Izraelski napad na Iran proveden kako se ne bi dogodilo ništa ili je naišao i na ozbiljan odgovor?

Izraelski udar na Iran od kojeg su se mnogi toliko bojali je stigao i nakon mnogo strepnje, čini se da možemo odahnuti: napad je bio odmjeren. Izrael govori o preciznim napadima na vojne ciljeve, ali ipak ne i na nuklearne lokacije ili energetsku infrastrukturu, mete koje bi nužno izazvale iranski odgovor, a to im nije ni preporučila Amerika. Teheran sve umanjuje. Veliki regionalni rat ipak treba spriječiti.

Trijumfalistički tonovi rezervirani su za budućnost, a Izrael „upozorava Iran da izbjegava bilo kakav odgovor kako ne bi došlo do eskalacije koja bi imala katastrofalne posljedice za Teheran“. Ovo upozorenje također je nužan čin i više želja Netanyahua koji već vodi dva teška rata, onaj protiv Hamasa i sada protiv Hezbollaha, koji ne daju neke velike rezultate, osim u broju nevinih žrtava kod Palestinaca i uništenja Gaze i „spektakularnih“ eksplozija u Bejrutu.

Iranski mediji prenose vijest s više nego smirenim tonovima i navodi gotovo minimalne štete.

Situacija u samim iranskim gradovima je normalna, a teheranske novinske agencije navode: "Iranska protuzračna obrana uspješno se suočava s izraelskom agresijom." "Normalna situacija u Teheranu, iako se nekoliko eksplozija može čuti zapadno od glavnog grada." "Nikakvi vojni centri Revolucionarne garde nisu ciljani u Teheranu." "Izvor negira izvješća o izraelskim napadima na 20 lokacija u Iranu." "Redoviti letovi nastavljaju se normalno u Iranu i nakon izraelske agresije."

Mlaki tonovi u Izraelu

Izraelski mediji vijest o napadu prenose s manje trijumfalističkim tonovima nego inače, kao nužan čin kojim se postigla unaprijed postavljena svrha, prije svega ponovno uspostavljanje odvraćanja. Značajan je naslov iz Jerusalem Posta : "Izrael je strukturirao napad na Iran upravo tako kako bi Teheran mogao negirati prouzročenu štetu."

Ima i onih, poput bivšeg analitičara CIA-e Larrya Johnsona, koji tvrde da je izraelski napad u potpunosti osujetila iranska obrana, modernizirana sofisticiranim ruskim ratnim donacijama. Moguće je da je ono što se dogodilo rezultat kombinacije dviju dinamika, odnosno ograničenog izraelskog napada koji je naišao na obranu koju nije očekivao. Ipak su Rusia i Iran nedavno potpisali Sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu, a klauzule vojnog dijela tog ugovora su tajne.

Ne može se isključiti, dapače, više je nego vjerojatno, da je ono što se dogodilo rezultat nekog tajnog dogovora na vrlo visokoj razini. Trag u tom smislu je posjet državnog tajnika Tonya Blinkena Izraelu koji se dogodio odmah nakon napada i naknadne izjave iz Washingtona, koji je rekao da je zadovoljan izraelskim napadom, što je znak da je Netanyahu udovoljio njegovim zahtjevima.

Ne čini se slučajnim ni to što je visoko rusko izaslanstvo sletjelo u Izrael 24. listopada, kako bi službeno nastavilo pregovore s Hamasom s ciljem oslobađanja dvojice ruskih talaca zarobljenih u Gazi.

Osim detalja i posljedica onoga što se dogodilo na bliskoistočni sukob, ono što se trenutno može primijetiti jest da se čini da je opasnost od eskalacije izbjegnuta .