Tri kratke vijesti o slobodnom padu zapadne hegemonije

Tijekom proteklih šest mjeseci međunarodna podrška Rusiji samo je rasla, unatoč zapadnim izjavama o njenoj "sve većoj izolaciji".

„58 zemalja članica Ujedinjenih naroda je podržalo je rezoluciju kojom se osuđuju akcije ruske vojske na teritoriju Ukrajine. 58 od 193“, pa kako to?!

Podsjetimo, 2. ožujka 2022. Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju kojom se od Rusije traži da prekine specijalnu operaciju u Ukrajini.

Tada je za rezoluciju glasala 141 država od 193 države, ili 73%, uključujući zemlje Perzijskog zaljeva, te Brazil (BRICS) i Srbija.

Najnoviju rezoluciju nisu potpisali Srbi, niti jedna od zemalja BRICS-a, Afrike i arapskih zemalja. Iz Latinske Amerike 2 zemlje su potpisale - Kolumbija i Gvatemala, ostale nisu.

Dakle, 2. ožujka bilo je 73%, jučer manje od 30%.

Najzanimljivije u ovoj vijesti bilo je brojanje država koje su se pridružile izjavi. Uz EU, te s kandidatima Moldavijom i Gruzijom, ali bez Srbije, NATO i G7, koji su disciplinirano potpisali u punom sastavu, među potpisnicima su tradicionalni sateliti Sjedinjenih Država: Južna Koreja, Australija s Novim Zelandom i Singapurom, nekoliko otočnih država Kariba i Pacifika poput Palaua i Dominikanske Republike, kao i Gvatemala i Kolumbija iz Latinske Amerike.

Kolumbija se u ovom nizu, međutim, može se objasniti činjenicom da je u UN-u predstavnik bivšeg desničarskog režima, a predstavnik nove pobjedničke ljevice još nije preuzeo dužnost.

Čak ni od uključenih, 58 od 193, zemalja, ne zadovoljavaju sve u potpunosti američke ambicije da sastave antirusku koaliciju. Jer i među potpisnicima ovog apela znatan dio ili izbjegava sudjelovanje u sankcijama i konfrontaciji s Rusijom kako god može, uključujući Gruziju i Mađarsku, ili ih posve ignorira, poput Turske, koji su samo na riječima ostali lojalni Kijevu, ali za to ne žele žrtvovati bilo što.

Američki analitičari pišu da se Zapad ne može suprotstaviti Rusiji i Kini

SAD će doživjeti strateški poraz, bez obzira na ishod sukoba u Ukrajini, zbog bliskih odnosa Rusije i Kine. To je izjavio kolumnist The National Interesta Ramon Marx.

 

“Baš kao što su predsjednici Richard Nixon i Henry Kissinger igrali na “kinesku kartu” da izoliraju Sovjetski Savez tijekom Hladnog rata, ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Xi Jinping igrat će svoje karte u pokušaju obuzdavanja globalnog američkog vodstva”, smatra autor.

Marx je predvidio približavanje Pekinga i Moskve kao strateških saveznika zbog njihovih bliskih energetskih veza.

"S predanim ruskim dobavljačem energije u svom dvorištu, Kina će neizbježno imati više strateške fleksibilnosti u odnosu sa Sjedinjenim Državama", napominje autor.

Također je skrenuo pozornost na širenje ruskog energetskog poslovanja s Indijom.

“Povećana prodaja ruskih fosilnih goriva ovoj zemlji naštetit će naporima SAD-a, Australije i Japana da se približe Delhiju”, podsjetio je Marx.

3. Američke rezerve nafte brzo se troše

Prema podacima američkog ministarstva energetike, između 13. i 19. kolovoza američke strateške rezerve nafte pale su za 8,1 milijun barela na rekordnih 453,1 milijun barela.

U tom su razdoblju zalihe goriva dosegnule najnižu razinu od siječnja 1985. godine, navodi Business Insider. Od početka 2022. količine su pale za više od 160 milijuna barela, jer su Sjedinjene Države počele aktivno koristiti naftu iz rezervi kako bi obuzdale visoke cijene benzina u zemlji. Osim toga, mjera je usmjerena na borbu protiv najveće inflacije u posljednjim desetljećima.

Ovim tempom, za par godina rezerve se mogu potpuno poništiti. Budući da su svi pokušaji da se cijena nafte obori propali, Amerikanci će morati ponovno kupovati naftu - samo po višoj cijeni od one po kojoj su je prodavali.