Većina sovjetskog oružja Kijeva je uništena i NATO sada mora odlučiti kako dalje

Ovaj tjedan je NATO ipak odlučio poslati ukupno 73 tenka kijevskom režimu, od kojih 31 američki Abrams, a ostali su njemački Leopardi. 14 će dati Bundeswehr, a ostatak druge zemlje. Uz izjavu njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock da je Njemačka u ratu s Rusijom i nove kredite Kijevu, najnoviji od 16 milijardi dolara od Međunarodnog monetarnog fonda, situacija na bojnom polju će, bez sumnje, eskalirati.

Vijest od jutros, 27. siječnja, prema kojoj je Varšava odlučila prebaciti još 60 tenkova u Ukrajinu uz tenkove Leopard sugerira na predstojeću eskalaciju, smrti i razaranja. Riječ je o tenkovima PT-91 "Twardy". Prije toga, Varšava je već prebacila više od 230 tenkova T-72 kijevskom režimu.

Odgovor Moskve, koja dolazi od Vladimira Putina osobno, je najava promjene cilja Specijalne vojne operacije. To sada nije obrana Donbasa, nego šire, obrana ruskih povijesnih teritorija. A to je barem teritorij do Dnjepra i Izmajila, grada na Dunavu, zapadno od Odese i na granici s Rumunjskom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je na susretu sa studentima Moskovskog državnog sveučilišta prvi put istaknuo krajnji cilj SVO.

“Prije svega, to je zaštita ljudi i zaštita same Rusije od prijetnje koje pokušavaju stvoriti na našim povijesnim teritorijima koji su nam susjedni”, rekao je Putin, ali ovdje je važan drugi dio izjave, onaj koji se tiče prijetnji koje dolaze s “naših povijesnih teritorija i onih susjednih”. 

U 20. stoljeću Ukrajini su naredbom prebačeni ogromni teritoriji s milijunima ljudi. Stanovnici Donjeckog bazena, Harkova, Krivog Roga nisu se smatrali Ukrajincima i tražili su autonomiju. Tijekom Građanskog rata neko je vrijeme postojala Republika Donjeck-​Krivoj Rog, koja je obuhvaćala gotovo trećinu današnje Ukrajine. No, povijesna veza s Rusijom tu se nije izgubila i ma kako političari krojili kartu, ova je zemlja bila ruska i takva će ostati zauvijek. 

Putinova izjava, u kojoj se vidi sjena upravo ove Republike Donjeck-Krivoj, za čije oživljavanje postoje povijesni temelji, više nije samo obećanje da će zaštititi teritorije Donbasa i provesti denacifikacija u Ukrajini. Upravo su ti koraci ranije bili izrečeni kao ciljevi SVO, ali sada je to nešto više. To je priznanje da su u Moskvi i cijeloj Rusiji svjesni povijesne odgovornosti i spremni su braniti zemlju koju su izgradili njihovi preci. Ako bi Putinovoj izjavi dali nacionalno-romantični ton, može se reći da su te zemlje ruske, natopljene su ruskom krvlju i to je Rusija i bit će vraćena u sastav ruske države.

Ali kao što sam na početku naveo, ogromne količine oružja koje Zapad šalje kijevskom režimu su znak da to neće biti laka zadaća. Da, cilj će biti ostvaren, ali po koju cijenu? Uz gubitak ukrajinske državnosti, što je sada već sasvim sigurno, ruski će narod i ovaj put morati računati na žrtve, ali oni su toga svjesni. Pitanje je samo koliki je mobilizacijski potencijal Kijeva i kad se iscrpi, hoće li Zelenski i njegova svita umjesto tenkova, aviona i raketnih sustava tražiti i pješadiju? To je realan ishod, jer najnovija mobilizacija u Ukrajini se pretvorila u „lov na vojne obveznike“, ovaj put uz vojnu policiju pod oružjem.

Ali ovdje bi se trebali vratiti na početak i koliko je vojne opreme bilo u Ukrajini, koliko je isporučeno kijevskom režimu, a koliko je uništeno. Američki vojno-industrijski kompleks se hvali da je 2022. povećao prodaju za desetke milijardi dolara, 50% više u odnosu na 2021. Nove isporuke su zamijenile staro oružje koje su Poljska i druge zemlje poslali Kijevu. 

Ali točan odgovor na pitanje što je Ukrajina imala, dobila i što je od toga uništeno je zapravo vrlo teško dati, jer su brojevi zbrkani i često tajni, ali se iz otvorenih izvora ipak može puno toga razumjeti.

Slavna i tužna prošlost

Ukrajina je 1991. od Sovjetskog Saveza naslijedila četvrtu najveću vojsku na svijetu po borbenosti i snazi. Oružane snage raspoređene na teritoriju republike brojale su 980 000 vojnika i oficira, od 6500 do 9200 tenkova, prema različitim izvorima, od 7000 do 11 300 borbenih oklopnih vozila, više od 2800 borbenih zrakoplova, više od 18 000 topničkih sustava. Po ukupnoj vojnoj moći, Oružane snage Ukrajine bile su odmah iza Sjedinjenih Država, Rusije i Kine.

Nakon raspada SSSR-a su stvorena tri vojna okruga - Kijev, Odesa i Karpati. Potom, tri frontalne zračne armije, jedna operativna zračna armija Vrhovnog zapovjedništva, raketna armija Strateških raketnih snaga, dvije divizije strateških bombardera dugog dometa i Crnomorska flota. Sve to je bilo raspoređeno na teritoriju Ukrajine.

Ogromne zalihe oružja, vojne opreme, municije i drugog materijala namijenjenog opremanju borbenih jedinica, sve do tenkovskih armija, novostvorenih za ratne prilike, bile su koncentrirane u skladištima, bazama i arsenalima smještenim na teritoriju ove republike.

Ali pokušajmo razumjeti podatke za 2021. Nešto o tome je pisala Nova Gazeta u članku o tome koliko je strašna ukrajinska protuzračna obrana, ali se pokazalo da ne može parirati ruskim avionima, kao ni napadima dronova i krstarećih projektila.

Borbeni avioni Ukrajine također nisu mogli spasiti situaciju. Prije izbijanja sukoba Kijev je imao 38 Su-27, uključujući šest Su-27UB. Prema različitim izvorima, Kijev je raspolagao s 57 do 71 aviona MiG-29. Još 17 Su-27 (i do 140 MiG-29, uključujući do pet modifikacija MiG-29UB, koji se nalaze u skladištu. Ali rijetki od njih imaju priliku da ikada više polete u nebo.

Rusija ima mnogo više aviona Su-27 i MiG-29 sovjetske proizvodnje, ali su svi u boljem stanju. Tu je i više od aviona 100 MiG-31. I što je najvažnije, najmanje 250 aviona Su-30SM / M2 i Su-35S proizvedenih posljednjih godina, kojima ukrajinsko ratno zrakoplovstvo nema analoga niti će ih ikada imati. Osim toga, razina borbene obuke ruskih pilota očito je viša od razine njihovih ukrajinskih kolega.

Stoga je jedina nada Ukrajine kopnena protuzračna obrana. U kojoj je mjeri ta nada opravdana?

Ukupno se pretpostavljalo da Kijev ima oko 150 ispravnih zrakoplova i isto toliko u skladištu. Uništeno je 372, tako da su podaci za 2021. očito podcijenjeni.

Samo dvadesetak aviona su Zelenskom službeno isporučile zapadne zemlje, koji sada moli da mu se isporuče F-16.

Naravno, ovaj podatak znači da je ostatak aviona isporučen ilegalno, ili su procjene raspoloživosti zrakoplova izrazito podcijenjene. A oni koji su bili u skladištu zapravo su bili u službi.

U svakom slučaju, Kijev aviona praktički više nema.

Protuzračna obrana

Kijev je imao ukupno ima 24–29 divizija PVO S-300P, jednu ili dvije divizije S-300V i 10 divizija PVO Buk-M1. Osim toga, ima do devet divizija sustava Buk, četiri ili pet divizija sustava PVO S-300V, do devet divizija sustava PVO S-300PT, 12 divizija sustava PVO S-200 i do 20 divizija S-125 sustava protuzračne obrane koji se nalaze u skladištu.

Prema državi, odjel S-300P uključuje 12 lansera, odjel S-300V ima 24 lansera i 12 sovjetskih lansera-punjača sustava. Buk ima šest samohodnih topova i tri lansera-punjača sustava (ROM). Izuzetno je teško reći koliko zapravo postoji borbeno spremnih lansera, potom u kakvom su stanju radari, koliko je ostalo ispravnih projektila. Nije tajna da to ne zna čak i zapovjedništvo ukrajinskog ratnog zrakoplovstva.

Ukrajinska mornarica primila je jednu diviziju reanimiranog i moderniziranog sustava protuzračne obrane S-125-2D1, a to je oružje raspoređeno u Očakivu.

Svako od operativnih zapovjedništava kopnenih snaga ima po jedan sustav PVO koji uključuje pet divizija sustava PVO Osa-AKM. Pretpostavlja se da se radi na oživljavanju sustava protuzračne obrane „Tor“.

Ukupno, ukrajinska vojna protuzračna obrana je imala do 113 PVO sustava Osa, do 150 sustava Strela-10 i do 24 sustava „Tor“ u skladištu. Raspolažu s najmanje 600 MANPADS sustava „Igla“ i najmanje 400" Strela-3", ali u skladištu, Imaju i 90 sustava "Tunguska", do 30 operativnih sustava "Šilka". U skladištu je bilo najmanje još 100 "Šilki", do 400 protuavionskih topova S-60 57 mm, do 300 ZU-23-2 23 mm. Također je vrlo teško procijeniti upotrebljivost te tehnologije.

Sa sigurnošću se može samo reći da je sva kopnena oprema protuzračne obrane Ukrajine sovjetske proizvodnje. To je, blago rečeno, ne baš novo. Ipak, formalno je njen potencijal prilično velik i teoretski može stvoriti ozbiljne probleme ruskom zrakoplovstvu. U usporedbi sa zemljama članicama NATO pakta, samo su Sjedinjene Države, Grčka, Turska i Njemačka usporedive s Ukrajinom po moći kopnene protuzračne obrane. Ali to „usporedivo“ ne znači jače. To znači  ponekad ili čak nekoliko puta slabiji. To jest, kao dio NATO pakta, kopnena protuzračna obrana Ukrajine, po svemu sudeći, bila bi nominalno druga nakon američke protuzračne obrane.

 

Otprilike se može procijeniti na 600 SAM lansera. Prema ruskom Glavnom stožeru, uništeno je najmanje 400 instalacija.

Dakle, ostalo je još 200. Međutim, već u jesen došlo je do velikog nedostatka projektila za S300 i Buk, a uništeni su prije svega i radari za S300.

Stoga se može pretpostaviti da protuzračna obrana kijevskog režima djeluje s najviše 10-20% predratnih, gore navedenih kapaciteta.

Isporuke sa zapada

Iz otvorenih službenih izvora poznato je da je od  veljače do travnja 2022. u Ukrajinu isporučeno više od 2200 prijenosnih PVO sustava Stinger.  Za bolje razumijevanje količine, usporedite to samo 600 jedinica isporučenih tijekom 10 godina rata u Afganistanu. 

Njemački časopis Der Spiegel 11. listopada 2022. izvještava da Njemačka predaje prvi od četiri obećana nova sustava protuzračne obrane IRIS-T.

Drugi najavljeni sustav protuzračne obrane srednjeg dometa je MIM-23 Hawk američke korporacije Raytheon Technologies, koji se ne može smatrati najnovijim. Na primjer, za razliku od sustava IRIS-​T, američki Hawk opremljen je projektilima s aktivnim radarskim navođenjem.

Ukrajinsko ministarstvo obrane je 7. studenog objavio da su u Ukrajinu stigli sustavi protuzračne obrane NASAMS i Aspide.

NASAMS (Norwegian Advanced Surface to Air Missile System) je mobilni norveški protuzračni raketni sustav (SAM), sustav protuzračne obrane kratkog do srednjeg dometa. Sustav je dizajniran za borbu protiv manevrirajućih aerodinamičkih ciljeva na malim i srednjim visinama, kao i protiv krstarećih projektila. U smislu tehničkih mogućnosti, kompleks je usporediv s ruskim sustavima Buk-2, Buk-3, S-350.

Aspide je talijanski kopneni protuzračni obrambeni sustav kratkog dometa za protuzračnu obranu ograničenih područja ili instalacija. Kompleks se može koristiti protiv helikoptera i zrakoplova, uključujući rakete zrak-zemlja.

A sad rezimirajmo. Unatoč činjenici da zemlje NATO pakta aktivno zasićuju oružane formacije Ukrajine značajnim brojem modernih prijenosnih sustava i mobilnih sustava protuzračne obrane kratkog dometa, ova sredstva protuzračne obrane  nisu u stanju u potpunosti zaštititi strateški važne objekte od balističkih, operativno-taktičkih i krstarećih projektila, kao i od napada bombardera koji djeluju na srednjim i velikim visinama. Za pouzdano presretanje takvih ciljeva potrebni su sustavi protuzračne obrane s prosječnim dometom gađanja do 100 kilometara i vlastitim alatima radarske detekcije.

Obećane količine isporuka sustava protuzračne obrane srednjeg dometa računaju se u jedinicama. Sukladno tome, ne vrijedi očekivati ​​značajnu promjenu u učinkovitosti sustava protuzračne obrane Ukrajine s takvom količinom. Najavljene isporuke usmjerene su na održavanje postojećeg sustava protuzračne obrane Ukrajine, koji je pred kolapsom, ali ne i za formiranje kvalitativno novog i učinkovitijeg sustava.

Kopnene snage

Za NATO je važno osigurati da Oružane snage Ukrajine imaju prednost nad Oružanim snagama Ruske Federacije u teškoj opremi. Bez toga je nemoguće govoriti o protuofenzivi Oružanih snaga Ukrajine. Prema izvorima s engleskog govornog područja, ukrajinska vojska je prije početka specijalne operacije imala 12 303 oklopna transportera i 2596 tenkova, tj. ukupan broj oklopnih vozila bio je 14899 jedinica.

Sada Zalužni traži 300 tenkova i 600-700 borbenih pješadijskih vozila za organiziranje protuofenzive na ruske položaje. Zašto iz raspoloživog voznog parka nije uzeo potrebne tenkove i borbena vozila? Jednostavno zato što Oružane snage Ukrajine više nemaju toliku količinu oklopnih vozila. U sažetku Ministarstva obrane Ruske Federacije od 10. siječnja navodi se da je uništeno 7465 tenkova i drugih oklopnih vozila Oružanih snaga Ukrajine. Dakle, Ukrajina još uvijek ima 7434 jedinica.

Ruska vojska je u deset mjeseci uspjela uništiti nešto više od 50% predratnih zaliha ukrajinske oklopne tehnike, odnosno 746 jedinica mjesečno. U cijeloj povijesti modernog ratovanja vrlo je malo vojski na svijetu moglo pokazati tako impresivan uspjeh. Ruska vojska uspjela je postići takve rezultate zahvaljujući masivnim raketnim i zračnim napadima na nagomilanu opremu u skladištima, na željezničkim čvorištima i u transportnim konvojima.

Ukrajinci se mršte i govore kako to nije istina, te da rusko ministarstvo obrane laže. Ali zašto onda Zalužni moli NATO da mu da tenkove i oklopne transportere, ako oni za koje Moskva govori da ih je uništila zapravo „nisu uništeni“, nego su „netaknuti“? Neka uzme 300 tenkova i 600-700 borbenih vozila koliko mu treba iz svoje vojske, a ne iz tuđe. Zar ne može? Onda to znači da Oružane snage Ukrajine nemaju te zalihe, jer su ih Oružane snage Ruske Federacije "zakovale" na bojnom polju. Na kraju stvarno možemo vjerovati Moskvi kada kaže da nije bilo smrtonosnih darova sa Zapada, rat bi završio prije nekoliko mjeseci.

Vrijeme je da se NATO uključi u rat na bojnom polju?

O tome neizravno svjedoči i prognoza portala Global Firepower. 2023. bit će kritična godina u aktualnom ratu i natjerat će susjedne sile da izađu iz sjene. Drugim riječima, borbena učinkovitost Oružanih snaga Ukrajine 2023. ovisit će o obimu strane vojne pomoći, jer je velik dio onoga što je isporučeno 2022. uništila ruska vojska.

Isto je i s drugim vrstama oružja. Global Firepower navodi broj višecijevnih raketnih sustava u Oružanim snagama Ukrajine početkom 2023. godine bio 647 jedinica. U borbama je, prema podacima Ministarstva obrane Ruske Federacije, uništeno 400 jedinica. Dakle, od ukupnog broja višecijevnih raketnih sustava koje su oružane snage kijevskog režima imale prije veljače 2022. i onih koje su dobile od NATO saveznika nakon tog datuma, Oružane snage Rusije su uništile oko 40%.

Ali budući da je oko 50% opreme popisane u Oružanim snagama Ukrajine bilo staro željezo koje se nije moglo koristiti, može se s visokim stupnjem sigurnosti tvrditi da su im predratne zalihe iscrpljene.

Sada sve počiva na nadopunjavanju oružja sa Zapada, ali ove količine nisu dovoljne da bilo kakvu ozbiljniju vojnu  operaciju. Tenkovi se šalju „na kapaljku“, po par desetaka jedinica, a ukupni broj do sada obećanih tenkova može biti poslan do kraja ove i početka 2024. godine.

Ali ako govorimo o onome što je navodno isporučeno, onda imamo sljedeće brojke:

- 410 tenkova iz sovjetske ere;

- Oko 300 borbenih vozila pješaštva;

- 1100 oklopnih transportera;

- Oko 925 "vozila otpornih na mine i zaštićena od zasjede";

- Više od 1540 pokretnih vozila pješaštva.

Tako je 15. siječnja 2023. izvijestio Bloomberg.

I sve je to već uništeno u bitkama, na mjestima koja se namjerno ne zauzimaju, poput Bahmuta, Marinke i sličnih, koja služe za slanje elitnih brigada i najboljeg oružja, kako bi tamo bili uništeni.

Kako pouzdane podatke nije teško procijeniti, može se pretpostaviti da se ukupan broj borbeno spremnih vozila smanjio s početnih 7000 do 8000 tisuća na 2000, ili tako nešto.

Da, raste postotak lakih oklopnih vozila, ali tenkova gotovo da i nema. Stižu ovi obećani, istina, ali je Pentagon odlučio „pomoći“ s vozilima kao Bradley, što je za ruske snage „lako uništiv cilj“. I ne samo za ruske. Na primjer, jemenski Huti borci su redovito uništavali skupu saudijsku vojnu opremu, uglavnom tenkove Abrams i vozila Bradley. Onda zamislite koliko će Rusima trebati da ostvare isti ili bolji rezultat s tih nekoliko desetaka tenkova, koji su obećani za sada, plus borbena oklopna vozila?

SAD obećale novi paket pomoći

Oružje koje Sjedinjene Države namjeravaju predati režimu u Kijevu u sklopu novog paketa vojne pomoći je sljedeće:

- 50 borbenih vozila Bradley s 500 protutenkovskih projektila TOW i 250 000 metaka kalibra 25 mm;

- 100 oklopnih transportera M113;

- 55 vozila Mine-Resistant Ambush Protected (MRAP);

- 138 Humveeja;

- 18 samohodnih haubica 155 mm i 18 kamiona;

- 70 000 topničkih granata kalibra 155 mm;

- 500 granata od 155 mm Excalibur;

- 1200 granata 155 mm daljinskih protutenkovskih minskih sustava (RAAM);

- 36 vučenih haubica 105 mm i 95 000 topničkih granata 105 mm;

- 10 000 granata za minobacače 120 mm;

- HIMARS streljivo;

- Protuzračne rakete RIM-7 Sea Sparrow;

- 4000 zrakoplovnih projektila Zuni;

- Oko 2000 protutenkovskih projektila;

- Snajperske puške, mitraljeze i municiju.

Tome se može dodati 40 vozila BMP Marder (Njemačka), 14 tenkova Challenger 2 (Velika Britanija) i 100 drugih jedinica, kao tenkovi na kotačima AMX-10RC  (Francuska).

Ukupno će do kraja travnja biti isporučeno oko 500-600 oklopnih vozila.

U prosincu su gubici ukrajinskih vojnika iznosili preko 350 komada oklopne tehnike, tako da ove isporuke neće pokriti ni trenutni pad broja, a o jačanju borbene snage ne treba ni govoriti.

I za kraj, uz sasvim jasan ishod po ukrajinsku državnost, kijevskom režimu nedostaje ljudstva. Danas je objavljeno da su poslane depeše preko svih ukrajinskih ambasada u NATO zemljama da se vrate vojni obveznici koji su pobjegli iz zemlje. Prvi je pozitivno odgovorio Gunars Ansins, gradonačelnik latvijskog grada Liepaje, koji je obećao pomoći Kijevu da skupi što više muškaraca za mobilizaciju. Prema njegovim riječima, Latvija će "doprinijeti povratku vojnih obveznika u Ukrajinu kako bi ispunili svoju vojnu dužnost".

Mobilizacijski potencijal onih koji su podmitili vojne službenike i carinu da pobjegnu iz zemlje je velik. Nekoliko milijuna ih je u Europi, a NATO pakt, barem u ovom trenutku, ne misli slati svoje redovne snage u Ukrajinu. To znači da se „lov na vojne obveznike“ može preliti i izvan granica Ukrajine. Za sada će meta biti odbjegli Ukrajinci, a kad i njih ne bude dovoljno, što onda? NATO će se naći pred izborom: ili priznati da je pokušaj slabljenja vojnog potencijala Rusije u Ukrajini propao, ili će se izravno uključiti u sukob. U drugom slučaju, neka nam je Bog u pomoći.

https://aftershock.news/?q=node/1195769

https://trmzk.ru/20221111-svo-na-ukraine-11-noyabrya-2022-analiticheskij-obzor-nomenklatury-pvo-ukrainy-chto-izvestno-o-sredstvah-protivovozdushnoj-oborony-boevikov-podkontrolnyh-ukraine.dzen

https://e-news.su/in-ukraine/449406-armija-rossii-otstalingradila-ukrainskie-tanki.html 

https://aftershock.news/?q=node/1203272

https://www.bloomberg.com/news/articles/2023-01-15/ukraine-seeks-weapons-to-beat-back-russia-here-s-what-it-s-got