Blinken u Pekingu: Crvena linija umjesto crvenog tepiha

Posjet američkog državnog tajnika Blinkena Pekingu započeo je skandalom, nakon čega je američka delegacija napustila sobu za sastanke.

Navečer 18. lipnja kineski ministar vanjskih poslova i američki državni tajnik Blinken sastali su se u Pekingu.

Na sastanku je kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang rekao da su odnosi između Kine i Sjedinjenih Država u ovom trenutku na najnižoj točki od uspostave diplomatskih veza između dviju zemalja.

Visoki diplomat također je istaknuo da je ovakvo stanje kinesko-američkih odnosa suprotno temeljnim interesima naroda obiju zemalja i težnjama svjetske zajednice.

Kina je predana izgradnji stabilnog, predvidljivog i konstruktivnog odnosa sa Sjedinjenim Državama. Kako je dalje navedeno, Kina se nada da će američka strana naučiti objektivno sagledavati Kinu, moći poduzeti odgovarajuće mjere, održati ranije zacrtani kurs i moći adekvatno odgovoriti na promjenjivu situaciju.

Qin Gang je bio krajnje jasan u izražavanju svog stajališta o Tajvanu i iznio je konkretne zahtjeve, pozivajući Sjedinjene Države da se pridržavaju načela "jedne Kine" i ispune svoje obaveze da odustanu od podrške "tajvanskoj neovisnosti". Navedeno je i da su tijekom razgovora razmijenjena mišljenja o najvažnijim međunarodnim i regionalnim pitanjima, prije svega o Ukrajini, koja se tiču ​​obje strane.

Blinkenov posjet privukao je pažnju kineskih medija. O vremenu dolaska američke delegacije naveliko se raspravljalo na mreži. U zračnoj luci američkog državnog tajnika nije dočekao osobno Qin Gang, već šef Ureda za sjevernoamerička i oceanska pitanja kineskog ministarstva vanjskih poslova Yang Tao, čiji je rang dvostruko niži, a to je vrlo značajan detalj.

Još značajnije je izostajanje crvenog tepiha. U pravilu, za ugledne goste u rangu državnog tajnika uobičajeno je postaviti crveni tepih. Međutim, ovaj put domaćin je zanemario ovaj važan detalj diplomatskog uvažavanja, što je, dakako, vrlo nesvakidašnji događaj. Time je Peking signalizirao i Washingtonu i svijetu da su odnosi dviju zemalja dosegnuli povijesnu nisku razinu.

A crveni tepih je tri dana ranije dobio palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, koji je bio u trodnevnoj posjeti Kini, koja je rekla da su Trumpovi „Abrahamski sporazumni“ mrtvi i da se mora naći rješenje za sukob Izraela i Palestine.  

Uspoređujući neviđeni prijem kojeg je u svibnju ove godine priređen šefovima pet bivših sovjetskih srednjoazijskih republika, pa ovaj sada Abbasu, nije teško pogoditi da demarš kineske diplomacije nije prošao nezamijećeno kod samog Blinkena i njegove pratnje.

Pitanje je hoće li sve to donijeti ikakve promjene u odnosu Sjedinjenih Država prema Narodnoj Republici Kini. Iako crveni tepih nije bio pripremljen, pažljivi korisnici interneta primijetili su da se na putu državnog tajnika nakon izlaska iz zrakoplova jasno vidi crvena linija kojom se trebao kretati. Kakvo je bilo njeno značenje, može se samo nagađati. Neki kineski komentatori vjeruju da je to mogla biti traka za obilježavanje crvenog tepiha, no vidjevši da SAD ne pokazuju potrebnu otvorenost, jednostavno su odlučili ne postaviti crvenu stazu. Kako ističe politički komentator Zhang Jie, snimatelj je namjerno uklonio crvenu liniju, kao da pokazuje Washingtonu da je sa stajališta Pekinga neprihvatljivo u povijesti odnosa između dviju zemalja, Kine i Sjedinjenih Država, koje su posljednje prelaziti granice, odnosno crvene linije.

Da Blinkena neće dočekati topla dobrodošlicu punu poštovanja, bilo je jasno i nekoliko dana prije posjeta. Upravo je tako kinesko vodstvo trebalo reagirati na postupke Bidenove administracije. Očigledno, ni slanje ratnih brodova u Tajvanski tjesnac, ni letovi izviđačkih zrakoplova za blisko promatranje u blizini Kine, ni posjeta Nancy Pelosi Tajvanu, sve je to odigralo ulogu.

No, Blinkenov omalovažavani nastup u zračnoj luci popraćen je oštrim akcijama Washingtona. Dva dana prije posjeta, najsuvremenija podmornica s krstarećim raketama „Michigan“ stigla je u južnokorejsku luku Busan u pokušaju pritiska na Peking.

Iz medijskih napisa izbija skepticizam. Peking je pokušao izgladiti sve u odnosima između dviju zemalja, ali Sjedinjene Države još uvijek ne shvaćaju ozbiljno pokušaje kineskih diplomata da se pronađe kompromis. Svrha Blinkenova posjeta najvjerojatnije je bila pokušaj da se ispita kineska pozicija kako u vezi s tajvanskim pitanjem, tako i u odnosu na rusko-ukrajinski sukob, te da otvori put sofisticiranijim provokacijama.

Vjerojatno je i Pekingu svima itekako jasno da je mala vjerojatnost da će se postojeći problemi moći riješiti diplomatskim putem, a povjerenje u vlastitu snagu se jasno vidi u kineskim postupcima. Najvjerojatnije, cijelo najviše vodstvo Kine shvaća da se sukob sa Sjedinjenim Državama ne može izbjeći. Pitanje je samo kakav stav zauzeti. Djelovati po obrascima Mao Ce Tunga i ići u otvoreni vojni obračun s najjačom svjetskom silom ili pokušati do kraja iskoristiti stoljetna iskustva kineskog naroda i pokušati pobijediti pregovorima?

Nakon nekoliko „neutralnih“ članaka, partijski Global Times upravo javlja da je nemoguće da Kina prihvati američku strategiju obuzdavanja.

„Ako SAD temeljno na Kinu gleda kao na strateškog suparnika, onda diplomatski pregovori ovoga puta mogu biti samo sporedna stvar u kinesko-američkim odnosima“, piše Global Times.

Stoga treba pozorno pratiti što će se događati u Aziji i na Pacifiku, jer izdišući hegemon je najopasniji.