Što je pokazao rat Izraela i Amerike protiv Irana i kad bi se opet mogao rasplamsati?

Činilo se da se rat između Irana i Izraela   bliži kraju, nakon vrtoglavih 12 dana u kojima je svijet gledao predsjednika Donalda Trumpa kako zahtijeva evakuaciju 10 milijuna stanovnika Teherana, prijeti ubojstvom iranskog vođe, zagovara "promjenu režima", napada iranska nuklearna postrojenja, a zatim govori da nema problema s iranskom vladom, pa čak i želi da Bog "blagoslovi Iran".

Iran i Izrael nisu potpisali sporazum o prekidu vatre, već su se samo složili da obustave neprijateljstva, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. Dodao je da će se Iran suzdržati od napada na Izrael sve dok se režim suzdržava od daljnje agresije.

Rat je doveo regiju na rub sukoba velikih razmjera, posebno nakon što su se američke trupe izravno uključile u borbe i suočile s odmazdom Irana, koja je provedena napadom na američku bazu u Kataru. Regionalni čelnici promatrali su sve s uzbunom, bojeći se da će ih plamen koji je rasplamsava Trump progutati. Zasad se regija čini sigurnom. No, obzirom na dobro dokumentiranu povijest kršenja obećanja, pa čak i formalnih primirja od strane Izraela i Washingtona, prijetnja obnovljenog sukoba ostaje vrlo stvarna za svaku zemlju u regiji.

U međuvremenu, zapadni mediji se svim silama trude prikazati Iran kao gubitnika, cenzurirajući sumornu stvarnost koja se odvija u Izraelu i prikladno ignorirajući slona u sobi. Naime, Izrael i SAD ne samo da nisu uspjeli postići svoje ciljeve, već su se suočili i s neočekivanim i neviđenim posljedicama.

U nastavku ćemo pogledati neke ključne aspekte ovog sukoba.

Kako je rat započeo?

Rat je započeo rano 13. lipnja, kada je Izrael, uz podršku Sjedinjenih Država, počeo bombardirati kuće u Teheranu, nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu te vojne instalacije diljem Irana. Istog dana, izraelski režim je ubio i nekoliko visokih iranskih generala i nuklearnih znanstvenika.

Napadi su iznenadili Irance dok su se pripremali za šesti krug nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Državama, koji su se trebali održati za nekoliko dana.

Iran je uzvratio u noći 13. lipnja, lansirajući 22 vala raketa i napada dronovima na Izrael, a posljednji udar dogodio se samo nekoliko minuta prije nego što su borbe trebale prestati 24. lipnja.

Američki dužnosnici isprva su negirali umiješanost u izraelske napade, ali su 22. lipnja izravno intervenirali, napavši nuklearne objekte u Natanzu, Isfahanu i Fordowu.

Zašto su Izrael i SAD napali Iran?

Izraelski i američki čelnici rekli su da su napadi imali za cilj spriječiti Iran u razvoju nuklearnog oružja. No, to opravdanje potkopavaju obavještajni podaci Trumpove administracije objavljeni prije samo nekoliko tjedana koji su rekli da Iran nije blizu izgradnje nuklearne bombe i da se čini da nema namjeru to učiniti. IAEA je također objavila, iako nakon početka napada, da nikada nije pronašla nikakve dokaze da Iran kreće prema militarizaciji svog nuklearnog programa.

Dokazi upućuju na to da je primarni cilj Izraela i Washingtona u napadu na Iran bio "promjena režima". Vjerojatno su pretpostavili da će napadi potaknuti iransko stanovništvo, koje već pati od ekonomskih i društvenih teškoća, da se pobuni protiv vlade i svrgne Islamsku Republiku.

Amerikanci i Izraelci su čak predstavili svrgnutog šaha kao alternativu, organizirajući mu konferenciju za novinare uz sudjelovanje međunarodnih medija kako bi objavili njegove planove za „dan poslije“.

Također se vjerovalo da bi eliminacija cijele generacije iranskih generala značajno oslabila svaki iranski odgovor i demoralizirala preostale vojne dužnosnike, posebno nakon što je najmanje 30 njih kontaktirano i prijetili  su im 13. lipnja da će im likvidirati porodice, a zapadni mediji objavili su audio snimke na kojima im je naređeno da napuste svoje položaje ili riskiraju živote svojih obitelji.

Što su SAD i Izrael dobili?

Ciljevi koje su si postavili očito nisu ostvareni. Iran je uspio premjestiti obogaćeni uran uskladišten u Fordowu na sigurnu lokaciju prije američkog napada. Satelitske snimke, stručne analize i izjave iranskih dužnosnika pokazuju da je velika većina iranskih podzemnih postrojenja ostala netaknuta, iako neka nadzemna postrojenja jesu oštećena. Ako Iran u budućnosti odluči razviti nuklearno oružje, to će gotovo sigurno biti izravna posljedica izraelsko-američkog rata vođenog protiv njega dok su diplomatski pregovori bili u tijeku.

Štoviše, Iranci iz svih društvenih slojeva okupili su se oko vođe, ajatolaha Seyyeda Alija Hamneija, i postali još ujedinjeniji, kao što se povijesno uvijek događalo tijekom strane agresije.

Stoga se može sa sigurnošću reći da su gubitak života najmanje 606 ljudi i razaranje u Iranu bila jedina postignuća Sjedinjenih Država i Izraela u ovom ratu.

Što su SAD i Izrael izgubili?

Posljedice s kojima bi se Amerikanci i Izraelci suočili ako napadnu Iran također su bile uvelike podcijenjene.

Dvanaest dana iranske rakete i dronovi neprestano su napadali Izrael, pretvorivši cijele kvartove Tel Aviva u ruševine. Slične scene viđene su i u drugim većim gradovima poput Haife i Beer Ševe, a ključni vojni i obavještajni objekti uništeni su iranskim oružjem.

Posljedice rata dovele su do masovnog egzodusa Izraelaca, iako je građanima službeno bilo zabranjeno napuštanje zemlje. Ljudi su plaćali krijumčarima da dođu do Cipra i prelazili su Sinajski poluotok kako bi stigli do Europe preko Egipta. Rat je označio prvi put da su se doseljenici suočili s masovnim žrtvama i razaranjima, a očekuje se da će dodatno povećati emigraciju iz „obećane zemlje“.

Prema izvješćima izraelskih medija, financijski gubici Izraela u manje od dva tjedna rata s Iranom jednaki su gubicima u 20 mjeseci sukoba u Gazi, Libanonu i Siriji. Mada, lako je izračunati sam trošak rata prema cijenama projektila i vojnih operacija, ali neizravne štete se za sada kriju, a to su novci koje nije donio turizam, šteta u gradovima i vojnim bazama, zastoj ekonomskih aktivnosti, zaustavljanje rada u zračnim lukama i luci Haifa, itd., itd., itd. Tako da ovdje ne možemo reći točnu cifru štete za Izrael.

Što se tiče Sjedinjenih Država, svijet sada puno manje vjeruje bilo čemu što izlazi iz Trumpovih usta ili bilo kojem diplomatskom procesu u koji se upušta, s obzirom na to da je napao Iran dok su pregovarali o izbjegavanju rata. Trump je također predsjedavao u vrijeme drugog napada na jednu američku bazu od preuzimanja dužnosti - oba je izveo Iran.

Ovaj put, Iran je napao najveću i najznačajniju američku bazu u regiji, onu u Kataru. Godine 2020. napao je bazu al-Asad u Iraku nakon što je Trump ubio visokog iranskog generala u Bagdadu.

Trump je rekao da je Iran ispalio 14 projektila na zračnu bazu Al Udeid u Kataru, od kojih je 13 presretnuto. Rekao je da je jedan projektil pao na otvoreno područje. Iran nije komentirao posljedice napada, ali snimka snimljena od strane katarskog stanovnika iz daljine pokazuje nekoliko iranskih projektila kako udaraju u područje baze.

Trumpova popularnost također je naglo pala tijekom sukoba, a njegov rejting odobravanja pao je u američkim anketama na 41%. Vrijedi napomenuti da je značajan dio Trumpovih pristaša glasao za njega na temelju njegovih obećanja o okončanju ratova u Ukrajini i Gazi.

Što je Iran izgubio, a što dobio?

Iran žali za smrću nekoliko svojih vrhunskih generala, nuklearnih znanstvenika i desetaka civila. No s obzirom na ogromnu veličinu Irana, razaranje na terenu blijedi u usporedbi s onim što se događa u Izraelu.

Stručnjaci kažu da je rat ojačao položaj Irana i svijetu pokazao otpornost Islamske Republike. Unatoč suočavanju s dva protivnika s nuklearnim oružjem, Iran je uspio spriječiti svaku ozbiljnu unutarnju krizu ili previranje.

Štoviše, Iranci sada imaju veće šanse postići konačni konsenzus o budućnosti svog nuklearnog programa, pitanju o kojem prije nije bilo jednoglasne političke odluke.

Što će se sada dogoditi?

Mnogi vjeruju da je trenutni mir krhak i da bi se lako mogao raspasti. Izraelski režim je više puta pozivao na prekid vatre, samo da bi nastavio borbe nakon što se oporavio od gubitaka. Iako je izraelski rat s Iranom imao neviđene posljedice, iranski dužnosnici rekli su da ostaju budni, spremni su nastaviti borbe u bilo kojem trenutku i da imaju karte koje nisu koristili u ovih 12 dana rata.

Stoga, smatrajmo ovo primirje kao privremeno, jer dok su na vlasti Benjamin Netanyahu i kršćansko-cionistička elita u Washingtonu, na čelu s obitelji Trump, vjerojatnije je da se moramo pitati kada će opet početi izravna konfrontacija, nego hoće li uopće početi?