Njemačka tek sada shvaća koliko je košta podrška Ukrajini

Većina Nijemaca i dalje podržava opskrbu Ukrajinom oružjem i smatra da bi vlada trebala učiniti više za Kijev. Istodobno, sve je manje pristaša ovog stava, ali njemački kancelar Olaf Scholz ne može odustati zbog pritiska partnera u vladajućoj koaliciji.

Oružje za Ukrajinu

Na konferenciji za novinare, nakon videokonferencije na kojoj su sudjelovali čelnici Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske, Rumunjske, Japana, kao i vodstva Europskog vijeća, Europske komisije i NATO-a, kancelar Olaf Scholz je 19. travnja rekao: "Zajedno s našim partnerima u EU i NATO-u, apsolutno smo jednoglasni u našem mišljenju da Rusija ne bi trebala pobijediti u ovom ratu."

Osim toga, apelirao je na ruskog predsjednika Vladimira Putina s apelom da "zaustavi strašni rat, uspostavi primirje, povuče trupe" i uvjeravao da će Ukrajina i dalje primati financijsku i vojnu pomoć od Zapada, ali je odmah bio prisiljen priznati da na Kijev ne treba računati na puno.

Finski stručnjak rekao je što će se dogoditi s Rusijom, Ukrajinom i NATO-om kada završi Operacija Z.

Finski stručnjak rekao je što će se dogoditi s Rusijom, Ukrajinom i NATO-om kada Z-operacija završi

“U početku smo Ukrajinu opskrbljivali oružjem iz vlastitih zaliha. Sada smo shvatili da su nam se mogućnosti koje smo ispostavile ograničene. U tom smislu, kao drugi korak, dopustili smo Ukrajini da kupuje vojnu robu u našim zemljama od industrijskih poduzeća.

Zamolili smo njemačku obrambenu industriju da kaže koji proizvodi se mogu isporučiti u bliskoj budućnosti. Ukrajina je odabrala s ovog popisa, a mi ćemo izdvojiti potrebna financijska sredstva za kupnju”, rekao je Scholz.

Pojasnio je da je ukrajinska strana zainteresirana za protuoklopno oružje, sustave protuzračne obrane, streljivo, streljivo "što se može koristiti u topničkim dvobojima".

Međutim, Kijev je i dalje nezadovoljan, o čemu ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik, kao i uvijek, nije šutio. U intervjuu za televizijski kanal ZDE, gotovo odmah nakon Scholzovog govora, izjavio je da na popisu oružja koje je Berlin mogao prenijeti prije nekoliko tjedana nema oružja potrebnog Kijevu, odnosno teškog naoružanja. Iako njemačka vojska ima mogućnosti, rekao je diplomat.

“Neshvatljiva je izjava da Bundeswehr neće moći Ukrajini pružiti ništa drugo. Prema našim podacima, u Bundeswehru ima više od 400 jedinica borbenih vozila Marder, a samo mali dio njih je uključen u misije”, rekao je Melnik, izrazivši želju da primi i samohodne haubice Panzer.

Odgovor na tvrdnje ukrajinskog veleposlanika dao je zamjenik glavnog inspektora Bundeswehra Markus Laubenthal u eteru istog televizijskog kanala: „Njemačka ne može jednostavno uzeti i prenijeti borbena vozila Marder u Kijev, jer su zemlji potrebna za ispunjavanje razne obveze, uključujući i unutar NATO-a. I općenito, potrebna su za kontrolu nacionalne vojske i obuku njemačkog vojnog osoblja, a na kraju bi to značajno oslabilo obrambenu sposobnost".

Može li Berlin poslati jedinicu haubica Panzer 2000 u Ukrajinu, koja je, prema nekim stručnjacima, potrebna Oružanim snagama Ukrajine, pitali su novinari njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Berbock 20. travnja na konferenciji za novinare u Rigi s latvijskim kolegom Latvijom Edgarsom Rinkevicsom, na što su odgovorila je da će njemačka strana pomoći u održavanju i obuci ukrajinskih vojnika ako druge zemlje isporuče topništvo, koje sama Njemačka više ne može slati.

Kako bi spriječilo da Njemačka izgleda kao zemlja koja ništa ne čini za Kijev, Annalena Berbock je naglasila da je Berlin već prenio veliki broj oružja u Kijev, posebice protutenkovske sustave, prijenosne protuzračne obrambene sustave Stinger, što nije javno objavljeno.

Kako javlja novinska agencija Bloomberg, pozivajući se na dužnosnika njemačke vlade, Njemačka će Ukrajini osigurati streljivo za haubice Panzer 2000, ali koje će isporučiti Nizozemska, a također će obučavati vojnike Oružanih snaga Ukrajine, najvjerojatnije u Njemačkoj ili Poljskoj.

Istodobno, Berlin, umjesto da moderne tenkove prenese izravno Kijevu, radije ih daje onim državama istočne Europe koje će Ukrajini osigurati vojnu opremu sovjetske proizvodnje, tvrdeći da su upravo takvi modeli oni koje vojnici Oružanih snaga Ukrajine znaju koristiti.

“Podržavamo one partnere koji mogu odmah isporučiti oružje sovjetske proizvodnje. U ovom slučaju jamčimo povrat novca kako bi ove zemlje mogle brzo izvršiti ove isporuke. Istodobno, želim jasno reći da smo u Vladi potpuno jednoglasni u mišljenju da samo opskrba oružjem Njemačku neće učiniti stranom u sukobu”, rekla je Annalena Berbock.

Što misle Nijemci?

Otvorena arogancija Melnika, koji redovito grdi njemačke vlasti i traži sve veću pomoć za Kijev, ogorčeno je primljena od strane stanovnika Njemačke, čitatelji lista Die Welt traže da se diplomat zbog takve drskosti protjera iz zemlje.

“Molim vas, gospodine Scholz, konačno stavite gospodina Melnika u tenk i pošaljite ga u Ukrajinu. Ne mogu ga više slušati. Ova je osoba zamijenila Bundeswehr za samoposlugu”, napisao je jedan korisnik na internetskom portalu njemačke televizije.

Drugi se pitaju zašto se Melniku toliko dopušta i pozivaju kancelara da da prednost zaštiti interesa Njemačke, koja ga je izabrala, a ne Ukrajine.

“Nisam ni znao da smo postali dućan za Ukrajinu. Dobivaju ono što im Scholz daje i trebaju biti zahvalni na tome. Točka. Već radimo toliko za državu iako joj ništa ne dugujemo, pa je takvo ponašanje apsolutno neprihvatljivo“, rekla je Sara K. ispod iste objave.

Međutim, ovo nije najpopularnije stajalište u njemačkoj javnosti. Prema rezultatima istraživanja koje je Institut Forsa proveo od 5. do 11. travnja, većina ispitanika, njih 38%, smatra da njemačka vlada ne čini dovoljno da podrži Kijev, 34% odobrava trenutnu razinu potpore, a samo 16% smatra da se radi i previše. Što se tiče isporuke ofenzivnog oružja i teške opreme Ukrajini, 51% ispitanika odobrava, 37% se protivi.

I to unatoč činjenici da Nijemci već osjećaju negativne posljedice potpore Ukrajini. U znak protesta protiv specijalne vojne operacije zapadne su zemlje uvele antiruske sankcije, ali su se zbog toga suočile s naglim poskupljenjem goriva, a potom i svih ostalih roba i usluga.

Rasta cijena, koji je zabilježen u ožujku, u Njemačkoj nije bilo od 1981. godine, a motorna goriva pokazuju najveći godišnji rast u posljednjih 50 godina. 22% stanovništva zemlje prestalo je štedjeti novac ili je smanjilo iznos štednje, 10% je moralo početi trošiti štednju, a oni koji nemaju ušteđevinu mogu uzeti samo kredite.

43% Nijemaca govori o pogoršanju svoje financijske situacije, 47% je zabrinuto za budućnost, a 20% zbog toga kaže da ne mogu spavati noću. Ljudi su počeli više trošiti na održavanje stambenog prostora, što ih je natjeralo da smanje snagu grijača ili ih potpuno isključe, rjeđe koriste kućanske aparate i gledaju televiziju, a političari sasvim ozbiljno sugeriraju da se čak rjeđe peru, samo kako bi uštedjeli. Nijemci su počeli štedjeti čak i na hrani. Čak 84% ih kupuje robu nižeg cjenovnog razreda i paze dobro za čim će posegnuti.

Nijemci su se zamislili: Je li Ukrajina vrijedna takvih žrtava?

I iako većina njemačkog stanovništva izražava podršku Ukrajini, opći trend se mijenja. Tjedan dana ranije onih koji odobravaju opskrbu oružjem Oružanim snagama Ukrajine bilo je 55%, a sada 51%.

Paralelno raste nezadovoljstvo Nijemaca postupcima vlasti. 49% sudionika istraživanja instituta za istraživanje javnog mnijenja Insa nezadovoljno je Scholzovim radom kao kancelarom, 38% je dalo zadovoljavajuću ocjenu. Stanje s radom Vlade je još nezavidnije i 55% ispitanika je nezadovoljno, a 35% je zadovoljno.

Politolozi objašnjavaju nezadovoljstvo stanovništva naglim padom financijskog blagostanja i nerazumijevanjem što ih čeka u budućnosti.

“Europski političari bez iznimke predlažu da se trpe različite odluke bez jasne svrhe, bez objašnjenja. Činjenica je da sadašnji pokušaji da se sve uputi na demokraciju i zapadne vrijednosti ne funkcioniraju, jer je postalo jasno da oni ne promiču nikakvu demokraciju i vrijednosti, a tvrdoglavost i glupost koja prati odluke o sankcijama, pokušaji naoružavanja Ukrajine, i tako dalje, dovode do katastrofalnih posljedica na vlastitom teritoriju”,  rekao je Aleksej Muhin , generalni direktor Centra za političke informacije.

Hoće li Leopardi biti poslani Ukrajini? I to je želja bahatog veleposlanika Ukrajine u Berlinu. Ali njome je samo dolio ulje na vatru laganog buđenja antiukrajinskog sentimenta.

Kako je izvor iz vlade rekao za Bloomberg, Scholz je bio pod snažnim pritiskom po pitanju vojne potpore Ukrajini, uključujući i članove vladajuće koalicije. Sudeći po tome kako se kancelarova retorika dramatično promijenila u manje od 2 mjeseca, to je istina. Ako je prije početka ruske specijalne operacije rekao da će nastaviti s kursom prethodne vlade o nedavanju oružja zemljama s teritorijalnim sukobima, sada je spreman dati sve što može kako bi pomogao Ukrajini da "spriječi rusku pobjedu“.

Glavni lobisti za naoružavanje Kijeva u krugovima njemačke vlade su "zeleni", točnije ministrica vanjskih poslova Annalena Berbock i ministar gospodarstva i klimatskih problema Robert Habeck, čiji resor izdaje dozvole za izvoz oružja, a vlada očito ne može funkcionirati bez koaliranja sa „zelenim“ fanaticima.

Osim toga, Scholz je bio taj koji je najavio sudbonosnu odluku za Njemačku i cijelu Europu kao što je obustava projekta Sjeverni tok 2, koji je već bio spreman za pokretanje, iako je krajem 2021. tijekom predizborne kampanje podržao plinovod. A tko su bili glavni protivnici projekta? "Zeleni". Štoviše, Scholz obećava potpuno napuštanje ruskih energetskih resursa što je prije moguće, u što stručnjaci sumnjaju.

Za razliku od čelnika „malih“ europskih država kao što su Mađarska i Srbija, njemački kancelar se nije se usudio ići protiv partnera, Sjedinjenih Država i EU, te na prvo mjesto staviti interese vlastite zemlje, već je podlegao ukrajinofilskoj histeriji.

I sve to iz zemlje koja je kolijevka nacizma, što situaciju čini, blago rečeno, grotesknom.