Kineski embargo na izvoz germanija i galija će paralizirati Zapad

Ako bi pisao o summitu NATO pakta ili situaciji na frontu, tu se nema što reći. Ukrajina nije dobila ništa, morat će se boriti i dalje, a aktualna kontraofenziva pokazuje da je maksimum što ukrajinska vojska može napraviti prodor od nekoliko stotina metara u dubinu, širine kilometar do dva, a onda slijedi pakao iz artiljerije, minobacača, raketnih sustava, dronova koje su ruske snage dobile i industrijskim količinama i sada ih koriste za grupice od dva do tri vojnika, a sve na kraju „poravna“ avijacija. Na Telegramu je lako pronaći snimke tužnih prizora razbacanih leševa koje nitko ne kupi, kao i mnoštva uništene tehnike.

Ali postoji drugo bojno polje, ono ekonomsko, a ono sugerira da stvari ipak idu u dobrom smjeru. Iako ne za kolektivni Zapad.

Na slici je američka ministrica financija Janet Yellen, koja je stigla u Peking u četverodnevni posjet. Gospođa Yellen je krenula prevariti Kineze iz više razloga odjednom, od kojih je glavni najnoviji pekinški moratorij na isporuku germanija i galija razvijenim zemljama, počevši od 1. kolovoza 2023. godine.

Ovo je zapravo vrlo zanimljiva priča. Germanij i galij su dvije ključne komponente u proizvodnji mikročipova u svijetu. Istina, njihov nedostatak se može u potpunosti nadomjestiti drugim elementima, samo će konačna proizvodnja mikročipova drastično pasti.

Koliko je ozbiljan ovaj embargo? Prvo, Kina će i dalje prodavati germanij i galij u inozemstvo, ali samo uz posebno dopuštenje KomPartije i vlade. Drugim riječima, vlade koje koriste sve vrste nerazumnih sankcija protiv Kineza će se naći s kompanijama, kao nizozemski ASML, koje bez ovih komponenti neće moći proizvoditi svoje litografske strojeve. I one će početi propadati.

Tajvanski TSML također je u šoku, jer ne samo da je kvarc potreban za proizvodnju čipova koji dolaze iz Kine na otok, a njegova ponuda još nije ograničena, već ostaje i germanija i galija sve dok sam TSML ne stvori posebne zalihe ovih elemenata, jer slobodno tržište i roba su uvijek tu. Ili bolje rečeno, dok to tržište postoji, a postojat će dok Kina i saveznici odluče da im kao takvo nečemu služi.

Drugo, iako je Kina monopolist u opskrbi ovim tvarima, one se također proizvode izvan Kine, tako da zasad nema posebne brige među tvrtkama koje proizvode čipove. Štoviše, to se već dogodilo prije, kada je Kina glupo isključila Japan iz opskrbe elementima rijetkih zemalja. I tada su također postojale iluzije da će tržište odlučiti i uništiti sve, ali na kraju se Tokio morao povući pred Pekingom i udovoljiti kineskim uvjetima.

Da vam bude jasnija cijela draž situacije, evo slike za vas:

 

Rusija u potpunosti pokriva svoje potrebe. Kina je zatvorila vrata svim „neprijateljskim zemljama“, ali čekaj, evo Ukrajine i Japana. Pa hoće li barem oni pokriti dio potrebnih zaliha?

Japan radi isključivo za domaće tržište, ali s Ukrajinom je još smješnije, jer se sav "ukrajinski" galij iskopava na teritoriju Donjecke Narodne Republike, pa to zapravo pripada Rusiji.

Dodajte svemu još 4 tone sadašnje "ukrajinske" proizvodnje, ali nitko ne zna koliko se tamo sada proizvodi.

Naravno, postoje ozbiljne tvrtke koje rudare galij u Americi, ali se on tamo nalazi u "tragovima" u rudi cinka i boksita. S taljenjem aluminija povezana je proizvodnja galija, a 80% cjelokupnog galija na svijetu proizvode Kinezi.

Njemačka je ipak zanimljivija. Vadi se tijekom prerade rude cinka ili se vadi iz ugljene prašine, a nije svaka vrsta ugljena nije prikladna i potreban je kameni. Tako otpadaju Poljaci s njihovim smeđim ugljenom. Budući da je industrija ugljena u Europskoj uniji prokazana kao kuga, da se smiri urlik ekoaktivista i Grete Thunberg je u razvijenom svijetu moguće započeti s rudarenjem germanija i galija samo potpunim restrukturiranjem cjelokupnog ekonomskog modela, a to je nedopustivo. Naime, prvo kreneš iskopavati ugljen, a onda odjednom ispadne da „Ne voliš LGBT“, „Mrziš prirodu i čisti okoliš“ i na kraju poznato „How dare you?“ i svi se slede od straha od gubitka glasova na sljedećim izborima. Ništa od rudarenja, bez obzira što su rude germanija izuzetno rijetke, pa su nam cink i ugljen sve.

Prema Europskoj industrijskoj udruzi za kritične sirovine (CRMA), Kina proizvodi oko 60% svjetskog germanija, a ostatak dolazi iz Kanade, Finske, Rusije i Sjedinjenih Država.

Prema kineskoj carini, Kina je prošle godine izvezla 43,7 metričkih tona neobrađenog germanija.

Prema Geološkom institutu Sjedinjenih Država (USGS), prošle godine je potrošeno oko 10% više germanija nego 2021.

Galij se koristi za proizvodnju galij arsenida za upotrebu u elektronici. Samo nekoliko tvrtki - jedna u Europi, a ostale u Japanu i Kini - mogu ga proizvesti potrebne čistoće.

Kina je 2022. izvezla 94 metričke tone galija, što je 25% više nego godinu ranije, prema kineskoj carini.

USGS navodi da je američki uvoz metalnih pločica galija i galijevog arsenida (GaAs) 2022. iznosio je oko 3 milijuna dolara za prvu narudžbu, odnosno 200 milijuna dolara za drugu.

Za bolje razumijevanje, u proizvodnji čipova koriste se germanij i galij sa stupnjem pročišćavanja od 99,9999%. Kinezi, Japanci i Rusi naučili su očistiti te elemente do potrebnog stupnja, što je energetski prilično intenzivan zadatak koji zahtijeva sve više energije u svakoj fazi čišćenja.

Zašto baš elementi, a ne metali? Budući da germanij pripada vrsti polumetala, a ima svojstva nekoliko vrsta elemenata odjednom, pa bi, usput rečeno, bilo prilično netočno nazvati ga metalom.

Prošlogodišnja proizvodnja rafiniranog galija visoke čistoće procijenjena je na oko 290 000 kg, što je 16% više u odnosu na 250 000 kg 2021.

Male količine galija, oko 10 metričkih tona u 2021., proizveli su Japan, Rusija i Južna Koreja.

Njemačka i Kazahstan također su ih proizvodili u prošlosti. Onda su odlučili da im je bolje kupovati ga od Kine i Rusije, no Njemačka je nakon poskupljenja 2020. i 2021. najavila ponovni nastavak primarne proizvodnje galija.

Kanadska tvrtka Teck Resources najveći je proizvođač germanija u Sjevernoj Americi, koja ekstrahira materijal iz vlastite talionice u Britanskoj Kolumbiji.

Američka Indium Corporation također proizvodi germanij, dok belgijski Umicore proizvodi i germanij i galij.

I ovdje imamo zasjedu. Ovi elementi se koriste u proizvodnji najnovijih generacija čipova, velike brzine i energetski učinkovitih. Bez germanija i galija, svijet čeka povratak na tehnologiju silicija, što je nešto poput povratka na lampe u mikroelektronici, s odgovarajućim stvaranjem topline i troškovima energije. O 2 do 3 nm procesima više nije potrebno govoriti, jer bez ovih važnih stvari oni su jednostavno nemogući.

Germanij igra ključnu ulogu u proizvodnji optičkih kabela, a također se koristi u brzim računalnim čipovima i plastici, te u korištenju infracrvenog zračenja, što znači zbogom zapadnim termovizijskim kamerama i svoj optici na dronovima, i satelitima također.

Štoviše, učinkoviti solarni paneli ne mogu se proizvesti bez germanija, pa se pozdravite sa svom zelenom energijom Zapada.

„Waferi“ napravljeni od galijeva arsenida, a ne od silicija, mogu raditi na višim frekvencijama i otporni su na toplinu, tvrdi američka tvrtka Wafer World.

Oni također proizvode manje buke od silikonskih uređaja, posebno na visokim radnim frekvencijama, što ih čini korisnim u radarskim i radio komunikacijama, satelitima i LED diodama, izvještava Wafer World.

Utješno, ali problem je što će se za takvu zamjenu morati obnoviti cijela industrija općenito, ali hoće li se Zapad osmjeliti na takvo restrukturiranje ostaje glavna misterija.

Galij čistoće 99,99% u Kini je u ponedjeljak procijenjen na 1775 juana (248 USD) po kg, što je 5,97% više u odnosu na prethodnu sesiju i najviše od 16. svibnja, pokazuju podaci šangajske burze metala Refinitiv Eikon.

Najnovija cijena poluga germanija u Kini u ponedjeljak je bila 9150 juana (1264 dolara) po kg, prema podacima šangajske burze metala Refinitiv Eikon.

Grubo rečeno, ovim embargom proizvodnja čipova na Zapadu može pasti 10-12 puta. Ovo je rezultat ako sve ostane kako jeste i ako Kina ne uvede noga ograničenja, a sudeći prema riječima gospođe Yellen, koja je otišla opomenuti „nerazumne domorodce“ da uopće ne razumiju što su demokracija, slobode i ljudska prava, možda slijedni neki novi embargo.

Iza gospođe je takav trag prethodno izgovorenih riječi da Kinezi unaprijed predviđaju potpuni neuspjeh pregovora. I iskreno, meni nije jasno kako to da u Peking idu prvo Blinken, pa sada Yellen i tamo traže usluge, a onda Kinezima nabijaju na nos Tienanmen, Hong Kong, Xinjiang, Tibet i sve ostale izmišljene afere o kršenju ljudskih prava? To je neobjašnjivo.

Na primjer, u travnju je gđa. Yellen rekla da su nacionalni sigurnosni interesi Sjedinjenih Država i njihovih saveznika glavni smjer američke ekonomske politike u odnosima s Kinom. Odnosno, interesi Kine su, takoreći, nevažni i  gospođa ima svoje teme za razgovor.

Yellen, koja je sletjela u zračnu luku Beijing Capital u zrakoplovu američke vlade, naglasit će potrebu suradnje s Pekingom po pitanju klimatskih promjena, pripravnosti na pandemiju i dužničke krize, rekao je ranije viši dužnosnik američkog ministarstva financija. Istovremeno je NATO u Vilniusu Kinu označio kao „zajedničkog neprijatelja bloka“, po prvi put. Sada će, ako dođe do sukoba, to biti sukob NATO pakta i Kine, ne „samo“ Sjedinjenih Država i azijskih saveznika, već i prirodno glupih Europljana, koji su kroz NATO pristali na antikinesku deklaraciju

Yellen jer rekla svojim kineskim kolegama da Washington ne nastoji razdvojiti dva gospodarstva, ali da zadržava pravo na zaštitu ljudskih prava i interesa nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država kroz ciljanu akciju.

Općenito, teško probavljivo za Kinu.

Iako se ne očekuju veći pomaci, američki dužnosnici kažu da se Yellen zalaže za nove linije komunikacije i koordinacije o gospodarskim pitanjima, ali je naglasila i implikacije smrtonosnih isporuka pomoći Rusiji, tvrdnju koju je Kina oštro odbacila.

Tu su i pozivi na oslobađanje jadnih zatvorenika iz radnih logora u Xinjiangu i poštivanje prava ljudi na samoodređenje, odnosno na napuštanje NR Kine u Tibetu. Pa što to, pobogu, konzumiraju u Washingtonu, kada im na pamet padaju ovakve stvari u pregovorima s Kinom?

Kokain pronađen u Bijeloj kući vjerojatno nema halucinogeni učinak, pa stvarno nije jasno što je konzumirala Jenet Yallen?

Gospođa je odletjela u Peking ne kako bi ukinula ograničenja koja je Trump nametnuo 2017.-2018. i došla je "uspostaviti nove komunikacije za brzu raspravu o ekonomskim pitanjima". Kao što su američki dug, američka logistika i američke potrebe. Naravno, tu je i pokušaj uvlačenja Kineza u prevaru sa zelenom tranzicijom, iako se, sudeći po embargu koji počinje od 1. kolovoza, drug Xi Jinping dobro pripremio za dolazak „uvažene gošće“.

Budu li stvari išle ovako kako sada stoje, Zapad čeka „najsmješnija“ zamisliva budućnost.

Sam, sve usamljeniji, dan za danom, neumorno, do potpune izolacije od svijeta.

CSIS: Understanding chinas gallium sanctions

CNN: Germanium gallium china export restrictions