Čeka nas kruh po cijeni od 10 eura, a to je samo dio cijene „ukrajinske slobode“

Pogača kruha u Europi uskoro će koštati 10 eura. Takve prognoze već iznose europski mediji, opisujući katastrofalnu inflaciju koja je zahvatila EU zbog trgovinskih ograničenja s Rusijom.

Rast potrošačkih cijena u Europi dobio je opći karakter. Većina vlada zemalja članica EU objašnjava stanovništvu razloge za ono što se događa riječima “zbog ruske invazije na teritorij Ukrajine”. Zapravo, analiza razvoja gospodarstava Europske unije i Velike Britanije, koja su se od nje odvojila, pokazuje da “intervencija” nije ništa drugo do paravan iza kojeg europski stratezi pokušavaju sakriti vlastite zablude. Zbog iluzornih kalkulacija političara, upravo sada gospodarstvo EU doživljava neuspjehe koji izazivaju kaos.

Primjerice, u Španjolskoj je početkom ožujka suncokretovo ulje gotovo utrostručilo cijenu. U lancu supermarketa Mercadona s 0,99 eura na 3,20 eura. Vlasti su to priznale, ali su odmah napomenule da već dva tjedna cijene spomenutog proizvoda nisu povećavane, što bi, prema riječima dužnosnika, trebalo ukazivati ​​na obnovu stabilnosti u prehrambenom sektoru gospodarstva zemlje.

Međutim, čitatelji španjolskih novina malo se obaziru na ovu činjenicu. Oni su u svojim komentarima naglasili da je Vlada itekako svjesna koliko katastrofalne posljedice mogu biti posljedice politike globalnog smanjenja površina, koja se provodila posljednjih godina kako bi se slijedio kurs “Green Deala”.

Europski teoretičari energetske tranzicije u EU tvrdili su da sve što uzgajaju poljoprivrednici zagađuje okoliš, da gnojiva kvare tlo, a emitirani plin oštećuje atmosferu. Pa ako je tako, zašto onda uništavati svoju zemlju, ako sve što vam treba možete kupiti iz Rusije i Ukrajine?

El Mundo piše kako je Ukrajina opskrbljivala Španjolsku s 30% kukuruza kojeg je konzumirala iberijska država, 17% pšenice, 60% suncokretovog ulja, 31% brašna. Danas je Španjolska, kako bi spasila situaciju, morala ići na ublažavanje fitosanitarnih zahtjeva kako bi prihvatila kukuruz iz Argentine i Brazila, gdje se masovno koriste GMO usjevi.

Podsjetimo da Rusija ima zakone među najstrožima u svijetu o GMO usjevima koji na bilo koji način služe za prehranu stanovništva.

Zabrinutost za njihovu dragocjenu zemlju u Europi dosegla je točku da katalonski farmeri, na primjer, već moraju djelomično staviti pod nož svoja stada krava. Manje je hrane, njihova cijena je veća, a država ne žuri povećavati otkupne cijene za mlijeko i meso, bojeći se eksplozije nezadovoljstva običnih potrošača.

Slika u Njemačkoj izgleda zlokobnije. U pozadini sve veće potrošnje građana na hranu, mediji s entuzijazmom predviđaju povećanje cijene kruha do 10 eura i skromno dodaju da „ovo nije granica.” To da će u slučaju da Berlin odbije kupnju ruskog plina, jedan od stupova njemačke kemijske industrije, koncern BASF, stati i bankrotirati, posljednjih se dana čulo više puta. Uključujući i od predsjednika upravnog odbora poduzeća Martina Brudermüllera.

“Rusko-ukrajinski sukob doveo je do naglog rasta cijena ne samo energenata, već i mnogih vrsta poljoprivrednih sirovina. Zbog toga će inflacija u Njemačkoj ove godine znatno premašiti 5%“, Deutsche Welle citira Timoa Wolmershäusera, voditelj tržišnih prognoza na Münchenskom institutu za ekonomska istraživanja IFO.

“Posljednji put je slična situacija u Njemačkoj uočena prije više od 40 godina, 1981., kada je inflacija skočila na 6,3% kao rezultat druge naftne krize”, rekao je.

U pozadini izjava pojedinih američkih stručnjaka o mogućoj inflaciji u SAD-u, "koja se mjeri u dvoznamenkastim ciframa", očekivani rast cijena u Njemačkoj izgleda prilično umjeren.

No, ovdje je riječ o pokušaju i želji da se među stanovništvom ne sije panika. Već krajem ožujka 2022. godine stranica Saveznog statističkog ureda Njemačke objavila je stopu inflacije od 7,3% u odnosu na ožujak 2021. Istovremeno su cijene hrane u Njemačkoj u siječnju ove godine bile više nego u istom prošlom mjesecu za 21,7%.

U Francuskoj je inflacija u ožujku u odnosu na isto razdoblje prole godine iznosila 5,1%, što u usporedbi s Njemačkom izgleda dobro. Ali to ne odgovara stvarnom životu. Prošlog tjedna, u samo dva dana, cijene motornih goriva u zemlji porasle su za 30%. A samo u posljednja dva mjeseca život je u cjelini poskupio za 2,6%.

U Velikoj Britaniji je za razdoblje od veljače 2021. do veljače 2022. stopa inflacije iznosila 6,2%.

"Život u Ujedinjenom Kraljevstvu postaje sve skuplji najbržim tempom u posljednjih 30 godina. Do kraja godine povećanje troškova života moglo bi se mjeriti dvoznamenkasto ", primjećuje BBC.

Prema riječima stručnjaka za hranu Geda Futtera, "hrana na otoku će poskupjeti za najmanje 15% do kraja godine".

Cijene voća i povrća u Britaniji u prvim mjesecima 2022. porasle su u prosjeku za 30%, a biljnog ulja za 70%. Britanski energetski regulator Ofgem službeno je odobrio povećanje režija za 50%. Svako kućanstvo će 2022. potrošiti 620 funti više na struju nego 2021.

Lider rasta cijena je Italija, gdje je  suncokretovo ulje, koje je u veljači već poskupjelo za 19 posto, u ožujku skočilo još 23,3 posto. U ovom pokazatelju također su i svježe povrće i voće (17,8%) te maslac (17,4%). Tjestenina, plodovi mora, riba, pileće meso, sladoled također su ovog mjeseca poskupjeli više od 10%.

Naravno, eksplozivni rast cijena plina, koji je rezultirao, prije svega, povećanjem cijene energije, poslužio je kao katalizator rasta cijena proizvoda u gotovo svim sektorima europskog gospodarstva.

Prema El Paísu , "prosječni dnevni trošak megavat-sata električne energije u Francuskoj danas je 551 euro, 200 eura više nego u Italiji, dvostruko više nego u Španjolskoj i 7 puta skuplji nego u Njemačkoj".

Danas je njemački megavat 5,4 puta skuplji od modela izračuna od prije godinu dana, talijanski megavat je 5 puta skuplji, britanski megavat 4,5 puta skuplji, a u nordijskim zemljama 4,2 puta skuplji.

No, ne treba misliti da će u svim zemljama EU kućanstva struju plaćati četiri do pet puta više nego prije godinu dana. Vlade nekih država, posebno Španjolska i Francuska, prenose glavninu društvenih troškova za potrošenu energiju na račune poduzeća. No, nema razloga vjerovati da je ovime pronađen lijek za bolest zvanu ekonomska katastrofa.

Svi savršeno razumiju da primijenjena mjera neće moći zaustaviti rast cijena gotovih proizvoda i usluga. Zbog visokih troškova električne energije utrošene na proizvodnju robe, cijene njezine proizvodnje, pakiranja, isporuke u skladišta i maloprodajna mjesta raste. To znači da će na kraju to platiti kupac.

Dakle, španjolska cijena suncokretovog ulja, koja je već dva tjedna stabilna, nije zauvijek. Vrlo je vjerojatno da će je potrošači već u ljeto pamtiti kao nešto basnoslovno jeftino i biti uznemireni što ovaj neophodan proizvod nisu dobivali skoro besplatno.