Zašto Rusija ima pet novih neprijatelja i zašto Hrvatska?

Ovaj su se tjedan Grčka, Danska, Slovenija, Hrvatska i Slovačka pridružile listi zemalja koje Rusija prepoznaje kao neprijateljske. Što je bio razlog njihovog uvrštavanja na popis? Kakve su implikacije novog statusa za same zemlje? Koje su još države u opasnosti da se u budućnosti nađu na listi neprijatelja?

Ruska vlada proširila je popis neprijateljskih stranih država s još pet zemalja. Na popisu su Grčka, Danska, Slovenija, Hrvatska i Slovačka. Tako se u dokumentu koji je potpisao premijer Mihail Mišustin navodi da "popis koji je odobrila vlada nije konačan i, uzimajući u obzir tekuće neprijateljske akcije stranih država usmjerene protiv ruskih misija u inozemstvu, može se proširiti".

U ukazu se također navodi broj zaposlenika veleposlanstava i konzulata koji mogu raditi u Rusiji. Tako je Grčka dobila limit od 34 osobe, Danska - 20, Slovačka - 16 osoba. Slovenija i Hrvatska više ne mogu zapošljavati lokalno osoblje u svojim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Ovo je treće proširenje popisa neprijateljskih država. U svibnju prošle godine takva su ograničenja prvi put uvedena protiv Sjedinjenih Država i Češke. Prema dokumentu kojeg je potpisao predsjednik Vladimir Putin, Češka će u svojoj diplomatskoj misiji moći zaposliti najviše 19 ruskih radnika, dok SAD neće imati niti jednog. Tada je to bio odgovor na protjerivanje ruskih diplomata iz SAD-a i diplomatski skandal koji je izbio između Rusije i Češke.

Osim toga, u ožujku 2022. vlada je odobrila novi popis stranih država i teritorija koji čine neprijateljske radnje protiv Rusije. Ima 48 sudionika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, zemlje EU, Kanadu, Norvešku, Švicarsku i Japan. Prema dokumentu, "ruski građani i tvrtke, sama država, njezine regije i općine koje imaju devizne obveze prema stranim vjerovnicima s popisa neprijateljskih zemalja moći će ih plaćati u rubljama".

Razlog tako velikog proširenja popisa bilo je uvođenje brojnih sankcija protiv naše zemlje, kao i isključenje ruskih banaka iz međunarodnog platnog sustava SWIFT, te zatvaranje zračnog prostora za ruske zrakoplove.

“Širenje popisa neprijateljskih država je bilo očekivano i tu je sve jasno. Te su zemlje članice Europske unije i NATO pakta i pridržavaju se svih odluka tih organizacija u pogledu sankcija i vojne pomoći Ukrajini”, rekao je za novine Andrej Kortunov, glavni direktor Ruskog vijeća za međunarodne poslove.

“Mnogo je razloga koji su postali temelj za uvrštavanje na ovaj popis. No, po mom mišljenju, odluka je više povezana s općom razinom rusofobije u tim zemljama, kao i s pojedinačnim ograničenjima koja te zemlje poduzimaju protiv ruskih građana i organizacija. Primjerice, financijske transakcije ili promet nekretninama nisu svugdje jednako strogo ograničeni”, napominje Kortunov.

“Što se tiče Grčke, moguće je da se očekivala iznimka u sankcijama i da ona te sankcije neće primijeniti prema nama. Međutim, to se nije dogodilo i zato je Atena na popisu”, smatra stručnjak.

“Zapravo, lista neprijateljskih zemalja je mnogo duža. U najnovijoj odluci ruske vlade riječ je o popisu onih zemalja kojima je ograničen broj diplomata. Očito je to zbog protjerivanja naših diplomata, koje se dogodilo posljednjih mjeseci, kao i određenih neprijateljskih koraka koje je poduzelo rukovodstvo tih zemalja”, rekao je Vadim Truhačev, predavač na Katedri za vanjske regionalne studije i vanjsku politiku na Ruskom državnom sveučilištu za humanističke znanosti .

“Svaka država ima svoje temelje. U slučaju Grčke, osim opće povijesti sankcija protiv Rusije, govorimo o otvaranju plinovoda iz Azerbajdžana, što se dogodilo prije samo mjesec dana. U slučaju Slovačke je druga priča i tu je riječ o ukidanju izdavanja viza za ruske državljane”, rekao je ruski politolog.

“Hrvatska je jedna od vodećih po broju plaćenika koji se bore za Oružane snage Ukrajine. U Zagrebu zapravo imamo samo veleposlanika, diplomata tamo uopće nema. Iz Slovenije su protjerana 33 djelatnika našeg diplomatskog resora. Danska je bila među vodećima među zemljama koje su naoružavale Ukrajinu“, dodao je Truhačev.

“Kao odgovor na popis neprijateljskih zemalja, neke od tih država mogle bi pokušati uzvratiti. Danska, primjerice, kao najbogatija od pet zemalja, može povećati sponzorstvo Ukrajine. Na ovom popisu najstrože mjere mogu se očekivati ​​od Danske. Slovenija je mogla slijediti put Danske, ali je došlo do promjene vlasti i sada državu vodi manje militantan premijer”, nastavio je Truhačev.

“Grčka i Slovačka, po mom mišljenju, neće još jače vršiti pritisak. Iako su Slovaci spremni slijepo kopirati sve što radi Češka. Ali to, pak, dovodi do prekida diplomatskih odnosa. Uskoro će izbori u Grčkoj, a tamo se prema Rusiji odnose s velikim simpatijama, tako da od nje najmanje očekujem prljavi trik“, smatra izvor.

“Istovremeno, za mene je bilo iznenađujuće što Švedska nije bila na ovoj listi. Ona ima veliko veleposlanstvo u Rusiji, unatoč činjenici da kao zemlja nije najveća. A Švedska je, možda više nego itko drugi, viđena u podršci ruskoj nesistemskoj oporbi, čak više od Sjedinjenih Država”, rekao je stručnjak.

Truhačev vjeruje da će popis neprijateljskih zemalja najvjerojatnije biti proširen u bliskoj budućnosti.

“Na ovaj ili onaj način, uvjeren sam da će se većina zemalja Europske unije i NATO pakta naći na listi neprijateljskih zemalja. To je u sadašnjoj situaciji neizbježno”, zaključio je Truhačev.

Ono što je zanimljivo, na odgovor Hrvatske se uopće nije osvrnuo. Potpuno je zaboravio na Zagreb. Nemar, zaborav, uvjerenje da os Hrvatske neće biti nikakvog odgovora, osim povećane rusofobije, koja postaje degutantna, prije svega na početku svakog Dnednika s: „Ničim izazvana ruska agresija na Ukrajinu…“, jer je 14 000 civila za službeni Zagreb i hrvatske medije „ništa“, te sve ostalo što buja iz rusofobne hrvatske kanalizacije. Vjerojatno zato Hrvatska nije bila vrijedna spominjanja u kontekstu kako bi uopće mogla ogovoriti na ovaj potez, osim lajanjem u Saboru, Vladi i po medijima, uz povećano slanje neoustaškog ološa koji se bori na strani Ukrajine.