Od 06. 01. 2021. i juriša na Capitol Hill počinje nova era povijesti

Dana 6. siječnja, ili januara, godine 2021. je otkriven sav glib takozvane „američke demokracije“. Vijesti o jučerašnjim događanjima ste vjerojatno čuli, ali navedimo one najvažnije.

Nakon vrlo sumnjivih izbora, na kojima je Biden morao pobijediti po svaku cijenu, američki predsjednik Donald Trump je prvo pokrenuo pravnu bitku da ospori pobjedu protukandidata, a kada to nije uspio tjednima je vodio kampanju poticanja fanatičnog dijela svog biračkog tijela na osporavanje odluke sudova saveznih država, Izbornog kolegija i Vrhovnog suda.

Na kraju se, kao što je na svom Twitteru i najavio, jučer, tijek potvrde Bidenove pobijede u Kongresu, koja je nakon izbora za dva senatora u Georgiji, koju su dobili demokrati, bila sigurna, na Capitol Hillu dogodila „oluja“. Fanatična Trumpova sljedba je provalila u Kongres i prekinula sjednicu na kojoj je Biden trebao biti potvrđen za predsjednika.

Teško je Trumpove pristaše nazvati prosvjednicima, jer je zaista riječ o masi koja je bez ikakvog smisla i cilja upala u zgradu Kongresa i tako se i ponašala.

U tom trenutku je načelnica policije u Washingtonu DC proglasila policijski sat, koji će trajati dva tjedna, a na Capitol Hill suposlane policijske snage iz susjednih saveznih država, što nije procedura i one tamo ne mogu intervenirati. Na kraju je intervenirala i Nacionalna garda i za četiri sata se  gužva raščistila.

Kaos je iza sebe ostavio četvero mrtvih prosvjednika, oko 50 ljudi je ozlijeđeno, od kojih 17 policajaca, a isto toliko ih je uhapšeno.

Nakon što su u Kongresu odbačene sve pritužbe na izbore u nekoliko ključnih saveznih država, Biden je proglašen za predsjednika.

Za ono što se događalo su gotovo svi, osim nekolicine američkih senatora i zastupnika u Donjem domu, optužili Trumpa. Republikanci i demokrati su unisono iznijeli optužbe da je za ono što se nije dogodilo od 1814., kada su britanski vojnici provalili u Kongres, kriv Donald Trump i njegov „agitprop“ koji je djelovao kroz pseudoreligijski pokret QAnon.

Ali ono što je važnije, neovisno o svemu što se događalo je da se sve ovo neće zaustaviti s odlaskom Trumpa, a čini se da je Republikanska stranka sinoć definitivno odlučila da Donald Trump neće biti kandidat na izborima 2024. Ako bude htio, moći će se predstaviti kao neovisni kandidat, ali takvi kandidati, bez stranačke podrške, uglavnom dobiju šaku glasova i nestanu nakon prvog kruga. Ovdje imamo dvije važne stvari. Za reći, jer je sve ono što će se događati do inauguracije Bidena svršen čin. Prva se tiče imidža Amerike, a druga što će se događati u unutarnjim odnosima među američkim političkim elitama, saveznim državama i biračkim tijelom.

Ona „stara Amerika“ je umrla 6. siječnja

Po prvi puta u stoljećima postojanja su Sjedinjene Države dobile ono što su tako aktivno širile u drugim zemljama svijeta - duh građanskog rata. Trumpovim objavama nadahnuta horda je upala u zgradu američkog parlamenta. Iako su prosvjednici uspješno otjerani, američki političari i tisak su u pravom šoku. Kakve su posljedice ovog neviđenog događaja za Washington?

2020. je donijela mnoge pojmove politologije. Jedan od njih je "kirgiziranje" ili kada mnoštvo ljudi, nezadovoljni izbornim rezultatima, zauzimaju ključne vladine zgrade. Parlament ili predsjednička rezidencija, nema razlike. U Kirgistanu je ova mogućnost osporavanja rezultata glasanja postala tradicija, kao u nizu drugih država, koje je George W. Bush nazvao "banana republikama".

Međutim, sada su se na popis tih "republika" pridružile Sjedinjene Države, gdje je 6. siječnja Capitol Hill zauzela svjetina ogorčena namještenim rezultata predsjedničkih izbora. I očito, ovo prvo "kirgiziranje" u američkoh povijesti neće biti i posljednje.

Sam postupak zauzimanja Capitola započeo je demonstracijama više tisuća ljudi u znak podrške predsjedniku Donaldu Trumpu. Nakon nadahnutog govora predsjednika Sjedinjenih Država da su njemu i njegovim glasačima ukradene pobjede na izborima, neki od ljudi otišli su na Capitol, gdje su kongresmeni upravo potvrđivali rezultate izbora. Neko su vrijeme, nakon guranja s policijom na ulazu u zgradu, ljudi jednostavno krenuli u napad.

Inače, Capitol je siguran objekt, gdje obični ljudi mogu vidjeti samo nekoliko izletničkih dvorana i mogućnost da s balkona gledaju neka od zasjedanja Kongresa. Međutim, policija koja je čuvala ovaj siguran objekt jednostavno se razišla, nakon čega su prosvjednici s američkim zastavama i transparentima u znak podrške Donaldu Trumpu ušli u Capitol.

Kongresmeni su odmah evakuirani, a dvorane i hodnici Kongresa pretvorili su se u bojno polje između prosvjednika i stražara, tijekom kojeg je policija ustrijelila barem jednog od Trumpovih pristaša, a ispostavilo se da je to veteranka ratnog zrakoplovstva iz San Diega.

I naravno, bilo je trijumfalnih fotografiranja, a iz zauzetog Capitola su se na internetu pojavile vrlo zanimljive fotografije počele stizati na Internet. Ljudi u fantastičnim kostimima, na primjer, sa šeširom s rogovima. Zadovoljni Amerikanac se izvalio u stolici predsjednice američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi i stavio noge na njezin stol.

Ali možda je najsimboličnija bila slika momka koji je stajao u hodniku Capitola s konfederacijskom zastavom. Zastavom za koju je nosio general Robert Lee, zapovjednik Juga i najtalentiraniji vojskovođa građanskog rata, sanjao da podigne na Capitolu. I ako je za američke liberale i „obojene“ Amerikance ona simbol ropstva, za značajan dio stanovništva juga Sjedinjenih Država konfederacijski križ predstavlja konzervativne vrijednosti tradicionalne Amerike, koje su danas bačene na smetlište povijesti zajedno sa samom Amerikom. A tamo su ih bacili predstavnici establišmenta, posebno oni koji su sjedili i sjede na Capitolu.

Ova je zastava tamo bila podignuta, iako ne zadugo, nekoliko sati. Policija je konačno uspjela izbaci prosvjednike iz Capitola, nakon čega  je nametnut policijski sat u glavnom gradu SAD-a, kao i na okrug Virginia u susjedstvu Washingtona. Kongresmeni su se vratili brojanju glasova, dok su novinari i političari počeli razmišljati.

Na prvi pogled glavna im je emocija bila ljutnja. Svi su oni zračili ogorčenjem i pozivima da se "kazne krivce". Da, bilo je onih koji su pokušali objektivno pokriti situaciju. Na primjer, Fox News navodi stav prosvjednika koji tvrde da je policija pucala ubijajući gumenim mecima "čak i prije nego što su htjeli bilo što učinili".

Međutim, velika većina američkih medija govorila je u najboljim tradicijama sjevernokorejskog tiska - isključivo jednostrano izvještavajući o događaju.

“Imaš pravo biti ljut. Ali nemate pravo na pobunu. Nemate pravo poticati pobunu. Nemate pravo upadati u zgrade i nanositi štetu policiji. Postoji granica koju se ne smije prijeći”, rekao je  bivši Obamin savjetnik Van Jones, što, naravno, nije govorio tijekom povorki pljačkaša iz Black Lives Mattera po ulicama američkih gradova. Što je i razumljivo, uostalom, bili su to „prosvjednici“ i „aktivisti“, dok su Trumpove pristaše, kako ih tumači CNN, „rulja“ i „izgrednici“.

 Nema prosvjednika, pobunjenika, aktivista, nema alternativnog gledišta. Vijesti koje je objavljivao CNN i drugi liberalni medija pune su isključivo osuda napadača. Štoviše, osuda je stigla i od demokrata i od predstavnika republikanskog establišmenta, koji su se izjasnili protiv dijela vlastitih glasača. Ili, kako ih je nazvao Scott Jennings, republikanac politički strateg, to su bili „teroristi koji se moraju tretirati kao bilo koji drugi teroristi”.

Bivši američki državni odvjetnik William Barr nazvao je juriš na Capitol "nečuvenim i vrijednim prezira", a pozvao je i savezne agencije da "odmah izađu na lice mjesta i rastjeraju svjetinu".

Naravno, teroristi moraju imati vođu, a oni su imenovali Donalda Trumpa. Brojni demokrati u Kongresu čak pripremaju i  novi opoziv za Trumpa. Ali zašto?

 

Čini se da je ovaj put Trump stvarno napumpao mnoštvo i pripremio ga za „oluju“ na Capitol. Riječ „storm“ je danima kružila u objavama pristaša pokreta QAnon ili WWG1WGA, zadrtih bijelih supremacionista, te WASP i KKK sekte. Trump ih jeste pozvao da se raziđu, ali riječima koje su zapravo pravdale njihov postupak.

Međutim, Trump osobno ipak nije organizirao juriš na Capitol. Štoviše, u taktičkom smislu, demokrati su ti koji imaju najviše koristi od ovog napada.

Dakle, uspjeli su povezati Trumpa s bezakonjem, povezati s njim rezultate predsjedništva republikanca koje su mrzili.

„I sada, umjesto da razgovaramo o najvišem prosječnom dohotku kućanstva u povijesti Amerike, najnižoj stopi siromaštva, potpunoj eliminaciji ISIL-a i dva cjepiva protiv Covida-19 razvijenih u devet mjeseci, odgovorit će nam: „Oh, mislite na to čiji su ljudi napali Capitol?", objašnjava američki novinar Deroy Murdoch.

Uz to, demokrati su uspjeli zastrašiti republikanski establišment i staviti ga pred izbor između podrške Trumpu i njihovim glasačima s jedne i lojalnosti "dubokoj državi" s druge strane.

Većina republikanaca odabrala je potonje i javno su se odrekli svog mentora i vođe.

“Ovo je više nego samo pogrešno i protuzakonito, već nije američki. Predsjednik mjesecima nerazumno podriva temelje američke demokracije i zbog toga je kriv za opsadu i totalnu sramotu koja se dogodila”, rekao je  bivši Trumpov savjetnik za domovinsku sigurnost Tom Bossert.

Štoviše, brojni kongresmeni, koji su se ranije, zajedno s Trumpom, usprotivili priznavanju izbornih rezultata, osudili  napadače i naglo se predomislili. Uključujući one koji su smatrani ljudima od povjerenja trenutnog predsjednika.

Kraj Amerike?

Mnogi republikanci su se bojali stati na stranu "pobunjenika". Zbog toga su politički sahranili sebe i Republikansku stranku. Birači i značajan dio republikanaca smatraju da su izbori namješteni, a one koji su provalili u Capitol ne smatraju "teroristima", pa će im teško oprostiti kukavičluk i izdaju. Stručnjaci predviđaju da će masovno razočaranje nužno rezultirati slabim odazivom republikanskih glasača na izborima i njihovim odbijanjem da podrže "izdajnike".

Trumpova asistentica Jenna Alice je nakon glasanja u Arizoni rekla da je "Republikanska stranka službeno prestala postojati."

Zanimljivo je da su društvene mreže ovaj tweet zabranile zbog činjenice da "može izazvati nasilje". Štoviše, Twitter i Facebook privremeno su blokirali Trumpove stranice. Po svoj prilici, u bliskoj budućnosti treba očekivati ​​najveću cenzuru protiv svih onih koji se usude nekako opravdati incident američke „kirgizacije“.

Zašto je to tako? Čega se demokrati boje? Uostalom, uspjeli su protjerati ljude s Capitola i službeno priznati američke predsjedničke izbore, a time i Bidena za predsjednika.

Boje se ponavljanja. Napad na zgradu Kongresa pokazao je da je zgradu moguće zauzeti i da u Sjedinjenim Državama postoji ogroman broj onih koji su spremni to iznova učiniti, jednostavno zato što im nije preostao drugi izbor, baš poput onih koji su 6. siječnja zauzeli Capitol.

“Da, diskreditirali su se pred mnogim Amerikancima, ali su istodobno osvojili simpatije milijuna samoprozvanih domoljuba koji šire teorije zavjere i sanjaju o ponovnoj revoluciji iz 1776. godine. Pokret Capitol dio je globalnog pokreta bijelih ekstremista koji stječe sljedbenike i djeluje putem društvenih mreža, ima oružje i predstavlja ozbiljnu opasnost”, piše Jill Dougherty, istraživačica u nekoliko demokratskih istraživačkih centara.

I njezinu poziciju dijele i mnoge druge njene kolege. Za njih su to pristaše diktature koju provode rasne, seksualne i ideološke manjine, iako je protest bijele većine doista pokret ekstremista. Ali je to isto tako prosvjed protiv liberalnog totalitarizma, uništavanja tradicionalnih američkih vrijednosti i namještenih izbora za trenutnu elitu, a između ova dva tabora neće biti dijaloga. Bit će samo pokušaja suzbijanja, represije i "preodgojnih kampova", a to Ameriku baca u vrijeme vojnih hunti u Latinskoj Americi, ne nužno s upravom u Pentagonu.

„5. Oktobar“ se vraća kući

Ali što se događa kada manjina pokušava suzbiti većinu, posebno onu koja u rukama ima milijune puščanih cijevi? Amerikanci to mogu vidjeti u drugim zemljama, baš u onima u kojima su oni učinili da se tako rješavaju političke nesuglasice. Dovoljno je da pogledaju u zemlje koje su uništili stvaranjem preduvjeta za lokalno "kirgiziranje", a spisak tih zemalja je poduži. Iako u tu skupinu mogu ući Ruminjska s Temišvarom i Kina s Tienamenom, prva zemelja gdje su rezultati izbora pogaženi „kirgiziranjem“ je bila tadašnja SRJ, kada se 05. 10. 2000. u Beogradu dogodila „Buldožer revolucija“. Ostalo je povijest.

U Americi se razvija nova vrsta građanskog rata

I što sad, nakon svega ovog? Pokušajmo razmišljati na način da se ratovi više ne vode tako da se na bojnom polju sudare dvije vojske ili dvije koalicije, već se vode takozvani hibridni i posrednički ratovi. Tako ni američki građanski rat neće biti odlazak jednog tabora „u šumu“, odakle će, kao gerila, voditi ustanak protiv establišmenta.

Prvo o čemu će republikanski šefovi razmišljati su izbori 2022. godine. Pokušat će dobiti kontrolu nad Zastupničkim domom, kao što su to učinili 2010. godine. Tada su, pod Obamom, oba doma parlamenta bila pod demokratama, ali tada su republikanci u potpunosti zauzeli Zatrupnički dom. I najvjerojatnije će uspjeti, jer će Amerikanci sada vrlo brzo početi shvaćati što se događa u zemlji.

“Amerika je vrlo blizu građanskog rata. Otuđenje, bijes i iritacija republikanaca prema demokratima prelaze sve granice. Trumpova desničarska populistička pozicija apelira na sve republikance koji su prije godinu dana rekli da je Trump svojevrsni preokret i šansa ili kolebanje i nešto loše. Ali sada svi shvaćaju da ne može biti govora o povratku navodno svijetlim idealima republikanaca. I ovo stvara veliki problem demokratima”, objasnio je američki politolog Dmitriy Drobnitsky.

"Osim toga, republikanci će krenuti putem podrivanja vladinog aparata. Da bi to učinili, imaju lokalne i izbore za guvernere, kao i niz poluga lokalne samouprave. Takav pristup omogućit će ozbiljan udarac vladajućoj eliti, a napori kako velikih republikanaca tako i lokalnih aktivista bit će usmjereni na to”, rekao je Drobnitsky.

Prema njegovim riječima, dovoljno je zamisliti situaciju kada u polovici država koje su glasale za Trumpa lokalni šerifi pod raznim izgovorima odbijaju poštivati ​​savezne zakone. Ako ih stanovništvo podrži, a to je gotovo sigurno i to se često događalo u Americi, situacija će se još više približiti građanskom ratu.

„Ali takav rat neće biti poput građanskog rata oz 1861. - 1865. godine, s jasnim crtama fronte. Ne, to će biti rat nove vrste, svi protiv svih, kada se lokalna bojna polja pojave na teritoriju svakog naselja. U takvoj je situaciji nepostojanje jedinstvenog sustava vlasti u Sjedinjenim Državama je zapravo stanje građanskog rata. Za to nije potrebno započeti neprijateljstva velikih razmjera. Dovoljna je neravnoteža državnog aparata, koja bi se mogla dogoditi tijekom sljedeće dvije godine”, zaključio je Drobnitsky.

I to je onaj građanski rat koji čeka Ameriku. Stoga, za kraj, retoričko pitanje: što se događa s sa zemljama koje imaju slabu središnju državnu vlast? Sjetite se „druge“ Jugoslavije, koja je odabrala marksistički put „odumiranja države“, kao „preduvjet za slobodno socijalističko društvo“. Mislim da ovdje mogu završiti, jer je epilog slabe središnje države svima poznat, ne samo u nas, već i drugdje po svijetu.