EU na prekretnici: Ili potvrditi suverenitet ili priznati da je područje ograničenog suvereniteta

Jučer ujutro je kao grom iz vedra neba odjeknula vijest da Sergej Lavrov rekao kako će Rusija, ako EU zbog Navaljnog i bez ikakvih dokaza sankcionira ruske strateške i industrije o kojima ovisi nacionalna sigurnost, Moskva prekinuti odnose s Bruxellesom. Rekao je i da ako netko  želi mir, mora biti spreman na rat, što su mediji izvukli iz konteksta i optužili Putina, ne više Lavrova, da vojno želi napasti Europsku uniju. Ovaj konstrukt je u Hrvatskoj objavio Index, atlantistički liberalni megafon koji se predstavlja kao antirežimski portal.

Ali ono što Europa ne želi reći je to da Kremlj nije zainteresiran za konačni prekid, jer je već sedam godina angažiran na stalnoj deeskalaciji s asimetrijom prema dolje ili u provedbi mjera odmazde planiranih tako da ona bude ograničena u posljedicama i smanjena u omjerima.

Temelj silazne asimetrije pronicava je i razumna logika koja umjerenost vidi kao jedini mogući odgovor na novi makartizam koji prevladava u zapadnim kancelarijama, jer nam prijeti pogubna eskalacija, teška za kontrolirati.

Stoga je legitimno tvrditi da Rusija neće biti inicijator moguće rupture odnosa. Sve, međutim, ukazuje na to da taktika ne djeluje i da su odnosi s euroameričkim blokom na najgoroj razini u  eri poslije Hladnog rata.

Zapad asimetrične represalije tumači kao manifestaciju slabosti i otuda sve veće miješanje Zapada u unutarnje ruske poslove.

I na kraju, ali ne najmanje važno, ne može se isključiti da je naglo pogoršanje odnosa između Moskve i Bruxellesa, koje je počelo uoči Borrellove misije, rezultat duge ruke koja djeluje u ime Washingtona, a koji se neobično pojavljuje posljednjih dana. Čitatelj bi trebao postaviti pitanje "za što?" U tom bi trenutku pred sobom imao dvostruki odgovor. U smislu ostvarenih ciljeva Washingtona, pogoršanje odnosa Moskve i Buxelessa otklanja mogućnost normalizacije između polova, a s druge strane stvara prepreke, ili barem značajno ograničenje ulaska cjepiva  Sputnik V na europsko tržište.

Ako je to slučaj, politička kampanja linča protiv Borrella i dezinformativna lavina koja se obrušila na Lavrova odmah dobiva smisao i više nemamo dva izraza rusofobne histerije, već obrise inteligentnog dizajna koji će se u širem kontekstu Hladnog rata oblikovati između Zapada i Istoka. To je rat u kojem, što treba naglasiti, EU nije protagonist, već obični statist, često promatrač provedbe želja hegemona nad područjem ograničenog suvereniteta.

Izjava Sergeja Lavrova u emisiji "Solovjev Live" u kojoj govori kako će Rusija morati prekinuti odnose s EU, ali samo ako udari na ruske strateške industrije