Assange dobio pravnu bitku, ali pričekajmo sa slavljem, ipak su to Englezi i Amerikanci

Vijest dana je da je britanski sud odbio izručenje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea Sjedinjenim Državama, gdje je optužen za špijunažu i zavjeru.

SAD je protiv Assangea podigao 18 točaka optužnice zbog objavljivanja 500 000 dokumenata s oznakom tajnosti 2010. godine. Radi se o povjerljivim dokumentima s detaljima o američkim vojnim operacijama i stravičnim ratnim zločinima u Afganistanu i Iraku.

Sutkinja Vanessa Baraitser je odbacila gotovo sve argumente obrane o politički motiviranoj optužnici, no poručila da ne može dopustiti Assangeovo izručenje Sjedinjenim Državama jer postoji veliki rizik da bi tamo počinio samoubojstvo.

Odluka o neizručenju donesena je nakon više od deset godina međunarodnih pravnih zavrzlama i kontroverzi koji prate slučaj Assangea, koji je bio test za novinarski Olimp liberalnog Zapada, gdje je ova tema praćena tako da se ne naljute gazde u Washingtonu, iako isti ti novinari kao da ne shvaćaju da bi se i oni sutra mogli naći u istoj situaciji.

Londonski sud će ga ovih dana pustiti uz jamčevinu. I premda su američki predstavnici već najavili žalbu na ovu odluku, ispostavilo se da je ova situacija krajnje neobična za povijest odnosa između Velike Britanije i Amerike.

Sutkinja je posebno uzela u obzir činjenicu da Assange pati od autizma i kliničke depresije, te da je sklon samoubojstvu. Prema njezinim riječima, njegovo bi se stanje moglo ozbiljno pogoršati zbog držanja u samici koja ga čeka u Sjedinjenim Državama. Prema sutkinji Vanessi Baraitser Assange "posjeduje i dovoljan intelektualni kapacitet da zaobiđe sve mjere za sprečavanje pokušaja samoubojstva".

Dakle, rizik za život osumnjičenog temelj je za odbijanje izručenja.

Unatoč najavi  američke žalbe, Assangeu je očito drago zbog današnjeg razvoja događaja, smješkao se rodbini i prijateljima prisutnima u dvorani. U međuvremenu, vjerojatnost da će Assange biti pušten uz jamčevinu u srijedu prilično je mala, jer je prethodno prekršio uvjete jamstva. Do sada je sudac odbijao sve takve zahtjeve obrane.

Podsjetimo, Assange je u početku optužen u Švedskoj za navodno seksualno uznemiravanje i silovanje, onda se skrivao od lipnja 2012. u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, bojeći se izručenja.

11. travnja 2019. godine su ga nove ekvadorske vlasti izručile Velikoj Britaniji, na zahtjev Sjedinjenih Država i obećanje predsjedniku Morenu da će MMF Ekvadoru dodijeliti potrebnu „pomoć“.

Saslušanje o izručenju počelo je 2. svibnja 2019. Ubrzo nakon toga su američke vlasti objavile da su  podigle nove optužbe protiv Assangea zbog 17 točaka kršenja zakona o špijunaži i otkrivanju tajnih podataka. Zbog ovoga Assangeu u Sjedinjenim Državama, prijeti kazna do 175 godina robije.

Predstavnik OESS-a za slobodu medija Arlem Desir prethodno je pozvao britanske vlasti da ne izruče osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea Sjedinjenim Državama. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova  nazvala je  slučaj protiv Assangea "totalnom sramotom". UN su također zatražili puštanje novinara. Uz to, njemački parlament pokrenuo je pitanje zašto Berlin prihvaća blogera Alekseja Navalnog na klinici Charite, ali ne pruža slične mogućnosti Assangeu, koji je teško bolestan.  

Kao što je primijetio BBC, London je tijekom čitave povijesti postupka izručenja nekoliko puta odbijao u SAD protjerati osobe ako bi im se, nakon izručenja, kršila ljudska prava. Jedan od najpoznatijih primjera je slučaj škotskog hakera Garya McKinnona, koji je provalio u računala nekoliko američkih ministarstava. Svoj je postupak objasnio tako da je tražio informacije o postojanju NLO-a.

U Sjedinjenim Državama ga je čekao zatvor, ali britanske su vlasti blokirale izručenje Škota na temelju psihijatrijskih dijagnoza. McKinnonu je dijagnosticirana depresija i Aspergerov sindrom. Upravo zato što bi izručenje moglo izazvati pokušaj samoubojstva, utvrđeno je da je protjerivanje Škota u suprotnosti s poštivanjem ljudskih prava.

Prema ruskom novinaru i televizijskom voditelju Vladimiru Solovjevu, Assange je sada dobio privremeni predah i određeno olakšanje.

“Iako mislim da takva odluka neće globalno promijeniti sudbinu Assangea. Ono što se događa oko osobe koja je promijenila novinarstvo je nečuveno ”, rekao je Solovjev za ruski Pogled.

TV voditelj je rekao i da je odluka londonskog suda možda element "trgovine" između Britanije i Sjedinjenih Država.

"Odnosno, London nije Assangea dao Trumpu, ali vidjet ćemo hoće li ga dati Bidena. Dakle, ako govorimo o signalima koje London daje Amerikancima, oni se mogu usporediti sa zaposlenicima McDonald'sa koji izgovaraju frazu "slobodna blagajna", rekao je Solovjev.

Sličan stav dijeli i novinar Maksim Kononenko.

“Prvo što mi padne na pamet je želja Londona da se cjenka s Amerikancima. S druge strane, od mnogih sam gospodarstvenika čuo da se s britanskim sudovima ne može manipulirati. Možda su razmotrili sve okolnosti i donijeli takvu odluku na temelju vlastitog razumijevanja situacije? Ova opcija više bi mi odgovarala”, rekao je Kononenko.

“Osim toga, Britanci sada proživljavaju euforiju suvereniteta. Upravo su napustili Europsku uniju i ovo je možda ostavilo dojam na suce koji vjeruju da mogu donositi odluke ne gledajući ni na koga izvan Britanije. Ali Britanija je mala zemlja. Ne može živjeti bez Sjedinjenih Država. Ipak bih volio da Assange bude pušten. Činjenica da ga Amerikanci već dugo pokušavaju kazniti samo zbog toga što je objavio informacije koje mu je pružio američki državljanin govori dovoljno o njima”, izjavio je Kononenko.

Direktor Ruskog vijeća za međunarodne poslove, Andrej Kortunov, također vidi u odluci londonskog suda želju Velike Britanije da "potvrdi svoju neovisnost i spremnost davanju prioriteta svom zakonodavstvu, a ne međunarodnim zahtjevima, čak i ako dolaze od tako važnih saveznika kao što su Sjedinjene Države".

"Mislim da tisak ovo tumači kao dokaz neovisnosti britanskog pravosudnog sustava", rekao je Kortunov.

„Ali sada je glavno pitanje hoće li Amerikanci moći pružiti dodatne argumente u korist Assangeova izručenja. Možda će se ovdje pojaviti i drugi čimbenici, uključujući promjenu vlasti u Sjedinjenim Državama i obećanje amnestije. Ali u svakom slučaju, ovaj slučaj još ne završava. Borba za Assangea nastavit će se ”, zaključio je Kortunov.

Stoga, unatoč presudi, treba biti oprezan sa spletkama Londona i Washingtona i dok Julian Assange ne bude u nekoj od slobodnih zemalja, još je rano za slavlje. No, ova je bitka dobivena i budimo optimisti.