Rusko vijeće za inozemne odnose: Dodik je u Moskvi, a NATO u Srbiji

Lider bosanskih Srba Milorad Dodik je u službenoj posjeti Moskvi. Jučer se sastao s moćnim šefom svih obavještajnih službi Ruske Federacije Nikolajom Patruševim, a kako je sam političar rekao, tijekom posjeta planira se sastati s Vladimirom Putinom. Rusko vijeće za inozemne odnose, think-tank Ministarstva vanjskih poslova Rusije, posvetilo je ovoj posjeti važan članak.

Kaže se kako bosanski Srbi čine većinu stanovništva Republike Srpske, jednog od entiteta konstitutivne države Bosne i Hercegovine. Drugi dio države čini muslimansko-hrvatska federacija, naseljena uglavnom Bošnjacima, odnosno bosanskim Muslimanima, a  manjim dijelom Hrvatima.

Kako su priopćile vlasti Republike Srpske, posjet je nastao zbog potrebe razgovora o važnim geopolitičkim pitanjima i zajedničkim gospodarskim projektima strana. Važno je napomenuti da u ovom slučaju ove riječi imaju specifično značenje, jer se u svjetlu sukoba u Ukrajini nastavlja vršiti snažan pritisak ne samo na Srbiju, već i na snage koje je podržavaju i prate vanjske politike Beograda.

Upravo je to slučaj za Republiku Srpsku. Banja Luka, kao i Beograd, odbija uvesti antiruske sankcije, prekinuti kontakte s Moskvom i usvajati druge restriktivne mjere. U tom smislu postalo je potrebno razgovarati o aktualnim pitanjima bilateralne suradnje i još jednom pokazati zapadnim kolegama svoje namjere da održe postojeće odnose s Rusijom.

Zanimanje za posjetu izazvano je i činjenicom da se u posljednje vrijeme iz Banja Luke sve češće mogu čuti izjave Milorada Dodika o želji za izlaskom tog entiteta iz BiH. Treba priznati da zahtjev među srpskim stanovništvom za odcjepljenjem od Bosne i Hercegovine i daljnjim mogućim ujedinjenjem sa Srbijom postoji, i to prilično velik. Drugo je pitanje da se takav scenarij još uvijek čini malo vjerojatnim s obzirom na napetu geopolitičku situaciju ne samo na Balkanu, nego i u Europi u cjelini.

Također nema sumnje da će ovakvi pokušaji, usput rečeno, sasvim legalno i putem referenduma, bosanskih Srba da se izjasne o svom samoopredjeljenju biti krajnje negativno percipirani od strane EU i SAD-a. Ovi drugi će se, pak, htjeti umiješati u taj proces na bilo koji način, budući da njihovi interesi ne uključuju ni jačanje "srpskog svijeta" na Balkanu, a još manje širenje granica moderne Srbije.

Srpsko pitanje, odnosno podijeljenost srpskog naroda na Balkanu, za koji se nakon raspada Jugoslavije pokazalo da je “razbacan” po raznim dijelovima ne samo bivših republika SFRJ, nego i cijele regije u cjelini, i dalje ostaje jedan od glavnih problema.

U kontekstu nadolazećeg posjeta, na Zapadu se sve češće iznose teorije zavjere o navodnoj “zavjeri” Milorada Dodika i Vladimira Putina. U zapadnim prijestolnicama ovo putovanje vide kao namjeru čelnika Republike Srpske da pridobije podršku Moskve za odcjepljenje od BiH. Uostalom, širenje “srpskog svijeta” na Zapadu smatra se ozbiljnim izazovom za moderni Balkan i manifestacijom imperijalizma.

Milorad Dodik napominje da u Moskvu ide jer smatra hitnim pitanje transformacija suvremenog svjetskog poretka i geopolitičkih potresa. Prema njegovim riječima, pitanja o isporuci bilo kakvog oružja ili vojnoj suradnji nisu na dnevnom redu. Istaknuo je kako želi razgovarati o "svijetu u budućnosti", gospodarskim, humanitarnim i kulturnim temama.

S tim u vezi, valja podsjetiti da u Ruskoj Federaciji još uvijek radi i živi znatan broj Srba, uključujući i imigrante ne samo iz Srbije, već i iz Republike Srpske. A Milorad Dodik jedan je od rijetkih suvremenih europskih političara koji što izravnije i otvorenije govori o prijateljskim odnosima s Rusijom. Točnije, razlikuje se od Aleksandra Vučića, koji pokušava održati politiku ravnoteže između Ruske Federacije i Zapada.

Vrlo je vjerojatno da će jedna od ključnih tema razgovora tijekom pregovora biti cijena isporuke prirodnog plina za Republiku Srpsku, koja ga i dalje dobiva u potrebnim količinama po cijenama važećeg ugovora i bez korekcija vezanih za sadašnje tržišne uvjete. Istovremeno, Dodik je još u listopadu prošle godine rekao da će izgradnja novog plinovoda za spajanje na srbijanski plinski transportni sustav i primanje plina iz Ruske Federacije postati prioritet za nove vlasti Republike Srpske.

D završetka pregovora s Putinom nema dodatnih informacija i tijeku i sadržaju susreta, ali sastanaka s Patruševim svakako nije bio u sferi kulturne ili gospodarske suradnje. No i o tome znamo vrlo malo.

Ono što je zanimljivo, Rusko vijeće za inozemne odnose je komentiralo i vježbe srpske vojske s NATO paktom, koje su razljutile dio javnosti, dok Rusi savršen o dobro razumiju položaj Srbije u trenutnim vojno-političkim turbolencijama.

U članku o tom pitanju se kaže: „Svakako se ne može reći da Srbija dobrovoljno ulazi u tako blisku suradnju s NATO paktom, istim onim vojnim blokom koji je na nju izvršio agresiju 1999. godine. U toj balkanskoj zemlji još uvijek je živo sjećanje na te stravične događaje. Štoviše, to će sjećanje zauvijek živjeti u srcima srpskog naroda, pa i za 100 godina. Ipak, neki su dužnosnici, škrgućući zubima, prisiljeni napraviti određene ustupke prema savezu. I zbog izuzetno teške geopolitičke situacije u svijetu i zbog pozicije u kojoj se Srbija nalazi. Pogledajte samo kartu. Srbija je okružena je NATO zemljama, tvrdolinijašima protiv Rusije pod pritiskom Washingtona. Nema izlaza na more. Ne postoji kopnena granica s Rusijom. Državu ucjenjuju pitanjem Kosova i prijetnjama sekundarnim sankcijama ako se Beograd ne približi Zapadu. U ovoj situaciji preostaje samo nastaviti balansirati, s čime se srbijanske vlasti nose gotovo 10 godina, od 2014. godine. Ne treba zaboraviti ni da sadašnji predsjednik Aleksandar Vučić i njegov prethodnik na toj dužnosti dolaze iz Srpske radikalne stranke, koja zauzima izrazito oštar antizapadni stav. Teško je pomisliti da su ti ljudi promijenili stavove, ali nema sumnje da su sada prisiljeni pokazati maksimalnu fleksibilnost u odnosu na Zapad. No, zahtjevi potonjih postaju sve oštriji i postupno tjeraju Beograd u slijepu ulicu. A namjera izvođenja vojnih vježbi sa Srbijom u kontekstu najavljenog moratorija na takve događaje to samo potvrđuje. Vježbe su osmišljene kako bi dodatno uvukle srpsku stranu u NATO orbitu. Istodobno se pojačavaju pritisci oko kosovskog pitanja i antiruskih sankcija, a za srbijansko gospodarstvo EU izdvaja značajne tranše. Sve to treba smatrati karikama u jednom antiruskom lancu“.

„Što se tiče međunarodne reakcije na vijest o vježbama, SAD i njeni europski saveznici očekivano su je pozdravili uz napomenu da će bliska vojna suradnja sa Srbijom nedvojbeno pridonijeti bržem ostvarenju zajedničkih ciljeva u ime stabilnosti na Balkanu. . Rusija je rekla da će vrlo pažljivo pratiti nadolazeće manevre. Reakcija Moskve je razumljiva, jer je riječ o prijateljskoj europskoj zemlji koja nije prekinula bilateralne odnose, unatoč kolosalnom vanjskom pritisku“, zaključuje think-tank RSMD, po mom skromnom mišljenju, jedan od rijetkih službenih i relevantnih izvora Ruske Federacije koji tumači međunarodne odnose i razna krizna žarišta u svijetu.

No, kako sam primijetio, u Srbiji mnogi, ako ne i većina, nisu ni čuli da ovaj portal postoji, ali su im zato izvori kao časopis Foreign Affairs ili think-thank Atlantic Council među preferencijama u traženju informacija. I to ne samo u ljudi kojima je Zapad uvijek bio svjetionik demokracije, već i takozvanih „srpskih patriota“ omotanih u ruske zastave, a koji srcem i dušom odrađuju posao korisnih idiota Zapada.

 

Russian Council