Su-57 provodi operacije visokog intenziteta u Ukrajini i mijenja povijest strateških bombardera

Ruski lovac pete generacije Su-57 doslovno je prošarao nebo u zoni Specijalne vojne operacije. Nijedan drugi borbeni zrakoplov na svijetu nije imao ni približno usporedivo iskustvo. O tome piše američki vojni časopis Military Watch. 

Su-57 je sudjelovao u borbenim operacijama visokog intenziteta. Uspio je pokazati svoju učinkovitost u izvođenju složenih operacija na poljima ukrajinskog sukoba.

Ruski lovci pete generacije potisnuli su neprijateljski sustav protuzračne obrane i borili se izvan njegove vidljivosti, ističu novina.

Ruske zračne snage rasporedile su lovce nove generacije Su-57 za ponovljene napade na položaje ukrajinske vojske u spornoj regiji Lugansk, piše Telegram kanal ERADAR koji održava bliske veze s ukrajinskom vojskom. Istinitost izvješća ostaje neizvjesna, a kanal naglašava poteškoće u borbi protiv ruskog zrakoplovstva kako bi ponovio pozive na ubrzanu isporuku lovaca F-16 iz zapadnih zemalja i tako ima trend da prenaglasi opasnost koju predstavlja rusko zrakoplovstvo.

Usprkos tome, o raspoređivanju Su-57 za takve operacije vrlo se često izvještavalo od prvih tjedana rata, sa sposobnostima flote, rasponom raspoređenog oružja i veličinom jedine eskadrile zračnih snaga koje su se značajno povećale od veljače 2022. Prijavljene uloge za ove zrakoplove su uključivali udare, suzbijanje protuzračne obrane, podršku naporima elektroničkog ratovanja, pa čak i borbu zrak-zrak izvan vizualnog dometa.

Izvješće  britanskog Ministarstva obrane iz siječnja 2023. potvrdilo je da su Su-57 "lansirali projektile zrak-zemlja ili zrak-zrak dugog dometa u Ukrajinu" i da su to činili "najmanje od lipnja 2022. godine".

Britanski konzervativni list The Conversation naknadno je sredinom veljače izvijestio da su "ruski zrakoplovi MiG-31 i Su-57 koji upravljaju hipersoničnim projektilima dugog dometa R-37M gađali ukrajinske zrakoplove na udaljenosti od preko 200 km iz sigurnosti ruskog zračnog prostora".

Uloga ruskih zračnih snaga značajno je porasla jer se ukrajinska protuzračna obrana suočavala sa sve kritičnijim iscrpljivanjem, iako su imali ogromni sovjetski arsenal projektila zemlja-zrak, koji je ozbiljno narušen u više od 18 mjeseci neprijateljstava. Operacije u Ukrajini učinile su rusko ratno zrakoplovstvo jedinom službom na svijetu s iskustvom u upravljanju lovcima pete generacije u borbama visokog intenziteta, uz američke F-22 i F-35 koji su bili raspoređeni samo za napade na nebranjene ciljeve i to u tri slučaja u izraelskoj službi za borbe kratkog dometa zrak-zrak protiv dronova ili krstarećih projektila.

Kineski J-20 nikad nije bio raspoređen za borbu zbog nesudjelovanja zemlje u prekomorskim borbenim operacijama.

Su-57 je imao značajne koristi od razmještanja protiv velike državne vojske s naprednom protuzračnom obranom i relativno sposobnom borbenom zrakoplovnom flotom, što je omogućilo daljnje usavršavanje dizajna i taktike njegove upotrebe. Zrakoplovi nisu bili raspoređeni za visokorizične operacije kao što je pružanje bliske zračne potpore pješadiji, pri čemu se procjenjuje da su taj posao obavljali udarni lovci Su-34.

Sa samo deset Su-57 u službi na početku godine, proizvodnja se navodno udvostručila u 2023. što znači da se očekuje da će 12 lovaca biti isporučeno ove godine čime će se veličina flote povećati na 22. Očekuje se da će lovci početi činiti okosnicu flote taktičkog borbenog zrakoplovstva Ruskih zračnih snaga već od 2030., kada bi zamijenili lovce MiG-29 i razne verzije lovca Su-27, a također se nagađa da bi zrakoplovi trebali zamijeniti presretače MiG-31 i bombardere Tu-22M zbog nedostatka održivih nasljednika iz istih klasa. Integracija novih projektila zrak-zrak i krstarećih projektila vrlo velikog dometa, koje obično nose samo presretači ili bombarderi, bila je ključna za dopuštanje zrakoplovu Su-57 da preuzme uloge znatno veće od standardnih lovaca. Nove klase projektila omogućuju lovcu da napada zrakoplove i mete na zemlji na udaljenostima daleko većim od onih koje mogu njegove prekomorske kolege.

Nešto ranije ovog mjeseca je isti časopis pisao kako Rusija, sa svojih tadašnjih 12 jedinica u borbenoj upotrebi, jedina ima eskadrile lovaca pete generacije Su-57 u koju je integrirala novu klasu krstarećih projektila koji imaju procijenjeni domet od 3500 km. To su projektili Kh-101/102 koje nose ruski strateški bombarderi, a sada ih nosi Su-57.

Ovaj razvoj ima potencijal omogućiti da Su-57 da izvode udarne misije koje su se prije smatrale mogućima samo za sredstva strateškog zrakoplovstva. Novi projektil ima mnogo kompaktnije tijelo od originalnog Kh-101/102 prilagođenog za naoružanje jedinica taktičkog zrakoplovstva, ali je zadržao vrlo veliki domet izvornika prvenstveno korištenjem novog  manjeg zaobilaznog turbomlaznog motora. Iako su neke procjene dometa Kh-101/102 premašile 5500 km, međunarodni analitičari općenito su prihvatili domet od najmanje 3500 km.

Očekuje se da će borbeni radijus Su-57, koji je znatno više od dvostruko veći od američkih lovaca pete generacije F-35 i F-22, biti značajno proširen integracijom motora Saturn 30 u drugoj polovici desetljeća, što kada u kombinaciji s novom raketom dometa od 3500 km omogućuje napad na mete koje postrojbe taktičkog zrakoplovstva nikad prije nisu mogle.

S prvom operativnom jedinicom Su-57 koja će biti bazirana na Pacifiku, što je sve veći prioritet za ruske snage, ključna potencijalna meta su američki vojni objekti na otocima Guam i Hawai. One su dobile sve veću važnost za američke sposobnosti projekcije moći u istočnu Aziju ne samo zbog pokretanja inicijative „Pivot to Asia“ od strane Washingtona pod Obamom i Hillary Clinton, već i zato što su baze bliže azijskom kopnu, poput onih u Koreji i Japanu, viđene kao sve ranjivije na kineske i sjevernokorejske udarne sposobnosti. Rastuća ranjivost lokacija na Guamu i njihova ključna važnost za američku sposobnost vođenja rata u regiji naveli su vojsku Sjedinjenih Država da uloži u izgradnju do 20 novih lokacija protuzračne obrane na teritoriju. Iako je glavni izazov za ovu obranu dolazi od napada balističkih projektila, krstareća raketa koja izbjegava radar omogućila bi Rusiji da drži ciljeve pod većim rizikom i punom vatrenom kontrolom. Baze na ruskom Dalekom istoku smjestile bi Su-57 unutar dometa napada na Guam, dok bi druge lokacije bliže rtu Dežnev mogle ugostiti objekte koji bi također postavili zrakoplov u domet napada objekata na Havajima.

Integracija strateškog krstarećeg projektila na Su-57 ima posebno značajne implikacije zbog toga koliko će široko klasa ovih borbenih aviona biti raspoređena, uz više od 250, za koje se očekuje da će ući u službu u zemlji po vrlo konzervativnoj procjeni, od kojih će prve tri eskadrile biti operativne do krajem 2027.

Uz očekivanu proizvodnju od 12 zrakoplova 2023., smatra se vjerojatnim da će proizvodnja premašiti 20 zrakoplova godišnje do 2027. Kako zrakoplovi budu činili okosnicu borbene flote, jedinice taktičkog zrakoplovstva diljem ruskog teritorija dobit će potencijal za lako ponovno opremanje za strateške udarne uloge na bliskim međukontinentalnim dometima. Djelujući iznad Pacifika malo dalje od zračnog prostora Aljaske, lovci bi uz potporu sredstava za dopunu gorivom iz zraka također mogli držati objekte u ključnim dijelovima kontinentalnog Sjedinjenih Država u dometu, uključujući vitalna industrijska postrojenja u Kaliforniji. Dok su strateški bombarderi ranije bili sposobni za to, lovci će biti raspoređeni u mnogo većem broju, iz mnogo šireg raspona baza, bez potrebe za dugim aerodromima i s mnogo manjim potrebama održavanja. Kombinacijom performansi kratkog aerodroma i strateškog krstarećeg projektila Su-57 postaje zrakoplov bez presedana, dok je njegov dizajn posebno naglasio važnost niskih potreba za održavanjem i visokih stopa dostupnosti kako bi se izbjegle mnoge složene zamke među borbenom jedinicom američke pete generacije.

Stealth sposobnosti Su-57 još su jedan važan faktor koji će ozbiljno ograničiti upozorenje koje će američka postrojenja imati o potencijalnom raketnom napadu.

Što se tiče projektila, izvorni Kh-101/102 opsežno je borbeno testiran protiv ciljeva u Siriji i Ukrajini, dok su sposobnosti Su-57 za precizne udare izvan vizualnog dometa također testirane tijekom višestrukih operacija u obje zemlje, uključujući u misijama suzbijanja protuzračne obrane u Ukrajini.

Integracija nove krstareće rakete u lovca povećava domet napada zrak-zemlja više od deset puta u usporedbi s lovcem Kh-59MK2 koji je korišten u prijašnjim sukobima, i tako Su-57 osigurava daleko najveći domet napada od svih taktičkih borbenih zrakoplova u svijetu sa značajnim implikacijama ne samo na način na koji će djelovati, već i na njegovu sposobnost da potencijalno zamijeni dio ruskih bombarderskih snaga. Izazov koji predstavljaju nove strateške udarne sposobnosti ove klase mogao bi se znatno povećati ako se nove minijaturizirane krstareće rakete ponude za izvoz stranim klijentima. Izvještava se da je Alžir već naručio Su-57, a krstareće rakete, ako budu nabavljene, omogućit će zračnim snagama te zemlje da gađaju ključne mete u većem dijelu Europe duboko iz Afrike. Sposobnosti napada vrlo dugog dometa korištenjem krstarećih projektila koji izbjegavaju radar predstavljaju ključno sredstvo za kompenzaciju nekih drugih ograničenja Su-57, posebno u pogledu njegovih nižih sposobnosti prikrivanja u usporedbi s njegovim kineskim i američkim suparnicima, s dodatnim oružjem zrak-zemlja izvan vizualnog dometa, uključujući balistički projektil za koji se izvješćuje da je u razvoju upravo za ovu klasu lovaca, zaključuje Military Watch  u članku s početka ovog mjeseca i upozorava da su operacije koje provodi Su-57 u Ukrajini zapravo vježbe za pravu namjenu ovog zrakoplova, koji će ispisati novu povijest strateškog zrakoplovstva u kojoj će sve manju ulogu imati stari i tromi strateški bombarderi, a sve veću lovci pete generacije s novom generacijom projektila, na koje je ruska vojna industrija proteklih godina davala poseban naglasak.