Tečaj rublje na 93 za USD – Pa nije valjda da sankcije ipak funkcioniraju?
U ovom članku bih rekao koju riječ o dolaru koji je ljetos u Rusiji koštao 55
rubalja, a danas je već 93 rublje.
Prvo, ako negdje čitate kako netko ozbiljno piše da je
“rublja potonula za 60 posto”, mirno produžite dalje, jer taj nema pojma o čemu
piše. Ovo je prljavi novinarski trik, jer uvijek možete odabrati svijetli kut
za propagandu. Na primjer, možete napisati da je u ožujku 2022. dolar vrijedio
115 rubalja, a sada je rublja ozbiljno ojačala, što će također tehnički biti točno.
Također se možete sjetiti da je dolar u prosincu 2014. vrijedio 80 rubalja, pa
iz toga možemo zaključiti da je tijekom ovih 9 godina rublja u odnosu na dolar
slabila samo 1,5% godišnje. I to je tehnički točno.
Ali sve su to, naravno, besmislice, skupljanje podataka i
uklapanje činjenica u zaključke koji su potrebni novinaru. Objektivna slika je
otprilike sljedeća. Nakon valutne krize krajem 2014., rublja je hodala duž
koridora 55 do 80 za dolar. Godine 2022. je Rusija bila prisiljena pokrenuti SVO,
a Sjedinjene Države pokrenule su unaprijed dogovoreni napad na ruski
financijski sustav. Rublja je istog trenutka potonula na oko 115 rubalja, ali
je Centralna banka zadržala svoju poziciju, a Bidenova očekivana "rublja na
200" se nije dogodila. Nadalje, iz niza objektivnih razloga, rublja je
privremeno ojačala na 50-60 rubalja za USD, a ruske financijske vlasti
dopustile su da rublja bude prejaka dugo vremena, jer je zemlji za borbu protiv
sankcija trebao jeftini uvoz.
Zahvaljujući ruskom poslovanju, 2022. je problem uvoza
općenito riješen. Biznis je uspostavio alternativne opskrbne lance, zamijenio
dosta uvoza, preuzeo mnogo toga iz ruku stranaca oslabljenih strahom. Stoga,
kada je rubalja počela slabiti iz prirodnih razloga 2023. godine, ekonomski
blok prekrižio je ruke i sa zadovoljstvom promatrao kako se rublja kreće prema
granici od 90 rubalja.
Ovo je više-manje cjelovita slika, iako bez detalja.
Sada o tome zašto dolar sada vrijedi 93 rublje i što bismo
trebali očekivati sljedeće? Odgovori sugeriraju da
ruske financijske i poslovne institucije itekako znaju svoj posao. Ali da
vidimo zašto, jer ovako sve ostaju floskule i propaganda.
1. Proračun treba
novac. Sjedinjene Države vode posrednički rat protiv Rusije, borbe traju i na
fizičkoj ukrajinskoj fronti i na ekonomskoj fronti. Što je rublja slabija, to
su proračunski prihodi veći. Istovremeno, iako povećanje poreza i ukidanje
beneficija ljudi dočekuju ljutito, svi su već navikli na promjenu tečaja rublje
i malo tko na to reagira. Tim više što brojke na semaforu nisu osobito
zastrašujuće.
2. Zašto je dolar
prešao granicu od 90 rubalja upravo sada, a ne prije dva tjedna, na primjer, ne
zanima me. Možda su pustili još kojeg stranca u devizama, možda je netko
napravio velike uplate u devizama? Koga briga. Malo je vjerojatno da je riječ o
pobuni, jer je pobuna već propala i postala je povijest, ali ni tu opciju ne treba
odbaciti. Kopati po sadašnjim sitnicama jednako je besmisleno kao i otkrivati zašto je sada u Sankt Peterburgu +20 Celzijevih stupnjeva,
a ne pet stupnjeva iznad ili ispod tog prosjeka. Ciklone i anticiklone zabavne
su za prognozere vremena. Ali ljudima je dovoljno da znaju da je kalendarski
srpanj, a u srpnju je toplo.
3. Značajan dio
ruskog gospodarstva je izvozno orijentiran. Za izvoz je jeftina rublja je
korisna. Troše se jeftine rublje unutar zemlje, prodaje se u inozemstvu za
skupe dolare. Ili, točnije, za juane, što je šteta za SAD i umiruću globalnu
valutu, ali u odnosu na ovu temu je ista stvar.
Ono što je korisno za izvoznike, korisno je i za Rusiju, jer
oni, prvo, plaćaju dodatne poreze u proračun od viška prihoda, a drugo, oni su
jedan od stupova gospodarstva. Podrška gospodarstvu uvijek je jedan od
prioriteta, a sada je to posebno važno, jer je Rusija, ponavljam, u ratu protiv
strašnog protivnika - Sjedinjenih Država.
4. Zbog jeftine
rublje će dio stanovništva hodati s iPhoneima prethodnog modela, a mnogi će biti
prisiljeni odmarati se u Turskoj u hotelu s tri zvjezdice, a ne s četiri.
Neugodno? Možda,… ali sa strateškog gledišta to nije važno, jer su takvi
troškovi ionako izgubljeni novac za državu. Ljubitelji statusne potrošnje, kao
što su uvozna roba i inozemni odmori, sada su od sekundarne važnosti. Većina
Rusa dobro je svjesna da je vrijeme rata i da tražiti posljednji model iPhonea nije
na visini. Gunđanje manjine bit će ignorirano.
5. Zadaća
supstitucije uvoza nije otkazana. A da bi se supstitucija uvoza odvijala normalnom
brzinom, potrebno je graditi nove tvornice od uvoza, jer će u trenutku formiranja
tih industrija domaća roba biti lošija i skuplja. Recimo da ruska kosilica
košta 6000 rubalja, a kineska košta 100 dolara. Ako je tečaj dolara 55 rubalja,
tada je kineska kosilica jeftinija od ruske i košta 5500 rubalja. Nemoguće je
konkurirati, budući da je proizvodnja u Kini već razvijena, problemi s
kvalitetom su riješeni, sve je u redu s
marketinškom i tehničkom podrškom. Ali ako je tečaj dolara 90 rubalja, slika je
drugačija. Ruska kosilica i dalje košta 6000 rubalja, ali kineska je sada 9000
rubalja. Ruski proizvođači se tako mogu boriti s konkurencijom, čak i onom iz
prijateljskih zemalja, a Kina to jeste.
6. Neki kažu da
je za kupnju alatnih strojeva i druge opreme u inozemstvu potrebna jaka rublja.
Obrazloženje je razumljivo, ali obično pogrešno. Uz slabu rublju, visoka cijena
alatnih strojeva više je nego nadoknađena većom profitabilnošću. Da, kupnja
stroja za 5,5 milijuna rubalja ugodnija je od kupnje istog stroja za 9 milijuna
rubalja. Međutim, u prvom slučaju vaš će stroj proizvoditi finalne proizvode s
gubitkom, a u drugom će vam donijeti dobit. Stoga je druga opcija obično bolja.
Za one kojima je ovo dosadno, slika je vrlo
pojednostavljena, situacija je svugdje drugačija. Međutim, u prosjeku, slaba
rublja je korisna za proizvođače, to je medicinska činjenica u zdravlju
ekonomije.
7. Domaća
proizvodnja je potrebna ne samo iz sigurnosnih razloga. Radi se o porezima i
radnim mjestima. A dodatni poslovi su borba između poduzeća za osoblje, a tijekom
te borbe plaće rastu. Kina je na taj način postala prva svjetska ekonomija.
Jedna od posljedica gospodarskog rasta, koji se između ostalog temeljio i na „slabom
juanu“, bila je udeseterostručenje plaća u Kini i ogromno povećanje kupovne
moći stotina milijuna novopečene srednje klase.
8. Alternativna
mogućnost zaštite domaćih proizvođača su carine. Recimo, vlasti u Kremlju postave
carinu na uvezene kosilice na 100%, a nema problema čak ni s jakom rubljom.
Tako ruska kosilica košta 6 tisuća rubalja, a kineska 11 tisuća. Samo zbog
carine i uz zadržavanje jake rublje, što je Centralna banka Rusije mogla
napraviti.
Međutim, Kina je sada previše važan saveznik Rusije. S
diplomatskog gledišta, kineskim drugovima će biti teško objasniti da su „carine
normalne“ i da ih ne smiju vrijeđati carinske barijere za njihove proizvode.
Slaba rublja je, kao alat, mnogo prikladnija u tom pogledu.
Jesu li kineske kosilice postali preskupe za rusko tržište? Ah, kakva
katastrofa!
„Ali Rusija nema ništa s tim i to su napravili prokleti
Amerikanci, koji su svojim sankcijama zgazili našu rublju“, odgovor je iz
Moskve, ako Kinezi išta i pitaju.
Uzgred, velike zemlje stalno su ogorčene što njihovi
trgovinski partneri umjetno slabe valutu. Jer slabljenje nacionalne valute
standardni je način da se domaćem proizvođaču da nepoštena prednost na domaćem
i stranom tržištu.
9. Naravno, sve
ima granicu. Ako rublja previše oslabi, tada će umjesto podrške domaćoj proizvodnji
dobiti jaku inflaciju i druge negativne posljedice. Tada neće biti supstitucije
uvoza i uzalud će patiti gospodarstvo. Postoji optimalna zona u kojoj je rublja
„dovoljno slaba“ da se proizvođači osjećaju dobro, ali u isto vrijeme dovoljno
stabilna da ne stvara dodatne rizike i troškove.
Utjecajni „plemići“ povremeno upiru prstom u tu optimalnu
zonu kako bi poslovnoj zajednici olakšali planiranje. Trenutno se čini razumnim
usredotočiti se na opasku Andreja Belousova, koji je 15. lipnja naznačio udoban
tečaj rublje od 80-90 rubalja za dolar. Tečaj jači od 80 rubalja za USD je
neisplativ, a slabiji od 90 rubalja je opasno i neugodno. Stoga možemo
pretpostaviti da će Centralna banka sada uzbunjivačima dati vremena da se
smire, a zatim će čarobnim štapićem Nabuilline utjerati rublju u ovaj koridor.
10. Za svaki
slučaj. Ne znam koliki će biti tečaj dolara sutra ili za mjesec dana. Da znam,
uzeo bih puno novaca u banci, kladio bih se na burzi i zaradio bogatstvo. Ali
ne znam, i nitko ne zna. Stoga ova objava nije proricanje sudbine u dolarima. Ako
želite kupiti valutu ili prodati valutu, učinite to na vlastitu odgovornost,
dogovarajući transakcije na takav način da budete u plusu u bilo kojem
scenariju.
Već par godina svi ozbiljni financijski stručnjaci pišu da
su šanse za slabljenje rublje velike, ali ne kao pobjeda Zapada, već iz gore
navedenih razloga.
Ostaje, recimo, čak i Kudrinov plan za veliko ubrizgavanje
novca u gospodarstvo, za gigantska ulaganja u infrastrukturu, a to bi se
činilo, ako se vlasti na to odluče, „helikopterskim novcem“. Iskreno, gotovo
nitko više ne vjeruje u njegovu realizaciju, ali čemu riskirati?
Stoga, ovo je blogersko gledište, a svatko neka nastavi na
vlastitu odgovornost i rizik. Želite li da vam netko konkretno kaže koliko će
dolar vrijediti za šest mjeseci? Otiđite kod gatare, Vidovitog Milana, mađioničara
ili vidovnjaka, kod babe Jovanke Jolić, jer samo oni uvijek imaju točne i
jednostavne odgovore na sve. Ali gore navedeno su temelji financija i
ekonomije, doslovno za početnike, pa da malo razbijemo iluzije onih koji misle
da „sankcije konačno rade“.
Zanimljivu objavu na tu temu ima i Crimson Digest, koji kaže
da gotovo svi koji se sada penju po ogledalima u informatičkom polju i cvile
oko toga spadaju u jednu od dvije kategorije:
1. Shizopatrioti iz gospodarstva. Sada grde vlasti,
Centralnu banku, Nabiullinu i tako dalje. Problem je u tome što ako im se
dopusti da upravljaju ekonomijom, onda kod njih tečaj rublje prema dolaru neće
biti "100 rubalja za dolar", već "5 godina teškog rada za jedan dolar",
jer kada se provedu njihove lažne ideje poput “smanjite stopu na 2%”, Kudrinovo
“dajte novac gospodarstvu” i sve slično, tečaj dolara, juana i svega općenito
će se prvo vinuti u nebo, a onda će zemlja jednostavno zatvoriti za devizno
tržište i objaviti neke neosovjetske gluposti u Telegram kanalu novina Pravda
2.0 tipa “država je odredila tečaj dolar za 60 kopejki”, pomiješane s
bravuroznim pričama snaga sigurnosti o tome kako hvataju valutne špekulante
kroz vrata. S obzirom na to, publiku će više zanimati cijena heljde i gdje će uopće
nabaviti tu heljdu u pozadini neosovjetske nestašice.
2. Zapadnjaci u gospodarstvu. I oni sada grde vladu, SVO,
Centralnu banku, Nabiullinu i tako dalje. Imaju drugi problem, čisto šizofreni.
Jedini način jačanja tečaja rublje, kojeg oni zapravo predlažu, nije ekonomska,
već politička mjera, a svodi se na to da treba kleknuti pred Zapadom, odreći se
Krima, predati Donbas na strijeljanje, pa dalje, sve od Kurilskog otočja do
Krasnodara, u nadi da će "ikada Rusiji biti oprošteno". Te nakon
plaćanja brojnih odšteta i dubokog "nacionalnog pokajanja", bijela će
se gospoda vratiti i preživjeli "sveti dolar postaviti na tečaj od 35
rublji" i zemlja će dobiti "pristup međunarodnim tržištima
kapitala".
Ali takva razmjena Rusima izgleda prilično neatraktivno.
A ako normalan ekonomist ne pati od “zapadnjačko ili SSSR
mozga”, onda se neizbježno mora priznati da vlada, zapravo, radi sve “po
najboljim standardima”, umjesto da aktivno spaljuje rezerve, vlasti potpuno svjesno
koriste promjenjivi tečaj kao amortizer, koji prigušuje kolebanja ruske
potražnje za uvozom i inozemne potražnje za ruskim izvozom. Saldo će se
promijeniti i tečaj će se promijeniti, a ravnoteža se mijenja upravo zbog
poskupljenja uvoza. Ostale metode su još bolnije, a čak i ne djeluju.
Da podsjetim, izvoz plina je “pao” i tko zna kad će se
vratiti na prijašnje razine, izvoz nafte je snižen, a država sada ima dodatne
troškove. Nije sasvim jasno koji se drugi učinci tečaja mogu očekivati od takvih inputa.
Očito je da su mnogi koje je ovaj tečaj uvrijedio
jednostavno neprikladni za profesiju. Oprostite, ali moj općenito optimističan
pogled na rusko gospodarstvo se držao parole "juan i zlato, plus BRICS i
ostatak slobodnog svijeta", jer su dolari opasni zbog rizika od sankcija i
“bifurkacijskog” tečaja na burzama na kojima mešetare tipovi kakav je Soros,
koji je, zbog vlastite zarade, uspio zadati udarac britanskoj funti i
talijanskoj liri, a da neće rublji mrske Rusije. I do sada nisam bio u krivu.
Naravno, svi dugoročni faktori slabljenja rublje ostat će još
jako dugo. Ali i s tim se nekako mora živjeti. Bez izljeva bijesa, jer je ulog
prevelik da bi se običan puk ljutio zbog nemogućnosti kupnje posljednjeg modela
iPhonea ili ljetovanja u hotelu s tri zvjezdice u Turskoj, a ne onoga s četiri
ili pet. Kakva „tragedija“, a sve ostalo teče po planu.

Previše je sve to oko valuta , tečajeva uzburkano , nakon nekontrolisanih štampanja , inflacije slomova , mislim da ta pravila manje/više ne vrijede..Mislim da se u pozadini valute vrijednuju na malo dugačiji način , plus dešava se direktna trgovina bez posredničkih valuta sigurno se računa i količine zlata raspolozive u vlasništvu drzave itd..
OdgovoriIzbrišiZelim reći da stara pravila više ne vrijede i da se je izrodio neki novi breton vuds bez neke zvanične objave ..
Mislim da će mnogi ekonomisti ponovo u školske klupe..
U aprilu prošle godine profesorka ekonomskog fakulteta beogradskog univerziteta izjavljuje, i to bude na naslovnoj strani NIN - a: Rusija će bankrotirati kad Amerika odluči. Ona čvrsto veruje da Rusija ide u bankrot jednim klikom. Lu di lo. Da li treba da spomenem da je prof. Danica (Popović čini mi se) redovan i rado viđen gost u srpskoj globalistickoj medijskoj kanalizaciji.
IzbrišiSnaga rublje je točno onakva kakvo je stanje na fronti. Stanje na fronti je točno onakvo kolika je snaga Rusije. Iz takve logike proizlazi jednadžba : Snaga Rusije = Snaga rublje. Nabiullina je izvanredna ali nije mađioničar. I ostali u ekipi moraju biti na njenom nivou.
OdgovoriIzbrišihttps://www.zerohedge.com/geopolitical/escobar-golden-ruble-30-sco-welcomes-new-global-globe
OdgovoriIzbrišiДобро и корисно постављен линк!
IzbrišiDobar link sa realnijim rokovima. BRICS valuta najranije oko 2030. No iz teksta se jasno vidi da postoje brojne asocijacije prvenstveno u Aziji koje bi se trebale ujediniti pod jednim imenom i sa jasnim ciljem. To se onda treba proširiti na afriku i južnu ameriku. Hmmm.... min 10-20 godina otprilike.
OdgovoriIzbrišiTe asocijacije ima ih nekoliko punom parom rade zadnjih baš desetak godina , ako ne i više..
IzbrišiDakle većina posla je već odradjena , ostaje samo par bitnih stvari da se finalizuje brics banka , valuta..
Ssd kad su i arapi uskočili u taj voz to js znak da su banka i valuta pred nama u jako kratkom roku..
Afrika i juzna amerika su takodjer u hipersoničnoj brzini zblizavanja s bricsom...
IzbrišiKazem vam pratim dešavanja u tom segmenu desetljeće i kusur , ovo sad je finalizacija..
Pa pto mislite da je počeo rat u ukrajini ?
Upravo jer se 85% planete ujedinilo u alternativnu organizaciju , koja će opet postati dominantna..
Prema državnoj ruskoj televiziji (RT), ruska vlada je potvrdila da će Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, poznate kao zemlje „BRIKS“, uvesti novu valutu za trgovanje uz podršku zlata.
IzbrišiZvanično saopštenje se očekuje tokom predstojećeg samita BRIKS-a u Južnoj Africi, ovog avgusta.
Ehh da... Zanimljiva misao vezana za ovaj link. Rusija bi brzim porazom Ukrajine zapravo porazila Zapad (samo on to još ne bi znao godinu dvije). Sada je u poziciji da mora poraziti Zapad da bi porazila Ukrajinu. Katastrofalna strateška pogreška.
OdgovoriIzbriši