Neke od ruskih inovacija su se pokazale kao oružja koja mogu
dati premoć na bojnom polju i uz puno manje žive sile, a bespilotne udarne
letjelice Lancet su na samom vrhu te liste. Već prve verzije, takozvani Lancet-1,
pravile su pravu pometnju među Ukrajincima, koji su zbog njih ostajali bez
većine tehnike na prvim linijama. Sada se već koristi treća generacija Lanceta,
a razvijaju se nove, što nije dobra vijest za Kijev.
Tehnološka poboljšanja i poboljšanja streljiva postupno
proširuju njegove borbene sposobnosti. Što to znači za ukrajinske oružane snage
i kako će modificirani Lanceti utjecati na borbenu situaciju?
O čemu pričamo?
U manje od tri mjeseca, od početka rujna do kraja studenog,
zabilježena su najmanje tri nova poboljšanja u dizajnu lebdećeg streljiva.
Lanceti su dobili automatizirani sustav ciljanja i, vjerojatno, odabir cilja na
temelju neuronske mreže, termovizijske kamere i novu bojevu glavu s takozvanom
udarnom jezgrom. Vrijedno je naglasiti da su ta poboljšanja samo popravke, a ne
implementirana. Bespilotne letjelice s takvim inovacijama najvjerojatnije su postojale
mnogo ranije.
Što je posebno u ovim
poboljšanjima?
Dodatak je dobio prethodno raspoređene "Produkt
51" i "Produkt 52", velike i male, različitih opcija nosivosti.
Istodobno, poznato je da izmjene ni na koji način nisu utjecale na vrste
bojevih glava i "Lanceti" i dalje koriste visokoeksplozivne
fragmentacijske, kumulativne i, vjerojatno, tandemske bojeve glave. Osim toga,
tijekom korištenja Lanceta, primjetno su poboljšane brojne karakteristike, kao
što su domet, snaga bojeve glave, točnost itd. Istovremeno, one ostaju “iza
kulisa”, ali, najvjerojatnije, već se ograničeno koriste ili su još u pripremi
za upotrebu dva proizvoda iz obitelji - “Produkt 53” - kontejnerska verzija
“Lanceta” za masovnu uporabu, kao i streljivo Italmas.
Što to znači za
ukrajinske oružane snage?
Prije svega, modifikacija Lanceta u svevremensko i cjelodnevno lebdeće streljivo
pretpostavlja takvu varijabilnost protiv koje je u načelu nemoguće razviti
odgovarajuće protumjere, osim ako se ne planira sakriti opremu ili posebno
važne objekte ispod slojeva armiranog betona. Ova varijabilnost omogućuje odabir
lebdećeg streljiva za metu, vrijeme i okolnosti uporabe, što Lancet čini
fleksibilnim borbenim sustavom. Praksa je pokazala da nema masovne zaštite od
Lanceta u ukrajinskoj vojsci. Skupa je, dugotrajna, teška i u većini slučajeva
će je osoblje na terenu zanemariti.
Što se može
zaključiti?
"Lanceti" su ranije predstavljali opasnost i za
pokretne i za nepokretne mete na zemlji. S finalizacijom funkcionalnosti, ova
opasnost za ukrajinsku opremu, koja u većini slučajeva nije dizajnirana da se odupre
takvoj prijetnji, bit će 24 sata dnevno. Osim toga, upravljački kanal Lanceta
slabo je ranjiv na rad ukrajinskih sustava za elektroničko ratovanje, a u
slučaju korištenja drona s automatskim zahvatom cilja, potreba za upravljanjem
streljivom s konzole operatera u potpunosti nestaje, što dodatno otežava
presretanje.
Ako uzmemo u obzir da Lanceti obično napadaju mete najvišeg
prioriteta (artiljeriju, sustave protuzračne obrane, zrakoplove i helikoptere),
tada se trošak svake sljedeće jedinice opreme za Oružane snage Ukrajine
značajno povećava i više nema mogućnosti za njegovu daljnju upotrebu.
U ovom trenutku, najučinkovitiji načini da im se arsenal
ukrajinskih oružanih snaga suprotstavi je opremanje statičnih pozicija,
manevriranje ili jednostavno da ih ne vide dronovi, krećući se noću ili
pokušavajući iskoristiti pogodnosti na terenu, kamuflažu, različite rasporede i
vremenske uvjete (kiša, magla itd.).
Druga metoda bila je borbe protiv samih sustava traženjem i
potiskivanjem ili uništavanjem lansera ili operatera Lanceta. Međutim, ova
metoda protudjelovanja ima vremenski prozor, jer samo dok je operater prisutan
na bojnom polju postoji opasnost od pogađanje posade Lanceta. S pojavom
mobilnih automatiziranih sustava za lansiranje, učinkovitost ove metode
protudjelovanja radikalno će se smanjiti, a oni već stižu na bojno polje. U
svakom slučaju, loše vijesti za Kijev.

SAD je svesna da je Rusija vojna sila ali zeli da je vremenski tokom ratom u Ukrajini ekonomski iscrpe, vojni potencijal /konvecionalno oruzje smanji u obimu , brojnosti i takticki odredi polaziste odnosno lansirna mesta . Ostalo, nuklearno oruzje verovatno se nece upotrebiti jer to neodgovara nikome od zapadnih sila. do Rusije . S druge strane cela EU sa drzavama vazalima i ostalim drzavama u sirem regionu > kao Britanija,J.Koreja, Australija, Kanada .... DA MORAJU uKRAJINIU POMAGATI FINANSIJSKI, EONOMSKI I VOJNO/OD MUNICIJE DO NAPREDNE TEHNOLOGIJE/ Dronovi, tenkovi, avioni,PVO/Patriot , kasetna municija , municija sa osirimasenim uranijumom ....... do nesporne logisitke SAD I NATO U OBAVESTAJNO -IZVIDJACKOM RATU PROTIV RUSIJE.Rusija je takodje dobila vojnu pomoc od saveznika <Kine, Irana, S.Koreje..
OdgovoriIzbrišiI ovaj susret Bajdena i Sija je samo pokusaj SAD da unese zrnce SUMNJE I RAZDORA U STRATESKOM PARTNERSTVU izmedju Kine i Rusije !
Nije mi jasna ta mantra oko iscrpljivanja Rusije. Prva stvar, ekonomski, s obzirom na sve sankcije, stoje jako dobro, druga stvar, vojna industrija se zahuktala, proizvodnja raketa, dronova, oklopa itd se umnogostrucila. Uvode se nova jos funkcionalnija naoruzanja, uz masovnu proizvodnju, sto su verzije lanceta i gerana najbolji primjeri. Usavrsavaju se vojne taktike, strategije. Na terenu dobijamo iskusne, prekaljene jedinice, unatoc gubicima, ruske postrojbe su sve jace kako kvalitativno tako i kvalitativno, nesposobnih casnika je sve manje, izdajnika...Drugim rijecima, kad Rusija jednog dana pobjedi Ukrajinu, NATO ce dobiti, na svojim granicama, najbolji vojni stroj na svijetu
OdgovoriIzbriši@Antonio - najbolji vojni stroj na svijetu koji treba plaćati i koji basnoslovno košta. Što onda sa njime? Hipertrofirana vojska obično vodi novim ratovima. Ako poraze Ukrajinu desit će se dilema : Ići dalje sa vojskom ili ići u neku tranziciju ?
OdgovoriIzbrišiPrije će biti da će njima neko doći nego što će oni ići dalje..
IzbrišiOd tud i zato strelovit razvoj vojne industrije..
Pa sto se mene tice, sukob NATO-Rusija je neizbjezan, tako da je ovo samo pocetak, zahuktavanje, priprema...
IzbrišiOvo sad nije NATO /Rusija? Nato je dao šta je imao i ispraznio u glavnom sve. Sad se vidi ko je zmaj od papira. Nato će se morati braniti prijetnjama nuklearnim oružijem. Rusija je realna sila, a Nato na steroidima.
IzbrišiSomalija, Niger, Sirija, Iran, Ukrajina, Avganistan, Alžir, Venecuela i td.
Gdje je tvrdo
Justin Trudo.
Zbog čega nije došlo sada do pravog rata NATO-Rusija? Rusi su prošle godine loše stajali i to je bila prilika da ih se napadne. Nije do toga došlo zbog opasnosti od nuklearnog rata a rusi trenutno imaju bolje rakete. Što se mene tiče ionako sam sve ovo pratio zbog straha da ne eskalira u nuklearni rat. Nisam ni danas siguran da neće eskalirati ali čini mi se da ipak neće.
IzbrišiZdeeenko mislim da su te price o praznim NATO skladistima za medije. Imali smo slicnu pricu i sa ukrajinskom PZO proslo proljece pa se ispostavilo da nije istina. Da nema onoliko u skladistima koliko bi htjeli je vjerovatno istina. Opet sve ovisi koliki ce tempo Rusi nametnuti i koliko zapad moze pojacati proizvodnju streljiva velikog kalibra u narednom periodu, hoce li ruske kamikaze dronovi donijeti prevagu na bojistu. Pricekajmo ruske izbore na proljece, zavrsnicu kampanje za americke izbore, mnoge karte se se otkriti... Do tada Bliski istok moze eksplodirati i na kraju se sve stopiti u jedan rat sa rusko-ukrajinskim.
OdgovoriIzbriši