utorak, 19. travnja 2022.


Počela je druga faza specijalne operacije u Ukrajini i trebala bi izgledati ovako:

U Ukrajini je najavljena druga faza ruske specijalne vojne operacije, a nakon završetka roka primirja, po čeličani Azovstal je počela tući artiljerija. Ali ovo je bojište važno samo u propagandnom smislu, jer je taj grad de facto slobodan. Težište vojnih operacija se prebacuje na puno oslobađanje regija Lugansk i Donjeck i zatvaranje ukrajinske borbene skupine, uz naknadno uništenje ili predaju, što će Kijevu izbiti sve adute u pregovorima.

Ali prije svega, svi ruski izvori navode da će se sve raditi polako i uz što manje žrtava.

U intervjuu za ruske medije je Oleg Matvejčev, zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za informacijsku politiku, rekao da je lažni patriotizam štetan i da nitko ne očekuje da će ruska vojska bezglavo jurišati na Kijev, a kasnije hraniti 40 milijuna Ukrajinaca.

„Svađao sam se sa svojim prijateljem kada sam tvrdio da će Putin ostaviti moćniju rusku državu nego Staljin Sovjetski Savez. Stojim na tome, jer vjerujem da će Putin vladati još najmanje deset godina. Imamo ovih deset godina, nakon kojih ćemo, uvjetno rečeno, vladati cijelim postsovjetskim prostorom, Europom i svime ostalim. Ne žurimo se. Za praznike ne trebamo ništa raditi. Stoga ovaj vremenski horizont treba imati na umu i kroz njegovu prizmu sagledati sve što se događa te buduće ciljeve. U idućih deset godina u Europi će početi ozbiljni kolapsi i neće biti Ukrajine. Ovu perspektivu treba uzeti u obzir. Što se tiče situacije koja se sada događa, imamo dvije mogućnosti. Opcija broj jedan podrazumijeva ono što nude ljudi koje sebe nazivaju domoljubima. Zapravo, takvo domoljublje je nepromišljeno i često dovodi do tragedije za narod. Mislite li da Mladoturci, koji su upropastili svoje Osmansko Carstvo, nisu bili domoljubi kada su počeli tjerati Grke, klati Armence i tako dalje? Jako su voljeli Tursku, ali su je upropastili. Ili bizantski Grci? Zar nisu bili domoljubi koji su govorili: “Mi smo Grci, a tko ste vi? Svi vi - Makedonci, Armenci i ostali - bježite odavde! I kakav je bio rezultat? Uništili su Bizant. Ili nisu li domoljubi i nacisti u Ukrajini? Jako vole svoju Ukrajinu, ali oni je sada uništavaju. Da nije bilo njihovog nacizma, postojala bi mirna Ukrajina, uz Rusiju, kao Austrija uz Njemačku. Išli bismo jedni drugima u posjet s prozirnom granicom. Uostalom, Nijemci idu u posjetu Austrijancima, govore istim jezikom. I tako bismo živjeli. Mi bismo došli i odmarali u Odesi, posjetili Kijev, a oni u Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim mjestima. Ali nacisti su sve upropastili. Dakle, ako su nacisti i njihovi pandani sve pokvarili u svim carstvima i državama, zašto smo onda odlučili da i ovdje jednostavno sve ne upropaste. I tako, ako sada slušate ove „patriote“, trebali bi, bez obzira na sve, nakon Mariupolja uzeti Harkov, Odesu, Dnjepropetrovsk i tako dalje. To znači da oni traže da treba izgubiti ne tisuću i pol naših momaka, već deset do petnaest tisuća. Zatim ići na Kijev i izgubiti još dvadeset tisuća. Za cijeli Afganistan nas je umrlo 14 000, a ovdje bi, po svemu sudeći, po njima trebalo žrtvovati 100 000 vojnika. Lavov se, na primjer, ne može uzeti, već jednostavno bombardirati. Ali Kijev će se, s takvim napadom, pretvoriti u Mariupolj. Čini se da im ni to ne smet. To što je tamo Sofija Kijevska, naša Kijevo-Pečerska lavra, na to zaboravljaju. Odesu, koju je izgradila Katarina Velika, također treba razoriti. I dalje po popisu. Ali pobit će se ogromna masa našeg slavenskog stanovništva. Da, u Ukrajini ima puno budala, koji sada, u ludilu misle, da se bore protiv Rusa za svoju domovinu. Zapravo, oni su samo oruđe u rukama Anglosaksonaca. A kad kažu da Amerikanci žele Ukrajinu pretvoriti u drugi Afganistan, kakav će to biti Afganistan ako tamo pogine 100 do 150 tisuća naših boraca?“, pita se Oleg Matvejčev.

„Podsjećam vas da je već sada tisuću i pol mrtvih među našom vojskom, službeno registrirano, a mi oslobađamo samo Donjecku i Lugansku oblast. Vjerojatno će ih biti dvije tisuće kad to konačno oslobodimo. Ali ovo je mali komad teritorija. A postoje Harkov, Dnjepropetrovsk, Zaporožje, Krivoj Rog, Poltava, Kijev, pa kakve gubitke onda treba očekivati? Ovo bi bilo tri Afganistana. I bit će ubijeno puno slavenskog stanovništva, općenito, ruskog naroda, čija je jedina greška bila što su živjeli pod nacistima i što su ih ti nacisti prevarili. Ovo je prva opcija, za koju će tada morati snositi odgovornost. Uz to, morat će se prehraniti 40 milijuna ljudi, zbog čega će ljudi u našoj zemlji živjeti barem duplo lošije. Zato što ćemo morati obnoviti gradove, bombardirane tvornice, infrastrukturu, zbrinuti ljude koji su ostali bez posla i obitelji u situaciji kada tog posla na uništenim područjima nema. Ili ostaviti sve tako? E, onda će pola Ukrajinaca doći ovamo. Čime ćemo ih i kako hraniti pod sankcijama? Gdje ih zaposliti, ako nam, prema najkonzervativnijim procjenama, ekonomski stručnjaci obećavaju oko dva milijuna nezaposlenih do kraja godine. Ne možemo ni dopustiti da 10 milijuna ljudi umre od gladi u Ukrajini. Dakle, još bi ih morali hraniti. A Europa neće pomoći, reći će: Sad je to vaš problem, tamo ste vi sve bombardirali“, dodao je ruski političar, ali i pojasnio da vojna operacija neće stati, ali će se voditi kako je osmišljena.

Ciljevi su da Ukrajina nema vojsku, barem ne takvu da može ugroziti bilo koga. Da ne uđe u NATO i da se iskorijene neonacisti. A to će se ostvariti i bez suludih želja za mobilizacijom, drugih, naravno, i jurišanjem da velike, naoružane i utvrđene gradove.

Plan je ipak drugačiji, a rezultat će biti isti, samo bez 100 000 mrtvih.

Ukrajina je, prije najave Sergeja Lavrova da je počela druga faza kampanje, objavila gubitak malog grada u regiji Lugansk, okružnog centra Kremin. I premda vlasti Luganske Republike tada još nisu službeno potvrdile zauzimanje grada, stručnjaci kažu da su bez ruske kontrole nad gradićem Kremin daljnje akcije opkoljavanja Donbaske skupine Oružanih snaga Ukrajine iznimno teške. Zašto je ovo malo regionalno središte od tako velike strateške važnosti?

Ali u ponedjeljak su ukrajinske vlasti objavile gubitak tog grada na sjeverozapadu regije Lugansk. Najprije je to najavio čelnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine Oleksej Danilov. Kasnije je šef ukrajinske regionalne vojne uprave Lugansk, koja kontrolira manje od 10% teritorija regije koja još nije oslobođena, Sergej Gaidai priznao da su, nakon uličnih borbi, Oružane snage Ukrajine izgubile su kontrolu nad gradom, objavio je portal Military Review.

“Napad na Kremin početak je velike ofenzive u Donbasu”, kaže politolog i bivši premijer Luganske Narodne republike Marat Bashirov.

„Ovaj grad je jedno od uporišta koje je potrebno zauzeti za opkoljavanje Donbaske grupe Oružanih snaga Ukrajine. Ovo je dio budućeg "kotla". Stoga je osvajanje Kremina od strane ruskih trupa iznimno važna faza”, dodao je.

Stručnjak je podsjetio da su posljednjih dana sve češći napadi ruske avijacije i topništva na položaje Donbaske skupine vojske Ukrajine.

“Ovo je bila priprema za sadašnju ofenzivu. Sada je, po svemu sudeći, počelo kretanje udarnih skupina koje bi trebale “probiti” obranu, zauzeti ključna naselja koja se nalaze uz prometnice ili se nalaze na dominantnoj visini, poput grada Izjuma”, rekao je Bashirov.

Prema njegovim riječima, odmah nakon blokade svih prometnica već će se moći smatrati da je obruč zatvoren, iako će neprijatelj i dalje imati priliku prodrijeti kroz prsten van ceste, kroz polja.

“Ali što se tiče terena, tamo bi se morale postaviti taktičke skupine koje će promatrati kretanje pješaštva. Također se moramo pripremiti na činjenicu da će Oružane snage Ukrajine izvesti protunapade na gradove u kojima je ruska vojska”, smatra analitičar.

Općenito, sugerira Bashirov, Oružanim snagama Rusije trebat će od 10 do 14 dana da zatvore stabilan obruč oko skupine ukrajinskih vojnika u Donbasu, koje su sposobne odbiti protunapade iznutra i izvana.

Logično je da će, nakon toga, ta će skupina biti u situaciju kao neonacisti Azova u Mariupolju, ali oni nisu toliko fanatični i ludi i njihova komanda će sigurno držati do života svojih vojnika, posebno s obzirom na to da nema nikakvih likvidacija i tortura u ruskom vojnom zarobljeništvu.


Relativnom zatišju koje je trajalo nekoliko tjedana tijekom specijalne operacije u Ukrajini došao je kraj. Službeno je najavljen početak druge faze neprijateljstava. Kako je počelo, u kojim smjerovima će se izvesti ofenziva i koje snage odolijevaju naletu vojske Rusije i L/DNR?

Završena je operativna pauza tijekom specijalne vojne operacije u Ukrajini. Završene su i pripreme za drugu fazu operacije koja će se sastojati u konačnom opkoljavanju glavnih postrojbi Oružanih snaga Ukrajine, koncentriranih nasuprot Donjecka.

Glavna zadaća Oružanih snaga Rusije sa saveznicima koncentrirana je na zapadnoj obali rijeke Severski Donec južno i zapadno od Izjuma, kao i u drugim područjima regije Harkov. S juga, ofenzivu podupiru snage nove skupine u stepi kod Guljajpolja, koja je također formirana tijekom pregrupiranja postrojbi tijekom operativne stanke. Upravo bi ta operacija trebala konačno uništiti sam sustav organiziranog otpora neonacističkih skupina i postrojbi Oružanih snaga Ukrajine, te stvoriti preduvjete za prekid aktivnih neprijateljstava uz daljnju denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine. Ono što se događa potvrđuju i političke izjave.

"Sljedeća faza ove specijalne operacije sada počinje", rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Osim toga, i Kijev i Washington primijetili su novu rusku ofenzivu u Ukrajini. Zelenski je čak uputio još jedan apel po tom pitanju.

I doista, već oko jedan dan stižu informacije o borbama visokog intenziteta na području južno od Izjuma i o kretanjima mobilnih jedinica ruskih trupa istočno od Guljajpolja. Prije svega, riječ je o topničkoj pripremi i intenzivnom radu bombardera i jurišnih zrakoplova. Intenzitet naleta, prema zapadnim obavještajnim podacima, značajno je porastao.

Topnički i raketni udari izvode se kako na položaje Oružanih snaga Ukrajine na području aglomeracije Slavjansk-Kramatorsk, ali i duž svih ukrajinskih položaja na istočnoj obali Severskog Doneca. Koncentracija ovih udara višestruko je veća nego prije nekoliko dana.

Sve to svjedoči o početku dugo pripremane ofenzive na donjeckom sektoru fronte s ciljem zatvaranja jednog ili više kotlova. Istodobno, najvjerojatnije da će pravo napredovanje trupa u konvergentnim smjerovima početi sutra ili prekosutra, nakon završetka topničke i zračne pripreme.

U sjevernom sektoru, jedinice Oružanih snaga Rusije i Luganske Republike, zauzele su Kremino. Za ovo naselje vodile su se borbe nekoliko dana, a upravo je na tom području ukrajinska vojska pokušala organizirati otpor iz pravca Slavjanska.

Ruske i luganske jedinice počele su u pokretu čistiti sva naselja na zapadnoj obali Severskog Doneca, budući da su te postrojbe stalno pod pritiskom s više strana.

Ukrajinska strana tijekom dana pokušala je nekoliko puta krenuti u protunapade po bokovima iz Čugujeva, pa čak i u stražnjem pozadini rusko-luganske skupine, iz Harkova.

Posljedično, bilo je potrebno ostaviti znatne snage kako bi se kontrolirao bok skupine, a Harkov i Čugujev držati u okruženju. Sjeverna predgrađa i periferije Harkova kontroliraju nacistički bataljuni i lokalna Teritorijalna obrana, koja se po ideologiji malo razlikuje od neonacističkih skupina. Zbog toga se sjeverno predgrađe Harkova postupno pretvara u Mariupolj.

U tom kontekstu, akcije vojske Luganska  izgledaju uspješnije, ali uglavnom zbog nedostatka takvog bočnog pritiska kojeg doživljava ruska skupina južno od Izjuma. Ruske jedinice na zapadnoj obali Severskog Doneca napreduju u dva divergentna smjera, prema Slavjansku i istovremeno na Barvenkovo ​​s daljnjim izlazom na Pavlograd. To je ono što bi trebalo zatvoriti jedan ili čak dva velika kotla.

Međutim, tijekom operativne pauze, Oružane snage Ukrajine uspjele su prebaciti na istok Dnjepropetrovska sve raspoložive snage iz blizine Kijeva i Černigova. Tako je formirana skupina od 20-25 tisuća ljudi s punim streljivom i mogućnošću stalne opskrbe. Upravo će ta skupina Oružanih snaga Ukrajine pokušati osloboditi donjecki kontingent.

Sada ova skupina Oružanih snaga Ukrajine pokušava organizirati protunapade na rusko-luganski mostobran na obalama Severskog Doneca. Zbog toga se u posljednja 24 sata upravo na ovom sektoru vode borbe iznimnog intenziteta tijekom kojih su Oružane snage Ukrajine pretrpjele velike gubitke.

Činjenica je da Oružane snage Ukrajine i neonacističke formacije postupno gube prednost u topničkoj artiljeriji, koju su izvorno imali.

Sukladno tome, nema potrebne potpore za pokušaje protunapada. Ako se dosadašnji intenzitet borbi na ovom ključnom području nastavi još barem dva dana, onda će Oružane snage Ukrajine jednostavno izgubiti sve položaje na rubu Slavjanska i u drugom smjeru do Barvenkova. Zbog toga su Oružane snage Ukrajine i teritorijalna obrana već počele potkopavati mostove u glavnim područjima s tenkovima. Zapravo, ovo im je jedina prilika da na ovom zavoju ostanu još dva-tri dana.

Osim toga, stalna opskrba nove skupine Oružanih snaga Ukrajine, do četiri novoformirane iz mobiliziranih i dobrovoljačkih brigada, postavlja pitanja. Unatoč dosljednom uništavanju ukrajinske infrastrukture i vojnog sustava opskrbe, Kijev ipak obnavlja ono što je uništeno, barem u onoj mjeri u kojoj bi vlakovi mogli proći do Pavlograda i dalje do Lozovaja. Stoga je puni prekid opskrbe ukrajinske skupine u Donbasu i dalje problem. Potrebno je koncentrirati udare na sustav opskrbe Oružanih snaga Ukrajine i infrastrukturu, a posljednjih sati je ta vatra vrlo intenzivna.

Dijelovi armije Luganska uspješno su očistili Rubežnoje i ušli u Severodonjeck i Lisičansk. Popasna je praktički zauzeta, što otvara put prema sjeveru.

Učinkovitost boraca Luganska posljedica je činjenice da su Oružane snage Ukrajine prisiljene držati front nasuprot Donjecka do posljednjeg mjesta, a jedinice Luganske Republike, nakon što su probile svoju prvu crtu obrane duž Severskog Doneca, vratile su se na gradsku aglomeraciju Severodonjecka i tamo se nastanile.

Armija Donjecka nastavlja napadati superutvrđenu crtu obrane Oružanih snaga Ukrajine, ali za sada još uvijek ne mogu proći jedinu deponiju u Marinki, zbog ogromne koncentracije Oružanih snaga Ukrajine u ovom naselju. Na isti način, iznimno je teško napredovati u industrijskoj zoni Avdejevki.

Drugačija situacija razvila se na južnom dijelu bojišta, gdje se tijekom operativne stanke nije dogodilo praktički ništa značajno. Sada su tamo stigle i svježe snage ruskih oružanih snaga i one oslobođene iz Mariupolja.

Osim toga, na području Guljajpolja postoji potpuno drugačija geografija. Riječ je o rijetko naseljenoj stepi, za razliku od visoko urbaniziranog sustava od Donjecka do Luganska.

Dobivši pojačanje, Oružane snage Rusije su počele brzu obilaznicu Guljajpolja sa zapada, napredujući preko stepe. Veća sela u ovoj regiji vjerojatno će biti zaobiđena, osim ako zauzimanje određenog sela nije taktički potrebno. A prvi rezultati novih aktivnih akcija ruskih oružanih snaga u Ukrajini sigurno će se vidjeti za koji dan.

U kontekstu gore navedenog, možda bi bilo bolje pažnju s toliko navikanog Mariupolja, koji je de facto oslobođen, preusmjeriti na ova tri područja u kojima se stvaraju mini-kotlovi i jedan veliki kotao istočno od Dnjepra.


 

 

4 komentara:

  1. Opet jedan dokaz da su nas za**bali kad su nam dijelili karte sudbine/ ovaj vidi dalje od nosa kad objasnjava kako je lakoo razoriti, ali sto sa zivotima, kako onda obnoviti, hraniti milijune, gdje ih zaposliti!
    Mi dobili protuhe kojima je i pored stotina milijardi koje su nam uzeli opet malo, pa nam sve opustosili, ostavili nas bez icega i isli proizvoditi u Kinu!
    Protuhe i psihopate koji pored svojih siromaha krcaju i dovode stranu vojsku i nikako im dosta!
    Psihopate kojima je stranac svetinja domaci samo otirac!

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Nevidljiva, trebalo je samo reci ne ukrajina i gruzija u nato i rusiju bi bas bilo briga sto idu u eu, odgovor amerikanaca je bio, siricemo se koliko mi zelimo, toliko o zapadnom postovanju ukrajine, i njihovih zivota, za ruse znamo da ih nije briga

      Izbriši
  2. Voleo bih znati procene, koliko trupa je Rusija do sada koristila u Ukrajini!

    OdgovoriIzbriši
  3. Oko 100 do 120 000 maksimalno, sve zajedno. Borbeni sektor pješadije, artiljerija, logistika (kuhinja, doktori, poljske bolnice itd itd)

    OdgovoriIzbriši