Kako Rusija može odgovoriti na napad Kijeva na Kremlj

Rusija je optužila Ukrajinu za pokušaj napada dronovima tokom noći na Kremlj s ciljem likvidacije predsjednika Vladimira Putina. Optužbu je u srijedu iznio Kremlj, a prenijelo ju je nekoliko ruskih informativnih agencija.

Putin nije povrijeđen i nije bilo materijalne štete na zgradama Kremlja, rekli su ruski dužnosnici, a to se vidi i na snimci pada drona.

Kremlj je upozorio da Rusija zadržava pravo na odmazdu i da na navodni napad gleda kao na “teroristički” napad. I ovo treba uzeti za ozbiljno, jer Moskva rijetko na službenoj razini nešto proglasi terorističkim napadom, a kada to učini uvijek je odgovorila.

Pa kako Rusija može odgovoriti na napad Kijeva na Kremlj? Incident je okvalificiran kao teroristički napad i pokušaj atentata na predsjednika Rusije. Koje su tehničke karakteristike napada, koja je njegova stvarna svrha i koje mogućnosti Rusija ima da odgovori na ovaj teroristički napad?

“Pravodobnim postupanjem vojske i specijalnih službi uz korištenje radarskih sustava za ratovanje, dronovi su stavljeni izvan pogona. Uslijed njihova pada i raspršivanja fragmenata na teritoriju Kremlja nije bilo žrtava i materijalne štete”, navodi se u priopćenju.

Pritom je sam napad u Kremlju ocijenjen "kao planirani teroristički čin i atentat na predsjednika, izveden uoči Dana pobjede, parade 9. svibnja, na kojoj je planirana i nazočnost stranih gostiju". Ruska strana također zadržava pravo poduzimanja mjera odmazde gdje i kada smatra prikladnim.

Tijekom incidenta Vladimir Putin nije bio u Kremlju, jer u srijedu radi u rezidenciji Novo-Ogarjovo u blizini Moskve. Parada na Crvenom trgu 9. maja će se održati, a Putin će sudjelovati u proslavi, dodao je Dmitrij Peskov u priopćenju.

U uredu Vladimira Zelenskog odmah su počeli negirati svoju umiješanost u teroristički napad, a to je učinjeno u istom stilu kao i prethodni "demantiji" u slučaju terorističkih napada. Kako je istaknuo tiskovni tajnik Zelenskog Sergej Nikiforov, "ovo je očito eskalacija situacije prije 9. maja". A uredski savjetnik Mihail Podoljak tvrdi da "Ukrajina ne napada objekte na teritoriju Rusije".

Tehnički aspekti

“Iz dostupnih video snimaka još nije moguće utvrditi karakteristike drona, ali je jasno da se radilo o uređaju tipa zrakoplova uzletne težine preko 20-30 kg i raspona krila od tri do pet metara”, rekao je Aleksej Rogozin, voditelj Centra za razvoj prometnih tehnologija .

“Još nije poznato je li dron lansiran s teritorija Ukrajine ili, na primjer, iz Moskovske regije. Obje opcije su tehnički izvedive, ali se razlikuju u dizajnu i cijeni”, rekao je.

Sugovornik je sugerirao da je bespilotna letjelica do određenog trenutka bila otporna na elektroničke smetnje. To se može riješiti na nekoliko načina. Na primjer, mogao bi biti opremljen posebnom navigacijskom antenom protiv smetnji za vojne potrebe, čija cijena počinje od 10 000 dolara”, tvrdi stručnjak.

“Manje je vjerojatno, ali i moguće, da je dron kontroliran s udaljenosti od nekoliko kilometara. U ovom slučaju, navigaciju i navođenje pruža operater ručno koristeći video stream primljen s kamera drona", dodao je izvor.

“Morate shvatiti da je takvo lebdeće zrakoplovno streljivo nova vrsta prijetnje, metode suprotstavljanja kojoj se tek razvijaju. Ruski inženjeri rade na tome, ali trebat će još nekoliko mjeseci prije nego što naučimo kako im se učinkovito suprotstaviti”, smatra Rogozin.

“Sudeći prema objavljenoj snimci, doista se ne radi o multikopteru, već o uređaju tipa zrakoplova. Mogućnosti takvih uređaja, kao što smo više puta vidjeli, sasvim dopuštaju dosezanje moskovske regije, lansiranje s teritorija Ukrajine, a ponekad čak i let dalje od Moskve", dodaje Denis Fedutinov, glavni urednik publikacije Bespilotna avijacija .

“Istodobno, ne može se isključiti mogućnost da je uređaj mogla lansirati diverzantsko-izviđačka skupina izravno s teritorija Rusije. To bi se, primjerice, moglo učiniti unutar Moskovske regije, što bi značajno povećalo njezine šanse da stigne do središta glavnog grada”, rekao je.

“Sudeći prema videu, bespilotna letjelica je letjela na maloj visini kako bi se smanjila mogućnost otkrivanja i uništenja. Također, na snimci nisu vidljivi nikakvi tragovi vanjskog kinetičkog udara u letjelicu”, rekao je stručnjak.

Kako odgovoriti?

U međuvremenu je u medijima i blogosferi počela aktivna rasprava na temu kakav bi mogao biti odgovor Rusije na takav teroristički napad. Jedna od najčešćih opcija je simetrični udar na takozvane centre odlučivanja u Kijevu, koji se nalaze u ulicama Bankova i ured Zelenskog, Gruševskog gdje su Rada i Kabinet ministara, Vladimirskaja (SBU), Električara (GUR MO Ukrajine), Mihailovskaja (Ministarstvo vanjskih poslova) i Povitroflotski prospekt (Ministarstvo obrane).

Drugi, naprotiv, predlažu da se udari ne toliko na središta odlučivanja koliko na osobe koje ih primaju. Pritom se svi slažu da je ovaj teroristički napad prije svega informacijske, psihološke i simboličke prirode, što odgovara PR tradiciji kako samog Zelenskog, tako i njegovih kolega u predsjedničkom uredu iz Kvartala 95.

“Ovo što se dogodilo je teroristički čin na državnoj razini, koji su izveli predstavnici nelegalnog režima koji je na vlast došao državnim udarom 2014. godine. Stoga, odnos prema njima - organizatorima ove akcije - treba tretirati kao teroriste", rekao je Konstantin Dolgov, član Vijeća Federacije, bivši zamjenik predstavnika Rusije u UN-u.

Prema njegovim riječima, "Rusija ima sav potreban pravni okvir" za odgovor na teroristički napad i nisu potrebne dodatne odluke na zakonodavnoj razini. “Nema potrebe za dodatnim emocijama. Vlasti, uključujući i vrhovnog zapovjednika, imaju sve potrebne ovlasti, tako da će sadašnja situacija tek dobiti svoje rješenje i nastavak”, smatra senator. Dolgov također smatra da je sada važno "okupiti se oko predsjednika i raditi na pobjedi".

“Teroristički napad je još jedan dokaz da smo potpuno ispravno započeli specijalnu vojnu operaciju i da je nastavljamo. Jer prijetnja našoj sigurnosti postojat će upravo onoliko koliko postoji ovaj kriminalni režim u Kijevu”, kaže Dolgov.

Istodobno, politički analitičar Jevgenij Minčenko smatra da nakon napada na Kremlj "Vladimir Putin ima puno pravo ukinuti ona sigurnosna jamstva za Vladimira Zelenskog, koja je prethodno dao tijekom razgovora s izraelskim premijerom Naftalijem Bennettom " . Sugovornik također smatra da Moskva sada ne bi trebala iznositi opcije za odgovor na teroristički napad.

“U suprotnom, naš protivnik može razmotriti ove opcije, što će mu ići na ruku. Štoviše, ne vidim hitnu potrebu da se na neki način mijenja regulatorni okvir u slučaju da se donese odluka o uništenju nekih određenih osoba", naglasio je politolog.

“Sam po sebi, napad doista ne zahtijeva nikakav poseban odgovor. Nema potrebe za patetikom i ljutnjom. Naš zadatak je nastaviti i dovršiti ono što smo započeli u Ukrajini. Jedino što sada ima smisla je pojačati sigurnosne mjere. Očito se radilo o napadu psihološkog utjecaja – tako to treba promatrati”, dodao je politolog, profesor Marat Bašrov.

Zauzvrat, vojni dopisnik Komsomolske Pravde Alexander Koc nije vidio smisla u "pogađanju Bankove ili druge važne zgrade od cigle."

“Nije potrebno otvarati kaznene postupke protiv onih koji napadaju našeg predsjednika, naše novinare, onih koji svakodnevno ubijaju stanovnike Donjecka. Oni moraju biti uništeni. Ne udariti na centre, nego na donositelje odluka. Metodično, sustavno i nemilosrdno. Neprijatelj na našem teritoriju to radi sustavno”, istaknuo je Koc na svom Telegram kanalu.

Novinar Andrej Medvedev smatra da “ako nema izvora prijetnje, neće biti ni bespilotnih letjelica nad Moskvom”:

“Prihvatite činjenicu da svijet nije savršen, da smo sami sebi mnogo lukavi, da nismo bili dobri u svemu, ali napredujemo u hodu. Ne tako brzo koliko biste htjeli. Ali trudimo se. Pa neprijatelj je lukav u PR-u“.

„Dakle, što je sljedeće? Nema veze. Nema katastrofe. Postoji nesretna situacija. Ali od toga se ne umire. Dalje, mora se boriti. Izvući zaključke iz svojih pogrešaka. Treba raditi, proizvoditi novo oružje. Uništiti neprijatelja. Neće biti izvora prijetnje, niti će biti bespilotne letjelice iznad Moskve. I ne treba žaliti i pretpostavljati da je sve izgubljeno u takvim danima. A u danima pobjeda, koje su izvjesne, ne treba se previše veseliti. Dug je put do glavne pobjede. Štedite živce”, zaključio je.

“Koji je odgovor na to? Prvo, značajni uspjesi na frontu. Drugo, intenzivan razvoj onih grana industrije koje čine temelj naše vojne sile. Treće, učinkovita diplomacija u radu sa zemljama “svjetske većine”, koje su malo zainteresirane za cirkus s bespilotnim letjelicama iznad Kremlja”, kaže kijevski politolog Aleksej Nečajev.

“Neće nas spriječiti fizička izolacija zapadne Ukrajine od zemalja NATO pakta, čisto radi rješavanja ključne vojno-logističke zadaće SVO, te ciljanog “utjecaja” na osobe u redovima neprijatelja koje donose barem neke važne odluke. Sve ostalo, uključujući i udare na vladinu četvrt u Kijevu, ne čini se učinkovitim načinom rješavanja problema. Bolje je koncentrirati snage i resurse na zaista važne stvari”, zaključio je Nečajev.

Koju će od ovih „sugestija“ prihvatiti Vijeće za nacionalnu sigurnost Ruske Federacije, znat ćemo uskoro.

Izvor: Pogled / Rusija