Ameriku čeka propast 186 banaka i jedini spas za njih je gurnuti u propast EU
Ako FED ne zaustavi kolaps regionalnih banaka, a to je ono što mediji kriju, doći će do još jedne Velike depresije. Problem je što FED u današnjem, sve više dedolariziranom svijetu, više nam na koga preliti te dugove, osim na EU, Japan, i još nekoliko vazala.
Ono što se trenutno taji je da male i srednje banke čine 50% američkih komercijalnih i industrijskih zajmova, 60% zajmova za stambene nekretnine, 80% zajmova za komercijalne nekretnine i 45% zajmova potrošača. A sve su na rubu bankrota. Njih 186, što je točna brojka koju iznosi Michael Shnyder.
Osim toga, bivši bankar McDonald kaže da šef Federalnih rezervi laže o stanju američkih banaka ili ne zna što radi.
„Šef američkog Sustava federalnih rezervi, Jerome Powell,
laže o stanju regionalnih banaka u SAD-u ili ne zna što radi u sklopu politike
stezanja monetarne politike koju provodi regulator“, rekao je bivši bankar Lehman
Brothersa Lawrence McDonald.
"Kao da puše cigarete u skladištu dinamita. Prije deset
dana, Powell nam je na Capitol Hillu rekao da je bankarski sustav u redu Ili je
lagao ili nije razumio što radi", rekao je McDonald.
Prema predviđanju stručnjaka koji je tijekom financijske
krize 2008. radio u Lehman Brothersu i bio odgovoran za upravljanje dugom i
trgovanje konvertibilnim vrijednosnim papirima, FEd će u sadašnjem okruženju
biti prisiljen smanjiti stope.
"FED će vjerojatno smanjiti stope za 100 baznih bodova
prije kraja ove godine", zaključio je McDonald.
FED će u srijedu objaviti svoju odluku o ključnoj stopi, kao
i ažurirati makroekonomske prognoze, uključujući i prognozu visine stope. Nakon
toga će na konferenciji za novinare govoriti predsjednik američke središnje
banke Jerome Powell. Tržišta čekaju njegove savjete o budućim planovima
regulatora u kontekstu bankarske krize.
Ali spas za toliko malih i srednjih banaka je nemoguća misija. Sada se očajnički pokušava zatvoriti jedno curenje u sustavu za drugim, ali što se događa ako se cijeli sustav iznenada uruši posvuda oko njih? Neovisni stručnjaci su još početkom ove godine upozorili da će se američki problemi “uvelike ubrzati u sljedećih 12 mjeseci”, a upravo se to i dogodilo. Sada su usred najteže bankarske krize od 2008. godine, a uskoro bi se mogla još više pogoršati. Već se svjedoči drugom i trećem najvećem propadanju banaka u cijeloj povijesti zemlje, a sada Usa Today izvještava da je još 186 banaka “u opasnosti od propasti”.
Nakon kolapsa banke Silicon Valley Banke ranije ovog
mjeseca, još 186 banaka je u opasnosti od propasti čak i ako samo polovica
njihovih štediša odluči povući svoja sredstva, pokazalo je novo istraživanje.
To je zato što su agresivna povećanja kamatnih stopa Federalnih
rezervi kako bi se smanjila inflacija smanjila vrijednost imovine banaka kao
što su državne obveznice i hipotekarni vrijednosni papiri.
"Nedavni padovi u vrijednostima bankovnih sredstava
značajno su povećali osjetljivost američkog bankovnog sustava na neosigurane
štediše", napisali su ekonomisti u nedavnom radu objavljenom na Social
Science Research Network.
Nepotrebno je reći da te banke shvaćaju da su u opasnosti, a
koalicija banaka srednje veličine doslovno moli federalne regulatore da pokriju
sve neosigurane depozite barem sljedeće dvije godine.
Koalicija američkih banaka srednje veličine zatražila je od
federalnih regulatora da prošire osiguranje FDIC-a na sve depozite u sljedeće
dvije godine, tvrdeći da je garancija potrebna kako bi se izbjeglo veće napade
na banke.
"To će odmah zaustaviti egzodus depozita iz manjih
banaka, stabilizirati bankarski sektor i uvelike smanjiti šanse za nove
propasti banaka", rekla je Mid-Size Bank Coalition of America u pismu
regulatorima u koje je Bloomberg News imao uvid.
Ako federalni regulatori to ne učine, goleme količine novca
nastavit će se prenositi iz malih i srednjih banaka u banke "prevelike da
bi propale".
Ako spase Ameriku,
propada EU
Ali zašto se takav potez vjerojatno neće dogoditi upravo
sada?
Ako svaki bankovni račun u Americi iznenada bude u
potpunosti garantiran od strane savezne vlade, začut će se divovski usisni zvuk
dok bogati pojedinci povlače svoj novac iz europskih banaka u kojima velika imovina
nije u potpunosti osigurana.
Europski bankarski sustav već je na rubu kolapsa. Zapravo,
upravo se saznalo da je UBS pristao na hitnu kupnju Credit Suissea.
Najveća švicarska banka, UBS, pristala je kupiti svog
posrnulog rivala Credit Suisse u hitnom sporazumu o spašavanju čiji je cilj
zaustaviti paniku na financijskom tržištu izazvanu propašću dviju američkih
banaka ranije ovog mjeseca.
"UBS je danas najavio preuzimanje Credit Suissea",
objavila je Švicarska nacionalna banka. Rečeno je da će spašavanje
"osigurati financijsku stabilnost i zaštititi švicarsko
gospodarstvo".
UBS plaća 3 milijarde švicarskih franaka za Credit Suisse,
oko 60% manje nego što je banka vrijedila kada su se tržišta zatvorila u petak.
Dioničari Credit Suissea bit će uglavnom izbrisani, dobivši ekvivalent od samo
0,76 švicarskih franaka u dionicama UBS-a za dionicu koja je u petak vrijedila
1,86 švicarskih franaka.
I tako, opcija je kako bi se zaštitile strane banke, male i
srednje banke u SAD-u će propasti. Ili će SAD spašavati svoje manje banke, a
gurnuti u bezdan EU.
Izbor nije lak, jer ako velik broj američkih malih i
srednjih banaka počne propadati, ova će zemlja brzo upasti u ekonomsku noćnu
moru.
U subotu je Zero Hedge objavio jedan od najboljih tweetova ikada u kojem
stručnjaci pokazuju kako male i srednje banke čine 50% američkih komercijalnih
i industrijskih zajmova, 60% zajmova za stambene nekretnine, 80% zajmova za
komercijalne nekretnine i 45% zajmova potrošača. One su stup srednje klase i o
njima ovise životi Amerikanaca koji nemaju veze s Wall Steetom.
Tamo je jasno i da američko gospodarstvo počiva na hipotekama, auto kreditima, kreditnim i debitnim karticama.
Ako banka zapadne u probleme, protok kredita iz te banke je
ograničen. A ako banka propadne, dotok kredita iz te banke potpuno prestaje.
Ako mnoge američke banke počnu propadati, ekonomska
aktivnost će se znatno smanjiti i SAD će se suočiti s još jednom Velikom
depresijom.
U ovom trenutku, uvjeti su toliko strašni da se i Warren
Buffett osobno uključuje u stvar.
Warren Buffett iz Berkshire Hathaway Inc. bio je u kontaktu
s višim dužnosnicima u administraciji predsjednika Joea Bidena posljednjih dana,
dok se razvija regionalna bankarska kriza.
Bilo je više razgovora između Bidenovog tima i Buffetta u
proteklom tjednu, prema ljudima upoznatim s tim, koji su zamolili da ostane
anoniman jer su informacije privatne. Pozivi su bili usredotočeni na to da
Buffett možda na neki način uloži kapital u američki regionalni bankarski
sektor, ali milijarder je za sada samo dao savjete i smjernice u širem smislu o
trenutačnim previranjima.
Čini se da se iza kulisa događa puno više nego što se
govori.
Zanimljivo je da je u petak u Omahu i iz nje letjelo mnogo
privatnih zrakoplova.
Svi se nadaju da će se naći način da se bankarski sustav
stabilizira, jer su ekonomski uvjeti već sada dovoljno loši.
Ranije je objavljeno da se Disney sprema provesti drugi val
otpuštanja. Nakon što je najavio plan za smanjenje gotovo 7000 radnih mjesta,
Disney je navodno naložio menadžerima da predlože smanjenje budžeta i da se sastave
popisi zaposlenika koji će biti otpušteni u nadolazećim tjednima.
Nije jasno hoće li Disney započeti s otpuštanjima u malim
valovima ili će otpustiti tisuće zaposlenika odjednom, ali kompanija će
objaviti da će najmanje 4000 trenutačnih zaposlenika biti bez posla već u
travnju, prenosi Business Insider.
Ali ne radi se samo od Disneyu, već u cijeloj Americi velike
kompanije otpuštaju radnike.
No, iako je značajan ekonomski pad očito već počeo, rečeno
je da će Federalne rezerve vjerojatno još ovaj tjedan povećati kamatne stope.
FED će započeti svoj sastanak s očekivanim laganim
trgovanjem prema odluci o kamatnim stopama u srijedu.
Unatoč buri na tržištu, 62% ulagača očekuje da će kreatori
politike nastaviti povećavati stope, što bi označilo deveto povećanje zaredom.
Nakon svega što se dogodilo u proteklih nekoliko tjedana,
bilo bi doslovno suicidalno ponovno dizati stope. Ali oni bi to ipak mogli
učiniti.
Toliko stvari na koje se upozoravalo sada se počinju
događati pred očima Amerikanaca.
Započeo je veliki financijski slom, a vlada i Kongres se čine
vrlo nesigurnima po pitanju kako se nositi s njim.
Na njihovu nesreću, ovo je samo vrh sante leda. Ali najgora
opcija za Europljane je da Amerikanci krenu povlačiti kapital iz europskih
banaka da spašavaju američke, što bi možda moglo amortizirati prvi i drugi
udar, dok se FED ne urazumi, ali će time Veliku depresiju preliti na naš
kontinent. Hoće li se to dogoditi, to nitko ne zna. Ono što je sigurno je da
nema lakog izlaza iz ove situacije, ma što govorili američki i europski
čelnici.


The Federal Reserve just announced a 0.25% interest rate hike.
OdgovoriIzbriši