ponedjeljak, 29. kolovoza 2022.


Europa prestaje proizvoditi gnojiva, a zamjene za sada nema

Rast cijena plina od gotovo 30% od sredine kolovoza izazvao je val zatvaranja europskih poduzeća za proizvodnju gnojiva. U nekoliko dana najveće tvrtke u Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Litvi, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Mađarskoj najavile su smanjenje proizvodnje ili zatvaranje tvornica. Općenito, prema analitičarima, više od 10% svjetskih kapaciteta napušta tržište, što će podržati ionako visoke cijene gnojiva u svijetu.

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva, norveška Yara, objavila je 25. kolovoza da će smanjiti upotrebu amonija, manje toksičnog oblika amonijaka, u proizvodnji dušičnih gnojiva za 35% i smanjiti proizvodnju na 3,1 milijun tona zbog rekordnih cijene plina. Najbliži termini za indeks TTF na londonskoj burzi ICE u četvrtak su premašili 3200 dolara za 1000 kubičnih metara prvi put od ožujka, što je 3,5 puta više nego početkom lipnja, a 11 puta više nego prije godinu dana.

Dan prije CF Industries Holdings, američki proizvođač gnojiva, najavio je obustavu proizvodnje amonijaka u tvornici u Velikoj Britaniji. Najveći je proizvođač u zemlji s kapacitetom od 400 tisuća tona godišnje. Zasad je prijavljeno privremeno gašenje, no prije toga CF Industries već je potpuno zatvorio sličan britanski pogon za proizvodnju amonijaka i ugljika.

Od početka tjedna vodeći poljski kemijski holding Grupa Azoty zaustavio je pogon u Tarnowu i smanjio proizvodnju na minimalnu razinu, na 43% projektiranog kapaciteta, u drugom pogonu u Kedzierzynu, dok je zadržao opterećenje u pogonu u Politseu.

Zaustavio je proizvodnju proizvoda koji sadrže dušik i još jedan poljski kemijski koncern – Anwil, koji je dio PKN Orlen, koji posjeduje tvornicu za proizvodnju amonijaka i kalcijevog amonijevog nitrata u Wloclaweku.

U Litvi od 1. rujna obustavlja proizvodnju amonijaka najveći proizvođač kemikalija na Baltiku, Achema, koji od jeseni 2021. radi smanjenim opterećenjem. Generalni direktor tvrtke Ramunas Miliauskas izjavio je 24. kolovoza da su cijene litavskih gnojiva postale nekonkurentne u usporedbi s proizvodima iz Rusije i Sjedinjenih Država. Napomenuo je da, kako bi proizvodnja Acheme bila isplativa, cijene plina moraju biti najmanje tri puta niže od sadašnjih razina.

Ako se visoka cijena plina nastavi sljedeće jednu ili dvije godine, Achema neće moći podnijeti takve troškove, rekao je.

Također tijekom proteklog tjedna slične su izjave dali mađarski kemijski koncern Nitrogenmuvek i francuski Borealis, koji raspušta tvornicu u Grandpuyu, dok ostali pogoni rade smanjenim kapacitetom.

Još u srpnju najveća njemačka kemijska kompanija BASF počela je smanjivati ​​proizvodnju amonijaka. Smanjen utovar i najveći njemački proizvođač amonijaka SKW Piesteritz.

Sugovornik Kommersanta, koji je upoznat sa situacijom, napominje da je sada 70% europskih kapaciteta za proizvodnju amonijaka (24 milijuna tona godišnje) i karbamida (13 milijuna tona) značajno smanjeno ili zaustavljeno.

Prema sugovornicima Kommersanta, ovaj trend će se nastaviti, što će zadržati visoke cijene ne samo dušika, već i složenih vrsta gnojiva koja koriste dušičnu komponentu.

Izvori Kommersanta uvjereni su da nagli pad količine gnojiva može zaprijetiti EU krizom hrane, a Bruxelles će uskoro odobriti direktivu koja će uvoznicima omogućiti da bez straha kupuju ruska gnojiva. Sada je, napominje jedan od sugovornika Kommersanta, najveći problem za izvoz iz Ruske Federacije logistika.

Dmitrij Akišin iz Vygon Consultinga napominje da udio plina u strukturi troškova amonijaka može doseći 80-90%. Prema njegovim riječima, ukupni zaustavljeni kapacitet već se mjeri u milijunima tona i može iznositi nekoliko postotaka svjetske potrošnje amonijaka u proizvodnji gnojiva (140 milijuna tona godišnje). Ukupno je u Europi već zaustavljeno ili prijeti zatvaranjem do 15 milijuna tona kapaciteta amonijaka, napominje stručnjak.

Istodobno, u zemljama s jeftinim plinom, uključujući Rusiju, kapaciteti za proizvodnju amonijaka i drugih dušičnih gnojiva tradicionalno proizvode 80-90% od punog kapaciteta zbog visoke konkurentnosti.

Stoga je prilično teško organizirati brzu zamjenu izgubljenih količina, smatra Akišin, ističući dobre izglede za nove kapacitete koji se grade u Ruskoj Federaciji. Nina Adamova iz CEP  Gazprombanke dijeli mišljenje da u sljedećih šest mjeseci nitko ne može nadoknaditi pad europske proizvodnje na svjetskom tržištu.

Sankcije djeluju, govorili su. Pa Rusije je samo 3% svjetske ekonomije, koga briga?! Ispada da 3% energenata nije isto kao 30%, ako ih čine torbice Louis Vuitton, čak automobili Mercedes, BMW i VW, francusko donje rublje za žene ili talijanske cipele za menadžere i oligarhe.

2 komentara:

  1. U evropskoj JIT ekonomiji , bez sirovina , zaliha , izmještenom proizvodnjom robe i dijelova , megakolaps se može desiti u roku od par mjeseci...Kad na to se doda financijalizarana ekonomija , izmasakriran monetarni sistem teško je i pojmiti hamarite kolapsa...
    Istočni front bi tada bio poželjno radno mjesto...

    OdgovoriIzbriši
  2. I nije samo plin problem za sve ove tvornice dušičnih gnojiva. Izuzetno su važni rokovi i planirana kontinuirana godišnja proizvodnja. Odrastao sam uz jednu takvu tvornicu, pa mogu ponešto napisati na tu temu.
    To je kemijska industrija, a nije proizvodnja šarafa kod koje stisneš gumb i šarafi ispadaju. Kada se ovdje proces zaustavi tada je obavezno napraviti remont, a to traje najmanje mjesec dana, za veće komplekse i više. Kada je remont završen i kada se pokrene proces potrebno je približno tri mjeseca da proizvodnja dosegne maksimalni kapacitet. Zato i čitamo da manje više svi ovi proizvođači nisu ugasli već samo smanjili proizvodnju kako bi održavali na životu proces proizvodnje. No, svatko tko nešto malo zna o tome, zna da je to u ovoj situaciji lutrija i uzdanje u sreću.
    Oni koji riskiraju i sada ovako održavaju proizvodnju i nadaju se da će nekim čudom u roku par mjeseci ili do Nove godine cijene plina pasti, a oni onda krenuti punom parom, mogli bi zbog ovog ili još većeg povećanja cijena plina biti prisiljeni zatvoriti proizvodnju u zimu. Tada bi mogli, ukoliko plin i pojeftini kasnije, zbog remonta izgubiti sve rokove za opskrbu tržišta prije proljetne sjetve što bi prouzročilo dodatne gubitke, bez obzira na cijenu plina, a zbog prepunih skladišta morali bi smanjiti proizvodnju i čekati novi godišnji period potražnje gnojiva. To bi moglo dovesti i do nižih globalnih cijena gnojiva na svjetskom tržištu zbog prevelike ponude u ljeto i jesen sljedeće godine. Opet gubitak ili nemogućnost da se nadoknade nastali gubici. Ako je išta ovisno o plinu, onda je to proizvodnja dušičnih gnojiva. To je čisti plin!

    OdgovoriIzbriši