Europa prestaje proizvoditi gnojiva, a zamjene za sada nema
Rast cijena plina od gotovo 30% od sredine kolovoza izazvao
je val zatvaranja europskih poduzeća za proizvodnju gnojiva. U nekoliko dana
najveće tvrtke u Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Litvi, Francuskoj, Velikoj
Britaniji i Mađarskoj najavile su smanjenje proizvodnje ili zatvaranje
tvornica. Općenito, prema analitičarima, više od 10% svjetskih kapaciteta napušta
tržište, što će podržati ionako visoke cijene gnojiva u svijetu.
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača gnojiva, norveška
Yara, objavila je 25. kolovoza da će smanjiti upotrebu amonija, manje toksičnog
oblika amonijaka, u proizvodnji dušičnih gnojiva za 35% i smanjiti proizvodnju
na 3,1 milijun tona zbog rekordnih cijene plina. Najbliži termini za indeks TTF
na londonskoj burzi ICE u četvrtak su premašili 3200 dolara za 1000 kubičnih
metara prvi put od ožujka, što je 3,5 puta više nego početkom lipnja, a 11 puta
više nego prije godinu dana.
Dan prije CF Industries Holdings, američki proizvođač
gnojiva, najavio je obustavu proizvodnje amonijaka u tvornici u Velikoj
Britaniji. Najveći je proizvođač u zemlji s kapacitetom od 400 tisuća tona
godišnje. Zasad je prijavljeno privremeno gašenje, no prije toga CF Industries
već je potpuno zatvorio sličan britanski pogon za proizvodnju amonijaka i
ugljika.
Od početka tjedna vodeći poljski kemijski holding Grupa
Azoty zaustavio je pogon u Tarnowu i smanjio proizvodnju na minimalnu razinu,
na 43% projektiranog kapaciteta, u drugom pogonu u Kedzierzynu, dok je zadržao
opterećenje u pogonu u Politseu.
Zaustavio je proizvodnju proizvoda koji sadrže dušik i još
jedan poljski kemijski koncern – Anwil, koji je dio PKN Orlen, koji posjeduje
tvornicu za proizvodnju amonijaka i kalcijevog amonijevog nitrata u Wloclaweku.
U Litvi od 1. rujna obustavlja proizvodnju amonijaka najveći
proizvođač kemikalija na Baltiku, Achema, koji od jeseni 2021. radi smanjenim
opterećenjem. Generalni direktor tvrtke Ramunas Miliauskas izjavio je 24.
kolovoza da su cijene litavskih gnojiva postale nekonkurentne u usporedbi s
proizvodima iz Rusije i Sjedinjenih Država. Napomenuo je da, kako bi
proizvodnja Acheme bila isplativa, cijene plina moraju biti najmanje tri puta
niže od sadašnjih razina.
Ako se visoka cijena plina nastavi sljedeće jednu ili dvije
godine, Achema neće moći podnijeti takve troškove, rekao je.
Također tijekom proteklog tjedna slične su izjave dali
mađarski kemijski koncern Nitrogenmuvek i francuski Borealis, koji raspušta
tvornicu u Grandpuyu, dok ostali pogoni rade smanjenim kapacitetom.
Još u srpnju najveća njemačka kemijska kompanija BASF počela
je smanjivati proizvodnju
amonijaka. Smanjen utovar i najveći
njemački proizvođač amonijaka SKW Piesteritz.
Sugovornik Kommersanta, koji je upoznat sa situacijom,
napominje da je sada 70% europskih kapaciteta za proizvodnju amonijaka (24
milijuna tona godišnje) i karbamida (13 milijuna tona) značajno smanjeno ili
zaustavljeno.
Prema sugovornicima Kommersanta, ovaj trend će se nastaviti,
što će zadržati visoke cijene ne samo dušika, već i složenih vrsta gnojiva koja
koriste dušičnu komponentu.
Izvori Kommersanta uvjereni su da nagli pad količine gnojiva
može zaprijetiti EU krizom hrane, a Bruxelles će uskoro odobriti direktivu koja
će uvoznicima omogućiti da bez straha kupuju ruska gnojiva. Sada je, napominje
jedan od sugovornika Kommersanta, najveći problem za izvoz iz Ruske Federacije
logistika.
Dmitrij Akišin iz Vygon Consultinga napominje da udio plina
u strukturi troškova amonijaka može doseći 80-90%. Prema njegovim riječima,
ukupni zaustavljeni kapacitet već se mjeri u milijunima tona i može iznositi
nekoliko postotaka svjetske potrošnje amonijaka u proizvodnji gnojiva (140
milijuna tona godišnje). Ukupno je u Europi već zaustavljeno ili prijeti
zatvaranjem do 15 milijuna tona kapaciteta amonijaka, napominje stručnjak.
Istodobno, u zemljama s jeftinim plinom, uključujući Rusiju,
kapaciteti za proizvodnju amonijaka i drugih dušičnih gnojiva tradicionalno proizvode
80-90% od punog kapaciteta zbog visoke konkurentnosti.
Stoga je prilično teško organizirati brzu zamjenu izgubljenih
količina, smatra Akišin, ističući dobre izglede za nove kapacitete koji se
grade u Ruskoj Federaciji. Nina Adamova iz CEP Gazprombanke dijeli mišljenje da u sljedećih
šest mjeseci nitko ne može nadoknaditi pad europske proizvodnje na svjetskom
tržištu.
Sankcije djeluju, govorili su. Pa Rusije je samo 3% svjetske
ekonomije, koga briga?! Ispada da 3% energenata nije isto kao 30%, ako ih čine torbice
Louis Vuitton, čak automobili Mercedes, BMW i VW, francusko donje rublje za
žene ili talijanske cipele za menadžere i oligarhe.

U evropskoj JIT ekonomiji , bez sirovina , zaliha , izmještenom proizvodnjom robe i dijelova , megakolaps se može desiti u roku od par mjeseci...Kad na to se doda financijalizarana ekonomija , izmasakriran monetarni sistem teško je i pojmiti hamarite kolapsa...
OdgovoriIzbrišiIstočni front bi tada bio poželjno radno mjesto...
I nije samo plin problem za sve ove tvornice dušičnih gnojiva. Izuzetno su važni rokovi i planirana kontinuirana godišnja proizvodnja. Odrastao sam uz jednu takvu tvornicu, pa mogu ponešto napisati na tu temu.
OdgovoriIzbrišiTo je kemijska industrija, a nije proizvodnja šarafa kod koje stisneš gumb i šarafi ispadaju. Kada se ovdje proces zaustavi tada je obavezno napraviti remont, a to traje najmanje mjesec dana, za veće komplekse i više. Kada je remont završen i kada se pokrene proces potrebno je približno tri mjeseca da proizvodnja dosegne maksimalni kapacitet. Zato i čitamo da manje više svi ovi proizvođači nisu ugasli već samo smanjili proizvodnju kako bi održavali na životu proces proizvodnje. No, svatko tko nešto malo zna o tome, zna da je to u ovoj situaciji lutrija i uzdanje u sreću.
Oni koji riskiraju i sada ovako održavaju proizvodnju i nadaju se da će nekim čudom u roku par mjeseci ili do Nove godine cijene plina pasti, a oni onda krenuti punom parom, mogli bi zbog ovog ili još većeg povećanja cijena plina biti prisiljeni zatvoriti proizvodnju u zimu. Tada bi mogli, ukoliko plin i pojeftini kasnije, zbog remonta izgubiti sve rokove za opskrbu tržišta prije proljetne sjetve što bi prouzročilo dodatne gubitke, bez obzira na cijenu plina, a zbog prepunih skladišta morali bi smanjiti proizvodnju i čekati novi godišnji period potražnje gnojiva. To bi moglo dovesti i do nižih globalnih cijena gnojiva na svjetskom tržištu zbog prevelike ponude u ljeto i jesen sljedeće godine. Opet gubitak ili nemogućnost da se nadoknade nastali gubici. Ako je išta ovisno o plinu, onda je to proizvodnja dušičnih gnojiva. To je čisti plin!