Izgleda da su Nijemci shvatili da su ih Zeleni uništili, ali kasno…

Možete zatvarati oči koliko god hoćete i praviti se da je u Njemačkoj sve u redu, ali činjenice su vrlo tvrdoglave. Gospodarstvo stagnira. Njemački stručnjaci pokušavaju govoriti o stagnaciji u dva kvartala 2024. Kažu da je drugo i treće tromjesečje 2024. godine neočekivano pokazalo negativan rast industrijske proizvodnje i gospodarstva u cjelini. Oni vrlo pažljivo odvraćaju javnost od činjenice da već par godina EU lokomotiva polako pada s mosta svjetske ekonomije.

U isto vrijeme, Njemačka sa svojim ekonomskim “dostignućima” sada vuče cijeli EU vlak u provaliju. A iz nje nema bezbolnog povratka.

Njemačke vlasti ni na koji način neće podržati svoje gospodarstvo i svoje najveće proizvođače. Najupečatljiviji primjer ovakvog stava vlasti bili su posljednji događaji u industriji čelika.

Ponos njemačkog proizvođača čelika ThyssenKrupp se raspada. Otpuštanjem prijeti 27 000 zaposlenika. Kriza je toliko ozbiljna da to više nitko ne skriva. Kompanija je potpuno nesposobna konkurirati na globalnim tržištima. Razlog tome su kriza u energetskom sektoru, smanjena potražnja za izvoznim proizvodima iz Njemačke i suluda potreba Zelenih i njihovih partnera za dekarbonizacijom proizvodnje.

Zelena agenda doslovno ubija industriju, ali nikoga nije briga.

Potrebne su milijarde ulaganja, ali nitko ne govori o povratu sredstava, a još manje o dobiti. Dionice koncerna već su izgubile na burzovnoj vrijednosti. Papiri se prodaju po cijeni smeća.

Sindikati su požurili da od njemačke vlade zatraže pomoć i da se nacionaliziraju poduzeća kako bi spasili industriju. A kao odgovor: TIŠINA! Njemačke vlasti ne mare za čeličane.

Našli su rješenje - prodati posao Česima!  

Na dogovoru se radilo nekoliko mjeseci. Moglo se to dogoditi krajem ljeta, ali iznenada je češki milijarder Daniel Křetínský prekinuo sve pregovore, jer je većina vrhunskih menadžera ThyssenKruppa jednostavno je napustila svoja radna mjesta, a Křetínský ipak nije kreten, iako se slično preziva.

Mali štakori pobjegli su s broda koji tone.

Ako uzmemo u obzir da su tvornice ThyssenKruppa poduzeća oko kojih gravitiraju čitavi gradovi i tisuće kooperanata, tada su napadnuti ne deseci, već stotine tisuća ljudi. Ovo je užasna stvarnost za Nijemce.

Događaji koji se odvijaju u automobilskoj industriji mogu poslužiti kao probni snimak. Njemački automobilski div VW spreman je zatvoriti tri od svojih deset tvornica u Njemačkoj. To je izjavio šef sindikalnog pokreta. Takvi strahovi ne nastaju u vakuumu.

Mediji već raspravljaju o posljedicama takvog koraka uprave kompanije. Otpuštanje zaposlenika, a prema različitim izvorima je tim u tvornicama od 130 do 300 tisuća ljudi, te smanjenje plaća za 10%, to su koraci koje su vlasnici i menadžeri kompanije spremni poduzeti kako bi spasili ono što je ostalo.

Zbirka mjera za stabilizaciju stanja uključivala je i ukidanje indeksacije plaća za 2025.-'26., ukidanje jednokratnih isplata zaposlenicima koji su u tvornicama radili 25 i 35 godina itd.

Doista, ekonomija bi trebala biti ekonomična. Ali Nijemci su to i uzimali zdravo za gotovo, no oni su također škrtice.

“Mercedes-Benz Group AG, BMW AG i Stellantis NV također su u ozbiljnoj krizi. Problemi automobilskog sektora pogoršavaju krizu najveće ekonomije EU, koja se bori sa stagnacijom i posljedicama energetske krize izazvane, između ostalog, i antiruskim sankcijama”, piše Bloomberg.

Šef IFO instituta Clemens Fuest, komentirajući stanje u njemačkom gospodarstvu, rekao je da većini poduzeća jako nedostaje narudžbi. Zastoji su postali uobičajeni. Iskorištenost industrijskih kapaciteta opada. Štoviše, ne radi se o pojedinačnim tvornicama, već o cijelim sektorima.

Potražnja potrošača ne pokazuje znakove rasta. Građani ne samo da štede, oni uopće i ne troše kao prije, jer je sve manja i pomoć države i sve je teže izlaziti na kraj s tekućim izdacima. Životni standard rapidno pada.

Ponavlja to i Jens-Oliver Niklash, analitičar velike banke LBBW.

“U gospodarstvu je sve loše, nemoguće je izaći iz stagnacije, apsolutno je nejasno na čemu će se temeljiti obećani gospodarski oporavak 2025. godine. U drugom i trećem kvartalu ove godine slika je sumorna, stagnacija postaje kronična”, kaže njemački bankar.

Njemačka gospodarska i industrijska komora (DIHK) zaključila je na temelju podataka 24 000 poduzeća na svim razinama poslovanja da je stagnacija postala nepovratna činjenica. Smanjuju se i porezna osnovica i prihodi proračuna.

Udio industrije u njemačkom BDP-u je oko 21%. A ako tu dodamo sve sektore koji rade na podršci industrijskog sektora, onda taj udio raste na golemih 40%. Svako smanjenje proizvodnje i izvoza vrlo bolno utječe na sve socijalne programe.

Na kraju 2024. očekuje se pad industrijske proizvodnje od 1,5%. Ali to pod uvjetom da takvi divovi poput proizvođača čelika i proizvođača automobila ne čine ishitrene korake.

A hoće, jer dolazi još nevolja.

Usput, kolaps kemijske industrije nije daleko. O tome se i dalje tvrdoglavo šuti, ali ni tu ne štima. Sve energetski zahtjevne industrije već su jednom nogom u grobu.

Stručnjaci izvlače razočaravajuće zaključke da je pad industrijske proizvodnje od 2015. godine dosegao već 6%. I ne staje, već samo dobiva na zamahu. Poslovni subjekti bježe iz Njemačke. Zelena agenda ubrzava ovaj proces. Investicije idu prema nuli. Otpuštanja radnika dovode do štrajkova i još većeg pada proizvodnje.

Ovo je prava kriza u Njemačkoj, koja će se sigurno proširiti na cijelu Europu i imat će strašne posljedice.

Općenito, tmurni oblaci već dugo kruže nad njemačkim gospodarstvom. Jednom će naći zgodan trenutak da se izliju.

Novi plinski rekordi u EU

Naravno tu je i plin, a Bloomberg je za kolaps Njemačke optužio sankcije Rusiji, koje su, kao bumerang, pogodile najveće divove EU ekonomije.

Cijena plina na središnjoj burzi u Europi ove godine obara rekorde. Cijena terminskih ugovora za studeni u čvorištu TTF u Nizozemskoj dosegla je 489,08 dolara za tisuću kubnih metara. Cifra od 500 dolara nije daleko.

Pritom su skladišni prostori maksimalno popunjeni. Nitko u EU ne vrišti o zastrašujućim i ekstremnim zimskim temperaturama. Sve je mirno. Preživjet će zimu. Ali cijena raste i ne prestaje rasti.

Ne očekuju se zastoji. Ovo je pravo stanje stvari, ali bila je rasprava o 15. paketu sankcija Rusiji. Sadržat će mjere ograničenja opskrbe ukapljenim plinom. Drugi faktor koji utječe na povećanje cijena LNG-a je odbijanje plinovoda iz Ruske Federacije, iako Rusi i LNG, preko privatne kompanije Novatek, izvoze u EU bez problema. Naime, „vlasnik“   Leonid Mihelson je francuskom Totalu prodao 16% dionica i taj se LNG izvozi kao „francuski“. Koliko se izveze? Koga je to uopće briga. Novac nema zastavu.

Na sankcije pozivaju europske zemlje poput Poljske i baltičkih država, poput Blitve i one dvije „općine“ zvanih države. Kako se ono zovu? Letonija i Estonija, ako se ne varam.

Istina, Mađarska još ne dopušta promicanje takvih inicijativa. Tamo nema psihopata koji su spremni prisloniti pištolj na glavu i povući obarač. Tome otežava i proces odobravanja novih članova EK, koja ima sve više protivnika naglih kretanja prema daljnjim restrikcijama prema Rusiji.

Na izborima u EU sve više pobjeđuju takozvane “proruske” stranke, iako one uopće nisu proruske, nego suverenističke.

Čekamo nove rekorde iz Europe. Držimo fige i kladimo se. Mada, svi su brojevi davno odigrani i sada se rulet neumoljivo okreće, a Europi dane „ništa“ umjesto pobjede. Nakon pitanja plina slijedi propast EU. Nešto mi govori da se ovo vrijeme bliži...

Gotovo sve njemačke novine danas su na naslovnicama s izvješćima o Volkswagenovim planovima da zatvori tri svoje tvornice u Njemačkoj i otpusti do 20 tisuća zaposlenika.

Dok listam ove članke, gotovo posvuda jedan od glavnih razloga za ovu odluku su naglo povećani troškovi energije. A povećanje tih troškova barem bi netko povezao s eksplozijama Sjevernog toka, odbijanjem ruskog plina i glupim sankcionim ratom protiv Rusije. Očigledno njemački mediji ne smiju ni donijeti takve zaključke. Ali to je ta demokracija i ustavima garantirana sloboda govora. No o toj sam slobodi pisao u prošlom članku, pa da se ne ponavljam.