Šarena svjetla na Manhattanu i centru Milana i Pariza skrivaju jad i bijedu Zapada

Ovdje bih mogao naširoko pričati osobna iskustva života na Zapadu, toj „bogatoj“ EU, ali je dovoljno reći da je onih 15 godina bilo dovoljni za razumjeti kako tamo stvari funkcioniraju i da skoro ništa nije onako kako mnogi govore, posebno o bogatstvu i ekonomskom blagostanju.

Danas je objavljeno da je nizozemska vlada građanima preporučila da termostate podese na +19 stupnjeva Celzijevih i da se ne tuširaju duže od 5 minuta. Kasnije se uključio jedan hrvatski „ekonomist“ i dodao kako u sezoni hlađenja klima uređaje treba isto podesiti tako da „štede nekoliko stupnjeva“, što bi trebali značiti da zimi moramo sjediti u vunenim džemperima i čarapama u dnevnom boravku, a „hladiti“ se na temperaturi od najmanje 28 stupnjeva. Ali ovo su samo idiotske izjave od danas, dok je situacija puno gora i čini se da će sankcijski udar pretrpjeti EU, a ne Rusija.

Ljudi koji Zapad nisu ni vidjeli, a vole pričati o slobodi i demokraciji, blagostanju i prosperitetu, često pričaju o sretnim zapadnim umirovljenicima koji bezbrižno putuju svijetom sa svojim mirovinama i štednjom, te o nesretnim ruskim i našim, balkanskim starcima, koji navodno sjede doma i žvaču kruh od prekjučer. Sva povećanja mirovina, sav rast štednje kod nas i Rusima navodno izjeda inflacija. Prema službenom tečaju, ruske su mirovine mršave, kao i one na Balkanu, iako negdje, pri tom mislim na BiH ali zato američke mirovine i socijalna davanja iznose tisuće dolara mjesečno.

U mnogočemu su, naravno, ti ljudi u pravu i naši i ruski umirovljenici definitivno zaslužuju bolje. Međutim, život u Americi, ali ni u EU nipošto nije tako ispunjen kao što se čini izdaleka.

Rastuće cijene u Sjedinjenim Državama dodatno opterećuju 56 milijuna starijih u dobi od 65 i više godina, jer se mnogi od njih oslanjaju na fiksna primanja i ograničenu štednju za pokrivanje mjesečnih troškova. Prema The Washington Postu, pozivajući se na podatke popisa, ova dobna skupina Amerikanaca živi u siromaštvu češće nego mlađe generacije.

Leslie Morgan, umirovljena učiteljica iz Amerike, prestala je pušiti, smanjila troškove hrane i manje toplih tuširanja samo kako bi uštedjela novac, ali kaže da to nije dovoljno. Žena je kazala da poskupljuju stanarina, hrana i režije pa jedva spaja kraj s krajem s primanjima od tri tisuće dolara mjesečno.

Usput, moja majka je učiteljica, nakon 45 godina staža trenutno u mirovini u Hrvatskoj, a u odnosu na cijene se baš ničega ne mora odricati. Štoviše , prema nekakvim izračunima, čak i s tom mirovinom spada u bolje stojeću srednju klasu. Ne višu, ali ne ni onu koja s prihodom bez problema pokrije mjesec i ništa više.

Morgan (65) iz Ashevillea u Sjevernoj Karolini progovorio je o sličnoj situaciji. Prema njegovim riječima, postalo mu je problematično jednostavno preživjeti, a pomisao kako će dalje sve uspjeti platiti izaziva u njega paniku.

Kako piše list, inflacija, koja je dosegnula 40-godišnji rekord, pogoršava nejednakost u zemlji, a njen rast teško pada onima koji si najmanje mogu priuštiti. Prema indeksu kvalitete života starijih osoba, mjeri troškova života koju je izradio Gerontološki institut na Sveučilištu Massachusetts u Bostonu, polovica starijih osoba s prihodom manjim od 27 000 dolara godišnje, koji žive sami, bori se s rastom cijena i sve više neplaniranih troškova.

Na početku pandemije, 59-godišnji zaposlenik kalifornijske kuglane Lewis Fout bio je prisiljen otići u prijevremenu mirovinu nakon što mu je dijagnosticiran uznapredovali rak pluća. Novac kojeg je dobio u sklopu programa poticaja ostavio je za vlastiti sprovod, a sada živi s 1205 dolara mjesečno. Ta sredstva prima od Centra za socijalnu skrb. Fout je rekao da je bio prisiljen preseliti se kod prijatelja i kupuje samo snižene proizvode.

A ovi naši radikalni ekolozi i fanovi zapadnih vrijednosti, naprotiv, vjeruju da su stari ljudi u zemljama zlatne milijarde svi nasmijani smijali. I ne samo da su nasmijani, već da najbolje i najduže žive na svijetu. Ali apsurd je da to ekolozima smeta.

Znanstvenici iz Kine, Norveške i Japana otkrili su da dug život može biti opasan za planet. Došli su do iznenađujućeg zaključka da baby boom generacija, ljudi rođeni između 1946. i 1964. godine, u razvijenim zemljama imaju najveći utjecaj na klimu u odnosu na druge dobne skupine. Izvještava The Independent pozivajući se na studiju objavljenu u časopisu Nature Climate Change.

Ljudi u dobi od 60 i više godina čine gotovo jednu trećinu emisija stakleničkih plinova. U budućnosti se očekuje da će se broj starijih ljudi u 32 proučavane zemlje između 2019. i 2050. godine udvostručiti. Dakle, starenje stanovništva može dovesti do problema s emisijama ugljičnog dioksida u budućnosti. Istraživači su primijetili da tekuće demografske promjene stvaraju više izazova za ublažavanje učinaka klimatske krize i zahtijevaju ozbiljnije napore javnosti. Kakve napore? Da ih se pobije? Ili što s njima činiti?

Znanstvenici su analizirali emisije stakleničkih plinova 2005., 2010. i 2015. u EU, Norveškoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Australiji i Japanu među različitim dobnim skupinama. Kao rezultat toga, doprinos starijih ljudi ukupnim emisijama povezanih s potrošnjom u 2005. iznosio je oko 25 posto. U 2015. godini porastao je na 32,7 posto, najviše među svim dobnim skupinama. Godine 2015., starije osobe u Sjedinjenim Državama i Australiji imale su najveći ugljični otisak po glavi stanovnika, od čak 21 tone. Starije osobe u Japanu su činile više od polovice ukupnih emisija CO2 u zemlji. Najmanje emisija imali su stanovnici Rumunjske, Litve, Mađarske, Hrvatske i Estonije.

Znanstvenici napominju da je trend visokih emisija kod starijih ljudi uglavnom posljedica promjena u njihovoj potrošnji.

“Stariji su ljudi nekada bili štedljivi. Generacija koja je preživjela Drugi svjetski rat pozorno je pratila kako troši sredstva. 'Novi stari ljudi' se razlikuju od njih", rekao je Edgar Hartfich, ekolog s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije.

Dodao je da baby boomeri, u odnosu na prethodnu generaciju, troše više novca na kuće, hranu i troše više energije.

Pitam se dokle će radikalni ekolozi ići u potrazi za rješenjem problema? Hoće li se na baby boomere uvesti posebni porezi zbog njihovih navika? Hoće li se ponuditi da se podvrgnu dobrovoljno-prinudnoj eutanaziji kako bi spasili planet?

Međutim, u vezi s nedavnim događajima s početka, moguće je da će zapadni stanovnici jednostavno biti prisiljeni brzo prijeći na ekonomičnu potrošnju energije, jer će biti iznimno skupa. U to uopće ne morate sumnjati, jer EU političku elitu i oligarhiju opće na zanimaju problemi opće populacije. Baš me zanima kolika je temperatura u uredu nizozemskog premijera. Je li i tamo 19 stupnjeva Celzijevih i on sjedi u vojnom šinjelu da se zagrije ili je na nekih normalnih od 22 do 25 °C, kako kome odgovara?

Što se tiče Rusije, vlast je odlučila da djelomično prestaje isplaćivati ​​mirovine umirovljenicima koji su došli iz Zajednice nezavisnih država.

Rusija planira 1. siječnja 2023. otkazati Sporazum o jamstvima prava građana članica ZND-a u području mirovina, što znači da Moskva neće plaćati sovjetske mirovine u punom iznosu kao da su u Rusiji, ako žive u Kazahstanu, na primjer, osim ako su ih zaradili u Ruskoj Sovjetskoj SR.

“Sporazum je uspješno ispunio svoju zadaću uzimanja u obzir interesa onih generacija građana koji imaju radno iskustvo u SSSR-u”, stoji u obrazloženju zakona. Međutim, prošlo je 30 godina od datuma njegova potpisivanja, a u zemljama sudionicama sporazuma došlo je do prijelaza s državnog mirovinskog sustava na formiranje mirovina na temelju plaćenih premija osiguranja. Dakle, odredbe ugovora više ne odgovaraju ideologiji i temeljnim načelima mirovinskih sustava i ne dopuštaju građanima ovih država da u potpunosti ostvare svoja mirovinska prava iz Rusije nakon umirovljenja”, proizlazi iz dokumenta.

Sporazum o jamstvima mirovinskih prava potpisan je 1992. godine, a njegovi sudionici, osim Rusije, su devet zemalja _ Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan i Ukrajina.

Dokument je garantirao da mirovine dodjeljuje i isplaćuje država stalnog prebivališta osobe, bez obzira na njezino državljanstvo. Međusobne naplate između država se ne provode, osim ako je to predviđeno posebnim bilateralnim sporazumima. Ovo uzima u obzir cjelokupni radni staž i zarade stečene na području SSSR-a prije 1992. godine, kao i na području zemalja sudionica od 1992. godine.

Otkazivanjem sporazuma uštedjet će se do 2,2 milijarde rubalja iz proračuna Mirovinskog fonda Rusije u razdoblju od 2023. do 2025. godine, proizlazi iz dokumenta. To je oko 11% ukupnih troškova mirovina za građane Zajednice nezavisnih država koji su se naselili u Rusiji, kao da je sporazum još uvijek na snazi.

Trenutni umirovljenici neće primijetiti nikakve promjene. Povlačenje Rusije iz sporazuma neće biti razlog za reviziju mirovina koje je zemlja, kao stečeno pravo, već dodijelila. Njihova će se  isplata nastaviti u cijelosti, pojašnjava Ruski mirovinski fond.

No budući umirovljenici počet će primati isplate po novim pravilima. Primjerice, sa zemljama EEU - Armenijom, Bjelorusijom, Kazahstanom i Kirgistanom - Rusija je već sklopila novi multilateralni sporazum prema kojem će se od 1. siječnja 2021. troškovi mirovina dijeliti po proporcionalnom sustavu. Staž stečen na području različitih država članica zbrajat će se, a svaka od zemalja isplatit će samo svoj dio – sukladno visini mirovinskih prava stečenih na svom teritoriju.

Bilateralni sporazum na istim načelima potpisan je s Tadžikistanom, u tijeku je pregovarački proces s Moldavijom i Uzbekistanom.

Ako nije moguće sklopiti bilateralni sporazum, isplata mirovina će se vršiti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. To znači da ako strani državljanin stalno boravi u Rusiji, tada će mu se pripisati samo iznos mirovinskih prava zarađenih u Rusiji.

Ovo je posebno važno, kao i mjere za majke, koje su takoreći „povlaštena kasta“ u Rusiji, a ako su samohrane, nijedan se poslodavac ne smije usuditi smanjiti im porodiljna prava, a država osigurava „majčinski kredit“ i slične poticaje da ne moraju živjeti u strahu hoće li imati za račune, hrani i školovanje djece, ma koliko ih rodile.

A Zapad jeste lijep, ali ako ste u posjeti Milanu i šetate kroz Via Motenapoleone kraj katedrale ili ste kod Fontane Trevi u Rimu. Govorim o Italiji, jer tu zemlju odlučno poznajem. Je li vam ikada itko spomenuo ZEN u Palermu, Centro storico ili Begato u Genovi, Maglianu u Rimu ili Rozzano u Milanu. Za Secondigliano i Scampiu u Napulju znaju fanovi serije Gommora, ali sve ove kvartove, a slični su im Sint-Jans-Molenbeek u Bruxellesu i Saint-Denis u Parizu, preporučam da bolje ne o

dlazite. Ono što ćete tamo vidjeti je noćna mora, a sada će sve više četvrti izgledati tako. Osim ako se ne prestanu grijati i tuširati, jesti meso i sve što financira „ruskog agresora“ i „ispušta molekule smrti u zrak“, kako je CO2 opisala ograničena, što je medicinski dokazano, Greta Thunberg.

FOTO: Nekoliko kvartova Genova, Napulj, Palermo, gdje se "živi" od kriminala i "socijalne pomoći", a sada im se pridružuje sve više bivše"niže srednje klase"