Netanyahu više nema izlaza iz ove situacije i to je opasno po Bliski istok i cijeli svijet

12. ožujka izraelske snage napale su uporište Hezbollaha u blizini južne granice s Izraelom. Ovaj napad, s posljedičnim odgovorom Hezbollaha, dodaje se nebrojenim napadima od izbijanja rata protiv Hamasa, kada se Hezbollah aktivirao kako bi podržao borbu svog saveznika u Gazi. Događaj na koji su SAD odgovorile slanjem dva nosača zrakoplova ispred libanonske obale kako bi podržale izraelsku agresiju. Ali su u isto vrijeme zaustavile „preventivni napad“ izraelskih snaga na Libanon.

Zabrinutost SAD-a, kao i ostatka svijeta, je da će se sukob proširiti. SAD je na sve načine jasno dao do znanja da ne želi takav razvoj događaja. A najznačajniji signal u tom smislu bilo je povlačenje „Geralda Forda“, jednog od dva nosača zrakoplova raspoređenih uz obalu Libanona na početku rata, što se dogodilo prošlog siječnja, kada je libanonska fronta doživjela eskalaciju. Ali mogućnost otvaranja nove fronte ostaje.

Libanonska fronta i zabrinutost Sjedinjenih Država

Ta je mogućnost postala realnija posljednjih dana, kada je Izrael izveo veliki zračni napad između 11. i 12. ožujka. Izraelski zrakoplovi gađali su vojne komplekse Hezbollaha i zapovjedna mjesta u području Baalbeka, ostavivši jednu žrtvu i mnogo ozlijeđenih na terenu.

Kao odgovor, Hezbollah je ispalio najmanje 100 raketa prema Golanskoj visoravni. Najmasovniji napad od početka rata, kako su zabilježili libanonski i izraelski mediji.

Odmah sutradan su se na administrativnoj granici na Golanu rasporedile zajedničke ruske i sirijske snage.

Stoga se činilo da se situacija pogoršava. Ali upravo dok se ova eskalacija odvijala, Pentagon je povukao tri nosača zrakoplova iz Mediterana, koji će se vratiti u Norfolk, savezna država Virginia. Povlačenje sugerira ponovni signal prema Izraelu sličan onom poslanom povlačenjem „Geralda Forda“. Nadalje, ovaj signal došao je u isto vrijeme kad i vijest da će Izrael poslati ultimatum Libanonu.

Ultimatum da, ultimatum ne - Što će se dogoditi?

Libanonske novine, Al-Akhbar , zapravo su objavile vijest o izraelskom ultimatumu upućenom Hezbollahu. Tamo će rečeno „Postignite sporazum do 15. ožujka ili će biti rata“. Prema Al-Akhbaru, od Hezbollaha je zatraženo da prekine neprijateljstva i ukloni svoje ljude s granice.

Ali Izrael je to demantirao: "Vijesti nisu istinite, ne postoji takav rok“, rekao je izraelski izvor državnom radiju.

Ostalo je da su 12. ožujka, dakle blizu roka ultimatuma, ruski, kineski i iranski ratni brodovi izveli zajedničku vježbu uz obalu Omana. Signal odvraćanja ili ne, pitanje je vremenske slučajnosti.

Ali, čak i izvan istinitosti ili neistinitosti ultimatuma, napetost ostaje vrlo visoka . Izraelske snage zapravo pripremaju stanovnike sjevera zemlje za mogući sukob. U podzemnim parkiralištima postavljena su skloništa i pohranjena je hrana. To je hitni plan koji možda nikada neće biti proveden, ali koji ne ostavlja mira.

Na početku ramazana je vođa Hezbollaha Sayyed Hassan Nasrallah izjavio da libanonski otpor vrši pritisak na Izrael kojim obeshrabruje napad na Libanon. Riječi koje se, u kombinaciji sa 100 raketa lansiranih u utorak, pojavljuju i kao upozorenje i kao poruka. Nadalje, 100 raketa koje je lansirao Hezbollah nisu bile namijenjene uništavanju ili gađanju određenih ciljeva. Nema preciznih projektila, samo gomila projektila kao nikada prije. Poruka, zapravo.

Čini se da nitko osim Tel Aviva ne želi otvoriti libanonsku frontu, ali ako bi se to dogodilo, to bi bilo katastrofalno. Za Libanon, naravno, ali i za Izrael. A mogla bi zapaliti cijelu regiju i šire.

Onda američke službe daju javno priopćenje kako se Hamas ne može iskorijeniti i Netanyahuova vlada bi mogla pasti. SAD time baca ozbiljnu sumnju na ciljeve koje je Netanyahu objavio u vezi s agresijom u Gazi i oko budućnosti njegove vlade.

Neuništivost Hamasa prema američkim obavještajcima

"Procjenu prijetnji" objavila je američka obavještajna služba, godišnje zajedničko izvješće koje daju CIA i FBI o vjerodostojnosti i ozbiljnosti potencijalnih budućih prijetnji.

"Izrael će se vjerojatno godinama suočavati s upornim oružanim otporom Hamasa, a vojska će se boriti da neutralizira Hamasovu podzemnu infrastrukturu", kaže se u dokumentu.

Teza koja, u skladu s dokumentom izraelske obavještajne službe objavljenim prošli mjesec, dovodi u pitanje cjelokupnu izraelsku operaciju u Gazi. Ako je cilj rata iskorijeniti Hamas, šanse su trenutno vrlo niske, osim ako ne namjeravamo nastaviti vrlo dug rat iscrpljivanja koji bi doveo do uništenja stanovništva Gaze. Izgledi su još niži kada se uzme u obzir činjenica da bi čak i da Hamasove vojne snage budu uništene, njegove ćelije bi kao "terorističke skupine" preživjele . Zapravo, postoji velika vjerojatnost da bi stanovništvo Gaze, iscrpljeno i traumatizirano mjesecima nasilnog bombardiranja i dehumanizacije, čime su pogođeni na svim razinama, moglo prigrliti stvar i zastavu Hamasa.

Sumnje oko Netanyahua

Godišnje obavještajno izvješće također baca sumnju na sposobnost Netanyahuove vlade da ostane na vlasti.

"Nepovjerenje u Netanyahuovu sposobnost vladanja produbilo se i proširilo u javnosti i očekujemo masovne prosvjede koji će zahtijevati njegovu ostavku i nove izbore", stoji u izvješću. “Drugačija i umjerenija vlada je svakako mogućnost”, kaže dokument koji dolazi u trenutku kada  američka potpora Izraelu sve više slabi.

Međutim, ne dovodeći u pitanje svoju podršku Tel Avivu, američki predsjednik Joe Biden izrazio je sve svoje sumnje u izraelsko vodstvo.

U intervjuu za MSNBC, Biden je rekao da izraelski premijer "čini više štete nego koristi Izraelu", čime je izazvao prepirku s Netanyahuom, koji tvrdi da provodi politiku koja poštuje mišljenje većine Izraelaca.

Biden je također definirao moguću operaciju Tel Aviva u Rafi kao "crvenu liniju" koju ne treba prijeći.

“Ne možemo dopustiti da Hamas preživi. To bi bilo kao da je netko tražio od saveznika da ne ulaze u Berlin”, uzvratio je Netanyahu u intervjuu za Fox News.

Potpora SAD-a Izraelu stoga ostaje nepromijenjena na vojnoj razini, ali se promijenila u smislu kako postići uklanjanje prijetnje od Hamasa. Izraelska vlada je pod pritiskom i napadi dolaze izravno s više frontova. S jedne strane Sjedinjene Države s  izvješćem „Procjena prijetnje“, a s druge strane sam Ratni kabinet s Gadijem Eisenkotom i Bennyjem Gantzom, koji vode sve očigledniji interni ogranak.

Intervju Gadija Eisenkota

Procjene američkih obavještajnih službi slične su onome što je  prošlog siječnja rekao Gadi Eisenkot, bivši šef izraelskog stožera i član ratnog kabineta. U kontroverznom intervjuu danom izraelskom televizijskom programu “Huvdà”, Eisenkot je izjavio da je nemoguće eliminirati Hamas jer on nije prisutan samo u Pojasu, tako da je svaki napor koncentriran na Gazu greška koju Netanyahu nastavlja provoditi lažući stanovništvo Izraela.

Prema Eisenkotu, Netanyahuova velika pogreška, a time i laži koje iz toga proizlaze, leži i u nedostatku poslijeratne strategije, jer on i dalje negira mogućnost države za Palestince i nema namjeru prihvatiti dijalog s njima.

Eisenkot je potom izravno kritizirao izraelskog premijera, nazivajući ga jedinim odgovornim za napad 7. listopada i otmicu stotina talaca te je, kao i mnogi drugi, pozvao na osnivanje istražnog povjerenstva o napadu.

Eisenkotove riječi, u to vrijeme, uznemirile su cijelu zemlju, uzimajući u obzir i njegovu osobnu tragediju zbog gubitka sina u sadašnjem sukobu. Bol ga je mogla potaknuti na osvetu, ali ga je umjesto toga navela da prepozna sve granice trenutnog rata.

Izvješće američke obavještajne službe, potvrđujući tadašnje Eisenkotove izjave, podiže brutalnu izraelsku operaciju u Gazi i njenu nelegitimnost na drugu razinu. Unutarnja dijalektika u izraelskom vodstvu mogla bi sve toliko iznenaditi da američko obavještajno izvješće predviđa kasniju "umjerenu" vladu, dok američka potpora sve manje održivoj vojnoj operaciji, koja je ubila više od 30 000 ljudi, blijedi u samo pet mjeseca.

“Zavrti ti se u glavi. Broj djece ubijene u samo četiri mjeseca u Gazi veći je od broja djece ubijene u četiri godine u svim sukobima diljem svijeta,” napisao je generalni povjerenik UNRWA-e Philippe Lazzarini na mreži X, osuđujući “ rat protiv djece”.

U ovom vrlo složenom geopolitičkom i geostrateškom kontekstu sve strane vuku svoje poteze, koji se mijenjaju ovisno o stanju na terenu, ali samo kabinet Benjamina Netanyahua ima jednu jedinu opciju i viziju: ići do kraja s ratnom opcijom i genocidom, čak i ako bi to uzrokovalo regionalni, možda ili globalni sukob. Netanyahu druge opcije nema i pitanje je kako ga ukloniti s vlasti.