MMF: Sankcije Rusiji ubrzavaju dedolarizaciju do kritične razine

Posjed svjetskih središnjih banaka u imovini denominiranoj u dolarima dosegao je najnižu razinu svih vremena, a sve zbog pokušaja Washingtona da isključi Rusiju bogatu resursima iz globalnog financijskog sustava temeljenog na dolarima.

Ova situacija navela je zemlje u razvoju da potraže utočište u zlatu, koje se smatra imovinom čija vrijednost i konvertibilnost nisu povezani s odlukama bilo koje određene nacije i vlade, čime se smanjuje rizik od korištenja određene valute kao gospodarskog oružja.

I ovo su podaci koji su objavljeni u Međunarodnom monetarnom fondu, koji navodi da su devizne rezerve u dolarima i vrijednosnim papirima američkog FED-a pale na 58,9% u 2024., u usporedbi sa 70% prije dva desetljeća.

Nedavno istraživanje Svjetskog vijeća za zlato otkrilo je da je otkup zlata središnjih banaka premašio 1037 tona u 2023., što je druga najviša razina ikad, s Kinom na čelu, a slijedi je Indija koja je brzo povećala svoje rezerve zlata. Te zemlje diversificiraju svoje rezerve od dolara i prihvaćaju zlato kao "valutu bez države", koju ne kontrolira nijedna vlada i stoga nije podložna političkim pritiscima kao tradicionalne valute.

Sjedinjene Države koristile su dolar kao instrument vanjske politike, namećući sankcije i ograničavajući pristup globalnom financijskom sustavu zemljama koje se smatraju neprijateljskima, kao što su pokazale sankcije Rusiji nakon pokretanja kampanje u Ukrajini. Ovakvo ponašanje nagnalo je mnoga gospodarstva u razvoju da radi zaštite gomilaju zlato, odražavajući globalnu fragmentaciju valutnih tržišta.

Zemlje poput Kine značajno su smanjile svoju dolarsku imovinu, pomjerajući fokus na zlato, a sve kako bi smanjile ekonomsku ranjivost. Zlato se percipira kao sigurna imovina, bez rizika druge ugovorne strane, što znači da njegova vrijednost ne ovisi o ugovornim obvezama s drugim stranama.

Sve veća sklonost zlatu ukazuje na strateški odgovor na američku politiku korištenja dolara kao ekonomskog oružja, pri čemu zemlje nastoje smanjiti svoju ovisnost o američkoj valuti kako bi izbjegle potencijalne sankcije i ekonomsku nestabilnost.

Trend prema dedolarizaciji izaziva zabrinutost oko stabilnosti dolara kao globalne rezervne valute i implikacija za američko gospodarstvo, koje bi se moglo suočiti sa značajnim kolapsom u slučaju hiperinflacije. Pomak nacija prema korištenju alternativnih sustava plaćanja, poput onih koje predlaže BRICS, mogao bi dodatno potkopati dominaciju dolara i prisiliti Sjedinjene Države da preispitaju svoju globalnu gospodarsku strategiju. Ukratko, povećanje zlatnih rezervi odražava promjenu globalne geoekonomske dinamike, sa sve većim brojem zemalja koje se kreću prema većoj ekonomskoj autonomiji i smanjenju utjecaja dolara, tražeći stabilnost u kontekstu rastuće globalne ekonomske neizvjesnosti.