Glavni resurs modernog kapitalizma su budale

Jeste li se zapitali zašto je u Argentini na izborima 2015. pobijedio Mauricio Macri, koji je podijelio preko 100 000 otkaza, poskupio komunalne usluge i provodio je devastirajuće politike koju je vodio bivši predsjednik Carlos Menem?

Usput, Mauricio Macri je otprilike nešto kao da Zdravko Mamić otputuje u SAD, završi ekonomski “plesni tečaj” u jednom od specijaliziranih američkih “sveučilišta” i vrati se s diplomom doktora ekonomskih znanosti, naravno, sa znanjem prosječnog polaznika srednje ekonomske škole iz vremena Stipe Šuvara. Tako je Macri od predsjednika kluba Boca Juniors postao predsjednik Argentine, što je sasvim normalno, obzirom da je Argentina, bez obzira na politiku bivše predsjednice Cristine Fernández de Kirchner, uvijek bila i ostala kapitalistička zemlja.

Možda se netko čudi kako je mason i utjelovljenje korupcije Michel Temer u Brazilu svrgnuo Dilmu Rousseff, stupio na dužnost predsjednika zemlje i provodio privatizaciju, dekretom je izmijenio zakon o radu, kojeg je liberalizirao i prilagodio tržištu? Možda netko i ne zna da je Temer sve to odradio da otvori put na mjesto predsjednika upravo poraženom Jairu Bolsonaru? Možda mnogi pojma nemaju što se u Brazilu događalo proteklih 10 godina, jer nisu ni dužni znati, pa se sada „čude“ kako se vratio Luis Ignazio Lula da Silva, kojem radikalna postfašistička desnica prijeti vojnim udarom? Nema potrebe za čuđenjem, sve je lako objasniti, jer su najvažniji resurs kapitalizma budale.

Bivši predsjednik Urugvaja, Jose Pepe Mujica, kojeg su, usprkos svemu, optužili da je „pijun Monsanta“, izjavio je: “Zar netko misli da se revolucija može provesti sa 60 pari cipela u ormaru?”

“Glavni resurs modernog kapitalizma su budale”

“Motor suvremenog razvoja su neznanje i mračnjaštvo”, rekla analitičarka i sama poduzetnica iz Rusije, Tatjana Vojvodina, a njena se izjava savršeno uklapa u najbolju PsyOp kampanju umivanja američke Republikanske stranke kao „antiglobalista“ koju je proveo Steve Bannon. Nevjerojatno je koliko je uspjeha imao upravo u našoj regiji, ali to je već obrađena tema. Barem s moje strane i nema smisla ponavljati se.  

Tatjana Vojvodina da je čovječanstvo maksimum svojih znanstvenih i tehnoloških kapaciteta doseglo još ‘60-ih, a nakon toga se u znanstvenom i tehnološkom sektoru nije dogodilo ništa radikalno. Da se razumijemo, inovacija je bilo i bit će ih, ali nisu radikalne kao onda i kada se društvo suočilo s novom vrstom problema.

Bilo je to vrijeme kada se, nakon što su zadovoljene osnovne potrebe velike većine ljudi, progresivni dio populacije suočio s novom stvarnošću, piše Tatjana Vojvodina.

“Prvi koji su iskoristiti ovu situaciju su bili biznismeni koji su poslovali na globalnoj razini”, kaže analitičarka, objašnjavajući “kako kapitalizam ne može opstati bez širenja i globalne tvrtke trebaju nova tržišta”.

Kapitalizam više ne zadovoljava nove potrebe, ali ih stvara i zatim vas uvjerava kako iz trebate ostvariti ili “osvojiti” pod svaku cijenu.

Dakle, mobilni operateri su stvorili potrebu da se stalno razgovara putem telefona, farmaceutske korporacije da konzumirate lijekove, a proizvođači odjeće da redovito mijenjate sadržaj u svom ormaru.

U drugoj analizi, gdje sam opširno opisao strukturu prosvjednika u Brazilu od 2013. sve do Temerove uzurpacije predsjedništva, opet postoji veliki presjek društvenih skupina koje su prosvjedovale u Brazilu, počevši s prvom pobunom u Sao Paolu 2013. zbog poskupljenja javnog prijevoza. Uvijek isti ljudi. Iz relativno dobrostojećih četvrti bivše „crne buržoazije“ proistekle iz vremena vojne hunte, koja je ostala bez dijela povlastica s dolaskom na vlast „Bolivarskih socijalista“ ili populista, ali ne u pogrdnom smislu, kakva je bila i još uvijek je Kristina Fernandez de Circhner u Argentini.

Dovoljno je da malo bolje pogledate fotografije i snimke, odnosno odjeću i obuću tih nezadovoljnika iz četvrti Sao Paola, Rio de Janira, Caracasa ili Buenos Airesa. Uvijek isti prizori i isti slogani: „Borba protiv korupcije“.

Lažne potrebe

Ali oni već sve imaju, pa koja je logika da im je „loše“, a oni koji ovise o vladinim socijalnim programima, za njih koga briga? Pa za njih se unaprijedio marketing, kojem je cilj stvoriti “lažne potrebe” i da nepotrebno učini “prijeko potrebnim”, samo kako bi se sve prodalo.

S druge strane postoje ljudi koji će kupiti sve što im se nudi, bez kritičkog razmišljanja. Razumni argumenti su ukinuti, a “nametanje potrebe” se provodi na emocionalnoj razini.

Neki smatraju kako će kapitalizam propasti upravo zbog toga što su banke i politička elita za sobom ostavili jadnu trulež. No, ova je teza upitna sve dok postoje budale, kako ih zove Tatjana Vojvodina.

“Trenutno svjedočimo procesu na globalnoj razini u kojem se stvaraju ljudi potpuno lišeni racionalne svijesti i znanstvenih spoznaja o svijetu, što je idealni potrošač”, kaže autorica članka, koja dodaje kako glavnu ulogu u tom procesu igraju televizija i drugi masovni  mediji, koji do maksimuma pokušavaju pojednostaviti sadržaj posla u kojem se stvara savršeni potrošač.

“Posljednje utočište suvremenog kapitalizma”

Prema analitičarki i poduzetnici, “mračnjaštvo i neznanje su posljednje utočište suvremenog kapitalizma, čime se stvaraju budale bez kojih moderno tržište ne može postojati”. I ovdje je primjer Latinske Amerike najeklatantniji, jer se kontinent pogubio u moru vrijednosnih sustava, odričući se latinoameričke verzije katoličanstva i priglivši religiozni otrov iz Sjedinjenih Američkih Država u obliku protestantskih i pentekostalnih sekti.

Za većinu ovih „buntovnika“, koji sanjaju povratak vojske na vlast, jedno od najomraženijih lica su rimokatolički svećenici kao Don Camilo Torres, pa su po prirodi stvari prebjegli u nove kršćanske zajednice koje promiču bijeli supremacionizam i vrijednosni sustav iz kuhinje američkih neokonzervativaca. Usput, važniji ipripadnici tih crkvi su Juan Guaido, Bolsonaro, Temer, Jeanine Áñez u Boliviji i mnogi drugi,  od kojih veliki broj senatora i političkih figura iz sjene. Teologija oslobođenja Katoličke crkve u Latinskoj Americi je nešto što nisu mogli podnijeti, pogotovo kada su je podržali brojni kardinali američkog potkontinenta.

FOTO – Don Camilo Torres, ubijen u Kolumbiji u borbi protiv vladinih desničarskih neslužbenih milicija

Što će se dogoditi u budućnosti, teško je predvidjeti.

“Suvremeni kapitalizam karakterizira sve moderne zapadne civilizacije, ali ne gleda u budućnost, nego se brine samo za trenutnu ekspanziju, koja se ostvaruje kroz ukupno zaglupljivanje populacije”, kaže ruska stručnjakinja, a ako pogledamo uspjeh Stevea Bannona kroz promociju „suverenizma“, iako isključivo američkog, pa ludorije koje promiču ogranci WG1WGA i QAnon sekti, mora se priznati da je zaglupljivanje provedeno bolje nego putem mainstream medija.

Dakle, jednadžba je jednostavna. Bilo koji poredak, socijalistički ili socijalno pravedniji ili osjetljivi se može lako srušiti, a sve što treba učiniti je uvjeriti ljude da će im upravo predstavnici neoliberalne elite osigurati stvari koje misle da trebaju posjedovati. To je bio slučaj s Argentinom, Brazilom, Venezuelom. Ali sve tri zemlje su se brzo otrijeznile. Venezuela na način da je Nacionalna ustavotvorna skupština blokirala parlament, Argentina je na izborima pomela Mauricija Macrija, a Bolsonaro je pao sad. Zašto? Pa dovoljno je vidjeti podatke BDP i BDP/PPP per capita njegovog mandata, inflaciju i zaduženje, uz rezanje socijalnih davanja i krčenje Amazone, pa je sve jasno. Naravno, ovom dijelu populacije koji je od '70-ih navikao živjeti bez ikakve empatije za bližnje i na njihov račun to se ne sviđa. I bez obzira na sunovrat ekonomije, Brazil s pet godina recesije , Argentina također, još uvijek je veliki broj onih kojima je taj model "najbolji od svih mogućih", čak i ako ga treba očuvati vojna hunta.

Mala digresija, nemojmo zaboraviti ni predizborna obećanja pokojnog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, “kako ćemo imati punu hrvatsku lisnicu u hrvatskom džepu u hrvatsku strojnicu o hrvatskom ramenu”. Od predivnih obećanja nemamo ništa, osim nekoliko hrvatskih strojnica o hrvatskom ramenu u službi NATO pakta, te uglavnom prazne novčanike u gotovo poderanom hrvatskom džepu. Onih nekoliko postotaka elite, naravno, ne spadaju u ogromnu većinu “budala” koje su vjerovale i još uvijek vjeruju u laži elite i tako osiguravaju opstanak i širenje kapitalizma.

Da bi apsurd bio veći, rast osobne potrošnje uglavnom na gomilu nepotrebnih stvari, izuzmemo li one egzistencijalne, uzima se kao pozitivan makroekonomski pokazatelj i znak je “napretka” gospodarstva i društva općenito. Dakle, što je društvo gluplje ili, bolje rečeno, uspješnije zaglupljeno, istovremeno je “naprednije”.

Ovdje bi sada mogao tražiti brojne podatke iz proteklih deset godina brazilske kalvarije, gdje je šteta ipak bila ograničena sve do dolaska na vlast predstavnika fašistoidne desnice i političkog proizvoda Aécia Nevesa i jednog od najbogatijih Brazilaca, koji se sam nije mogao kandidirati na prošlim izborima. Ako se pogleda BDP/PPP  po glavi stanovnika, logično je da se dobrostojeća klasa bori da zadrži povlastice. Povratkom na vlast Lule i bez sumnje vraćanja socijalnih programa, iako ne u onoj mjeri kao nekada, njima će biti lošije i neće imati novca za sve te glupe i nepotrebne stvari za koje misle da im trebaju. S druge strane, ljudi nižeg sloja, autohtono stanovništvo Amazone, radnici, sirotinja u favelama i njima slični polažu nadu u uspješan dovršetak izbornog procesa i da će se njihova volja poštovati. Ako vojska pogazi izborne rezultate i izvrši vojni udar, onda ništa. Imat će reprizu godina „Operacije Kondor“, a to neće biti lijepi prizori.

VIDEO: Trenutne blokade puteva od strane pristaša Jaira Bolsonara, ali je Vrhovni sud upravo naredio da ceste moraju biti prohodne:

 

Vezano za aktualnu situaciju i tko je tkou Latinskoj Americi 2015.  https://semanariovoz.com/brasil-derrotar-a-la-extrema-derecha-representada-por-aecio-neves-del-psdb/ /

 / https://magazinplus.eu/preko-brazila-i-venezuele-do-kube-i-nikaragve-obamina-ofenziva-na-latinsku-ameriku