„Balkanski tok“ u Srbiji pušten u rad i Kijev odmah ostao bez trećine tranzita

 Takozvani plinovod „Balkanski tok“, koji je pušten u rad ujutro rano 1. siječnja u Srbiji, već je umanjio tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu za trećinu. Gazprom, prema ugovoru, sam odabire ugovorene količine za 2021. godinu, ali ne koristi sve kupljene kapacitete za siječanj.

Prema ukrajinskom operateru plinskog tranzitnog sustava, od 1. siječnja tranzit ruskog plina prosječno je iznosio preko 120 milijuna kubnih metara plina dnevno. To je trećina, odnosno za 60 milijuna kubika manje nego što je Gazprom krajem prošle godine kroz Ukrajinu transportirao u Europu.

Ruska je kompanije 2020. godine ugovorila tranzit 65 milijardi kubnih metara plina ili 178 milijuna dnevno. Istodobno, u studenom i prosincu je isporučen višak, zbog rasta potražnje u Europi.

Pad trenutnog tranzita se službeno objašnjava činjenicom da je Gazprom za 2021. godinu ugovorio protok od 40 milijardi kubnih metara ili 110 milijuna kubnih metara dnevno s Naftogazom Ukrajine, nadajući se pokretanju Sjevernog toka 2 i dostizanju punog kapaciteta europskog ogranka Turskog toka. Oba projekta, međutim, još nisu u potpunosti spremna, iako tranzit za i preko Srbije polako preuzima ulogu Ukrajine.

Gazprom je ranije najavio da bi zbog kašnjenja radova ove godine možda mogao osjetiti manjak ugovorenih kapaciteta za opskrbu plinom u Europu od oko 20 milijardi kubika. No, ovisno prema sporazumima, Gazprom bi tada morao platiti penale, što znači da će Turski, odnosno Balkanski tok puniti koliko god je moguće.

To se vidi i po odluci kompanije koja je odbila rezervirati dodatni tranzit preko Ukrajine čak za četvrtinu i radije se prebacila na mjesečne dodatne tranzitnih kapaciteta. Prema mađarskoj platformi RBP, od siječnja je ruska tvrtka dodatno rezervirala više od 41 milijun kubika dnevno duž ukrajinske rute. Uzimajući u obzir ugovorene količine, dobiva se više od 150 milijuna kubika. Međutim, Gazprom ih, sudeći prema podacima ukrajinskog operatora, još nije tražio.

Podsjetimo, ruska tvrtka plaća Ukrajini najviše carine za tranzit plina, od 31,75 dolara za tisuću kubičnih metara, što, naravno, uvećava cijenu plina krajnjim korisnicima.

Carine za dodatne mjesečne narudžbe koštaju 20% više, odnosno 38,1 dolar. Istodobno, Gazprom ne plaća stvarni tranzit, već ugovorene količine, raspoređene ravnomjerno tijekom dana.

Kao što je prethodno izvijestio operater ukrajinskog transportnog sustava, 2020. godine kroz zemlju je isporučeno 55,8 milijardi kubičnih metara ruskog plina - gotovo 86% ugovorenih količina. Prema ugovoru, Gazprom je platio 2 milijarde dolara. Ove će godine isplate iznositi najmanje 1,27 milijardi dolara.

S druge strane, kapacitet Balkanskog toka je 15 milijardi kubika, što će trebati odbiti od tranzita preko Ukrajine.

Za Srbiju to znači da će plin s 240 pojeftiniti na 155 dolara za 1000 kubika, što je sniženje od oko 35%, uz značajno sniženje cijene transporta s oko 48 za 12 do 14 dolara, a troškovi tranzita godinu dana zahtijevali su trošak od 185 milijuna dolara. Ovo je vrlo važan resurs za bilo koju ekonomiju, što se vidi po želji Čeha da se što brže priključe na Sjeverni tok 2, što će dodatno smanjiti, a možda o obustaviti tranzit preko Ukrajine.

U Češkoj je upravo otvoren plinovod dug 150 kilometara, koji prolazi od granice s Njemačkom na sjeveru zemlje do granice na zapadu. Glavna linija povezuje kopneni nastavak Sjevernog toka 2 Eugal s jugoistočnom Njemačkom, odakle plin također odlazi u Austriju i Italiju. Sjeverni tok djelomično djeluje po sličnoj shemi.

Češki operater transportnog sustava plina NET4GAS objavio je da je dovršen plinovod u okviru projekta Capacity4Gas vrijedan 540 milijuna eura.

„Nova infrastruktura poboljšava povezanost Češke i cijele Srednje Europe s plinskim čvorištima u zapadnoj Europi te stoga zadržava pristup raznolikim opskrbama plinom po konkurentnim cijenama, uključujući pristup planiranim LNG terminalima u Njemačkoj. Istodobno, provedba projekta jača stratešku ulogu Češke na međunarodnom tranzitnom tržištu, uključujući sa stajališta prijevoza ekološki prihvatljivih plinova, uključujući vodik ”, navodi se u priopćenju NET4GAS.

Operator je pojasnio da se na sjeveru plinovod povezuje s Eugalom, koji je kopneni produžetak Sjevernog toka 2 i prolazi od Baltičkog mora. Nakon Češke, ruski plin ponovno će ići u Njemačku, a dalje u Austriju, Italiju i druge europske zemlje. Kapacitet češkog cjevovoda je 27,5 milijardi kubnih metara godišnje, što odgovara projektnim količinama svakog od dva kraka Baltičkog plinovoda.

Sjeverni tok već posluje u okviru sheme djelomične opskrbe plinom kroz Češku. Samo za njegov rad u Češkoj nisu bili potrebni dodatni plinovodi.

Kako je izvijestio operater Eugal, plinovod će do proljeća dostići puni kapacitet. Do sada radi jedan krak kapaciteta više od 30 milijardi kubnih metara plina. Kroz njega teče plin iz Sjevernog toka, budući da su se na zahtjev Poljske ograničenja vratila na kopneni produžetak prvog ruskog baltičkog plinovoda Opal, pa on može raditi samo s pola kapaciteta, ostavljajući ostatak za „neovisne dobavljače“ koji ne postoje.

Treba podsjetiti da do kraja izgradnje samog Sjevernog toka 2 ostaje završiti nešto više od 150 kilometara u Baltičkom moru. Zbog američkih sankcija, Gazprom dovlači ruske brodove, a izgradnja glavnog danskog dijela mogla bi započeti sredinom siječnja.

U svakom slučaju, potražnja za plinom je evidentna, dostupan je ruski, plinovodi se grade, a Kijev sa svakom novootvorenom cijevi gubi dio tranzita. Što će Ukrajinci raditi na kraju ove tragikomedije, za njih, koju su sami inscenirali, nije poznato.

Deset godina plinskog rata završava 1. siječnja 2020. otvaranjem rute Balkanskog toka u Srbiji

Izvor: EADaily