Bombardiraj, okupiraj i „gradi“ – Bilo kuda Bechtel svuda, a Kosovo su opljačkali

Nakon skandala na Kosovu, Rumunjskoj i Hrvatskoj, Bechtel će graditi autoceste i u Makedoniji.

U studenom 2013. Kosovo je dobilo 77 km dugu i modernu četverotračnu autocestu "za samo" 1,3 milijarde dolara, odnosno gotovo 17 milijuna dolara po kilometru. Cijeli je projekt završio velikim skandalom, a MMF je upozorio na nerentabilnost. Svjetska banka, piše prestižni Foreign Policy, navodi da je izvođač radova bila američka građevinska tvrtka Bechtel, a jučer je makedonska vlada potpisala memorandum o izgradnji koridora 8 i 10 s američko-turskom tvrtkom Bechtel-Enka. Jedan od glavnih promotora projekta na Kosovu američkog veleposlanika u Prištini koji je kasnije završio kao Bechtelov predstavnik u Mozambiku.

Evo izvoda iz vanjskopolitičkog istraživanja objavljenog 30. siječnja 2015. godine: „Čak i prije nego što je započela izgradnja autoceste na Kosovu, MMF i Svjetska banka rekli su da je takva autocesta ekonomski neisplativa.

Danas je ta autocesta praktički prazna i koristi se sa samo jednom trećinom svog kapaciteta, što dokazuju podaci o lokalnom prometu i procjene međunarodnih institucija.

Autocesta prolazi kroz jedan od najsiromašnijih džepova u jugoistočnoj Europi. Svaki treći stanovnik Kosova živi u siromaštvu i s manje od 2,18 dolara dnevno, te se suočava se s ozbiljnim infrastrukturnim nedostacima. U 2012. godini 58% kućanstava svakodnevno je "ostajalo bez vode". U 2013. godini je svaki sedmi stanovnik Kosova imao automobil, što je jedna od najnižih stopa posjedovanja automobila u Europi.

"Crna asfaltna vena ističe se danas u balkanskom krajoliku, kao da se u okrutnoj Dickensovoj šali ruga okolnom siromaštvu."

Još uvijek nije jasno kome je trebala služiti tako ambiciozna autocesta. Jasno je samo da je ovaj projekt samo jedan od balkanskih projekata ugovornog giganta Bechtel, koji je povezan s visokim cijenama, lošom transparentnošću i sumnjama u korupciju. Šestomjesečni istraživački projekt na Berkeley School of Journalism u Kaliforniji kaže da su Bechtelovi projekti nepotreban luksuz za zemlje u kojima su izgrađeni te da su problemi bili vidljivi i prije udara prvih lopata.

Uloga tadašnjeg američkog veleposlanika na Kosovu, slavnog Christophera Della, koji je svojim utjecajem i ulogom u kosovskoj politici imao rang monarha, dio je tog problematičnog zamagljivanja granice između američke vanjske politike i korporativnih interesa.

On je jasno i glasno branio autocestu za koju je potpisan sporazum 2010. godine, iako mnoge relevantne međunarodne institucije dovode u pitanje potrebu za tim. Na primjer, Svjetska banka, u čijem izvješću iz iste 2010. godine stoji da će samo dvije od devet dionica ceste, one najbliže Prištini, biti ekonomski isplative.

Christopher Dell napustio je Prištinu 2012. godine, prihvativši još jedno diplomatsko mjesto, samo da se povuče iz State Departmenta 2013. godine. Samo mjesec dana kasnije, Bechtel je angažirao Della kao svog posebnog izaslanika u Mozambiku.

Bechtel je div. Po prihodu je najveći američki izvođač radova, dok je treći po veličini na globalnoj razini. Imaju 54 000 zaposlenih u gotovo 40 zemalja, a prije deset godina zarađivali su 40 milijardi dolara godišnje.

Korporacija je 1998. postigla dogovor o izgradnji autoceste u Hrvatskoj, u izravnim pregovorima i bez nadmetanja. Kad je hrvatski ministar vanjskih poslova lobirao za drugi ugovor s Bechtelom po uzoru na prvi, otkriveno je da je prethodno radio za odvjetničku tvrtku Patton Boggs u Washingtonu, koja je imala ugovor o lobiranju s Bechtelom. Pod pritiskom EU, Hrvatska je napustila izravno pregovaranje i izašla na javni natječaj.

Sličan je slučaj s Rumunjskom, gdje je 2003. postignut izravni dogovor o modernizaciji gotovo nepostojeće autoceste po cijeni od 2,7 milijardi dolara. Projekt postaje desetogodišnja noćna mora obje strane. Kašnjenja, sporovi, međusobne optužbe za ucjenu i korupciju. Na kraju je za 64% primljenog novca Bechtel je odradio 12,5% ugovora.

Izvan uključenih strana, rijetko je tko vidio sporazum o autocesti na Kosovu. Nije uspio ni kosovski specijalni predstavnik Peter Feith, koji je bio potpuno neobaviješten o svemu.

"Bilo je bizarno da se zapadni diplomat, američkog veleposlanik, izravno suprotstavio preporukama Svjetske banke i MMF-a. Nezamislivo je da poslovni interes diskreditira cijelu međunarodnu misiju na Kosovu koja se temelji na borbi protiv korupcije, jačanju institucija i promicanju vladavine zakona", rekao je nizozemski diplomat Feith.

Pun samopouzdanja dok radi pod vodstvom američkog veleposlanika, tadašnji kosovski premijer Hashim Thaci u nizu privatnih pisama optužio je predstavnika Svjetske banke da je pogrešno procijenio upravljanje glavnim projektima njegove vlade i da je autocesta dogovorena u najboljem interesu naroda Kosova. Kasnije će ga haška optužnica protiv njega podsjetiti da ne postoji samo Amerika u svijetu.

Vrtoglavih 1,3 milijarde dolara uzeto je na već viđeni način, dogovorom koji kaže da će konačna cijena biti određena nakon što sve bude učinjeno, ostavljajući prostor za bezbroj aneksa sporazuma.

"Nitko nije bio protiv ceste, ali se bilo protiv načina na koji je dogovorena i izgrađena. Mogli smo imati dobar put i ostaviti novac za zdravstvo i obrazovanje", rekao je Ljumir Abdidziku, izvršni direktor Instituta za razvojna istraživanja Riinvest u Prištini.

Prema nekim procurjelim dijelovima ugovora, on sadrži doista besramne točke. Na primjer, 53 milijuna dolara osigurano je za prijenos opreme i strojeva. A sve je bilo na granici s Albanijom, jer je Bechtel izgradio i taj dio autoceste. Samo za fizički prelazak crte granice je dobio 53 milijuna dolara.

"Pravilo je: koja zemlja bombardira, ta zemlja dobiva ugovore", rekao je zapadni savjetnik s dugogodišnjim iskustvom na Balkanu za FP.

"Bombe su skupa stvar", dodao je.

MKD