Putin je zapravo nacionalizirao Središnju banku Rusije, a Zapad priznao da „nema bankrota“

Mnogi su se u Rusiji razočarali kada je Putin opet podržao mandat Elvire Nabiulline na čelu Središnje banke. Predsjednik nju smatra odgovornom za postupke Središnje banke, što je prema nekima dovelo do štetnih posljedica za rusko gospodarstvo. Međutim, kao što vidite, Nabiullina je zadržala svoju poziciju. Što je ovoga puta razlog njezine "nedodirljivosti"? Možda činjenica da je Središnja banka počela raditi ono što prije nije radila. Ipak, ne treba zaboraviti da se Nabuillina odlično nosila s krizom 2015. i već 2016. je Rusija imala gospodarski rast, a BDP/PPP puno veći od onih 2300 milijardi, odnosno skoro 2800 milijardi prije pandemijske recesije, iako nominalno oko 1800 milijardi dolara, što nema nikakvu važnost.  

Proširit ću samo ključnu tezu oko Nabuilline, a to je da je Vladimir Putin konačno nacionalizirao Središnju banku, što od predsjednika odavno traže internetske „sveznalice“, iako ovaj put u pravu.

Evo dokaza.

Banka Rusije pokreće program kupnje saveznih obveznica (OFZ). To je objavila čelnica Središnje banke Elvira Nabiullina.

U ponedjeljak, 21. ožujka, na Moskovskoj burzi MICEX otvara se trgovanje obveznicama saveznog zajma. Kako bi spriječila pretjeranu volatilnost i osigurala uravnoteženu likvidnost na ovom segmentu tijekom nastavka trgovanja, Banka Rusije će kupiti OFZ. To će se provoditi u količinama potrebnim za uklanjanje rizika za financijsku stabilnost.

!“Nakon stabilizacije situacije na financijskim tržištima, planira se ‎potpuno ‎prodati ‎ovaj portfelj obveznica kako bi se neutralizirao utjecaj ove kreditne politike“, rekla je Nabiullina tijekom svog govora o rezultatima sjednici Upravnog odbora Središnje banke.

Ove aktivnosti usmjerene na stabilizaciju stanja na domaćem financijskom tržištu trebalo bi razmotriti u kontekstu zakona koji je nedavno usvojio parlament.

“Ranije je Državna duma usvojila zakon koji dopušta, kako bi se podržalo tržište dionica, plasirati novac iz Fonda nacionalnog blagostanja u državne vrijednosne papire i u dionice ruskih izdavatelja koji nisu povezani s financiranjem samoodrživih infrastrukturnih projekata. Planirano je dodijeliti 1000 milijardi rubalja za oba ova područja 2022. godine.

Odluka Središnje banke o otkupu OFZ  potencijalno oslobađa cijeli bilijun rubalja iz Fonda nacionalnog blagostanja za podršku burzi.

„Zajedno s mogućim odlukama samih tvrtki o otkupu dionica (buy-back), to bi moglo neutralizirati pad cijena nakon otvaranja trgovanja dionicama", rekao je Dmitry Polevoj, direktor ulaganja u Loko-Investu.

Odnosno, novac koji je prije bio samo pohranjen, prema savjetima liberala iz financijskog i gospodarskog bloka vlade, sada će se osloboditi i raditi za Rusiju.

Inače, napadi na Nabiullinu u vezi s dijelovima domaćih rezervi koje su zamrznute izvan Rusije pojavljuju se u novom svjetlu nakon što je Zapad ipak priznao da Rusija ispunjava svoje obveze, što znači da nije u „bankrotu zbog neplaćanja“.

Američka banka Citigroup obradila je isplatu ruskog Ministarstva financija za euroobveznice i poslala dalje duž lanca primatelja. O tome je 18. ožujka izvijestio Bloomberg, pozivajući se na osobu upoznatu sa situacijom.

Prema njegovim riječima, sredstva prenesena iz Ruske Federacije više nisu na računu banke Citigroup. Osim toga, drugi izvori agencije pojasnili su da su sredstva plaćanja denominirana u američkim dolarima.

Dakle, ipak se s novcem rezervi u inozemstvu podmiruju obveze i nisu baš „potpuno zamrznuta“.

Budimo ozbiljni, novac je novac, a možete ga oteti samo ako ste vojno porazili neku zemlju i pobili njene vođe, kao u Libiji i sličnim situacijama. Rusiji baš i ne.

Rusija je solventna, a sve lažljive strane agencije koje su zemlji snizile rejting mogu ići u dobro poznatom smjeru, a oni koji su kritizirali Nabiullinu, morat će prilagoditi svoje razumijevanje metoda ekonomskog ratovanja.

Riječ je o istih 300 milijardi američkih dolara, zbog čijeg neplaćanja je trebalo proglasiti bankrot u Ruskoj Federaciji.  Riječ je o istih 300 milijardi američkih dolara koje su navodno „nepovratno ukrali zapadni partneri“.

Ali Rusi se mogu smijati ovim 300 milijardi američkih dolara, budući da su s njima otkupljene dionice od neprijatelja.

Nešto slično je Vladimir Putin napravio na Hanuku u prosincu 2014. I danas taj dan na Wall Streetu i sličnim tržištima kapitala zovu „Crna Hanuka“, kada je čekao da rublja dosegne dno, pa doslovno za ništa naredio da ruska država otkupi udjele strateških industrija i tvornica.

Sada ruska država vraća bezvrijedni papir onima koji su taj papir tiskali, a na domaćem tržištu jeftino se otkupljuje stvarna imovina u koju su ranije ulagali strani investitori.

Kad se proces završi, vidjet ćemo kako će zakleti geopolitički partneri Rusije, na primjer, graditi bilo kakvu nekretninu od svježe tiskanih dolara i eura u nedostatku zaliha čelika, čije su cijene sada probile stratosferu.

Ah da. Niste znali da je Iran jedan od najvećih proizvođača čelika i aluminija, po stopi rasta proizvodnje od 10 do 30%. Samo kažem. S obzirom da je Iran već odbio EU i SAD po pitanju plina da ne našteti Rusiji. Mislite li da će ajatolah Sayed Ali Hamnei reći: „Pa dobro. Dajte ljudima na Zapadu čelik u pola ili za četvrtinu cijene“? Čisto sumnjam.

A Ukrajina?

Ukrajinski glavni industrijski klaster je u ruševinama, proizvodnja je stala i ne znam kada će se barem u nekom obimu obnoviti. Kakav čelik, kakav amonijak, kakva gomila drugih, a SSSR je tamo napravio puno tvornica.

Ovdje imamo zanimljiv nedostatak reakcije Europe.

To je uzrokovano činjenicom da Europa nije samo izgubila svoju industrijsku kompetenciju i jedva razumije kako sve to proizvesti. Europa je izgubila i one koji razumiju kako lanci "od rude do automobila" uopće funkcioniraju.

Sve su to menadžeri koji se puno igraju na računalima i sigurno znaju da se sve može dodatno kupiti, ali treba novca.

Da je to bilo bar negdje blizu, čak negdje u Africi, već u Ukrajini, gdje je sve to kupljeno za male novce u korumpiranoj trgovini, koja je potom stvorila prostor za dodanu vrijednost u njemačkom automobilu. To se i ne percipira.

Na Zapadu još misle: “Proizvodni kapaciteti su pali, pa što, mi ćemo uzeti novac na kredit, onda ćemo se boriti protiv nametnutih dodatnih usluga”.

Ne razumiju da je, grubo rečeno, 20% izgubljenih proizvoda 20% smanjenje obima proizvodnje, jer koliko god novca date, ako umjesto 100 kompleta rezervnih dijelova imate 80, ne možete ni na koji način sastaviti 100 automobila.

Bit će zabavno, to je sigurno, i to s Putinom i Nabiullinom u tandemu, koja je sada guvernerka koja mora izvršavati naloge Ureda predsjednika i Vlade, što je za liberale svetogrđe najvišeg ranga.

Ali pametnu i učinkoviti političari i isti oni menadžeri iz normalnih zemalja neće se zabavljati. Vide oni dobro što se događa, a sve ćemo to uskoro vidjeti svojim očima.

I opet ponavljam, na moju žalost Hrvatska je dio EU, na spisku je neprijateljskih zemalja Rusije, a od 2023. uvodi euro. Iskreno, ne znam bi li se smijao ili sjeo i „plakao“.

Trading Economics