Kina je poručila SAD-u: Ako bude trebalo, bombardirat ćemo Tajvan

Američka uprava je odobrila prodaju oružja Tajavanu, i to ne bilo kakvu, već vrijednu oko 5 milijardi dolara, na što je Peking odgovorio sankcioniranjem ključnih američkih kompanija vojno-industrijskog kompleksa.

Sjedinjene Države odlučile su prodati 100 obrambenih sustava Harpoon Coast otoku Tajvan za 2,37 milijardi dolara, što je dogovor kojeg su pozdravile tajvanske vlasti, prenose zapadni mediji. Navodno je to četvrta od sedam prodaja oružja koju je Washington najavio u rujnu, a druga koja je odobrena za tjedan dana.

Američka prodaja oružja Tajvanu prekršila je neka prethodna ograničenja pod Trumpovom administracijom, postajući znatno agresivnija s povećanjem napadačke sposobnosti. Čini se da zemlja želi postupno ukloniti tabu prodaje obrambenog oružja Tajvanu i upravo to i čini.

U prošlosti su se SAD suzdržavale od agresivne prodaje oružja Tajvanu, osim dogovora kojeg je uprava Georgea H.W. Busha sklopila 1992. godine, kada su SAD prodale 150 borbenih zrakoplova F-16 otoku.

U namjeri da pomoću "tajvanske karte" potkopaju jačanje kineskog razvoja, SAD sada prodaju oružje Tajvanu, što vide kao omiljeni trik, jer to ne samo da povećava ovisnost otoka o Washingtonu i nadu "tajvanskih secesionista" u američku zaštitu, već provocira i kinesko kopno. Washington se stavio u poziciju da bude i igrač i bankar u rizičnoj igri oko Tajvanskog tjesnaca.

Međutim, sve veća snaga Kini daje teoretski veću kontrolu nad situacijom.

„Trebali bismo imati hrabrosti i mudrosti da aktiviramo ovu sposobnost, stvorimo polugu za vršenje snažnog utjecaja i ograničimo američku prodaju oružja na otok i postupno preuzmemo inicijativu u igri. Prvo, trebali bismo donijeti objektivan i čvrst sud o usporedbi vojne snage u Tajvanskom tjesnacu, to jest, vojna snaga Kine je stvorila veliku prednost nad Tajvanom, što se ne može promijeniti ni američkom prodajom oružja Tajvanu. To nam daje stratešku prednost da jednom zauvijek riješimo pitanje američke prodaje oružja Tajvanu. U rukama imamo inicijativu da odlučimo kako ukloniti ovaj problem, koliko dugo, kojim intenzitetom i pod koju cijenu“, piše u uvodniku list KP Kine na engleskom jeziku Global Times.

„Zamah američke prodaje oružja Tajvanu mora se provjeriti borbom protiv arogancije "tajvanskih secesionista". Prodaja je postala najznačajnija poveznica između Amerike i otoka Tajvana, odakle može proizaći više lanaca interesa i prostora za tajni dogovor. Ne bismo trebali biti ravnodušni prema prodaji, unatoč jačoj vojnoj moći nad otokom. Sprečavanje američke prodaje oružja na otoku trebalo bi postati jedno od glavnih bojišta za sljedeću borbu“, nastavlja list.

U interesnom lancu američke prodaje oružja Tajvanu su slabi dio tajvanske vlasti i relevantna američka poduzeća i interesne skupine. Kina bi u sljedećem koraku trebala pažljivo istražiti institucije i pojedince koji su odigrali ulogu u američkoj prodaji oružja Tajvanu i pojačati sankcije protiv njih, natjeravši ih da plate cijenu. 

„Tajvanskim vlastima moramo jasno staviti do znanja da kinesko kopno nikada neće prihvatiti kupnju oružja, posebno ne napadačkog u velikoj mjeri, od SAD-a. Stoga će Peking poduzeti kaznene mjere poput vojnih akcija kao upozorenje ako američki dužnosnici na višoj razini posjete Tajvan. Zbog toga tajvanska kupnja američkog oružja neće biti od pomoći u odvraćanju Kine, a sam je postupak vrlo rizičan. Što više američkog oružja otok kupi, to će postati nesigurniji“, upozorava Global Times.

Sankcije Kine prije svega će uključivati ​​ rutinske letove vojnim zrakoplovima preko takozvane srednje linije Tajvanskog tjesnaca. Kika također može poslati svoje avione iznad Tajvana, uspostaviti patrole zrakoplova koji se približavaju otoku i pokrenuti ekonomsku blokadu protiv otoka. 

Ako ni ovo još uvijek ne uspije obuzdati vojni dogovor između SAD-a i Tajvana, Peking se može poslužiti krajnjim upozorenjem - Narodnooslobodilačka vojska uništit će novo američko ofenzivno oružje koje Tajvan rasporedi. Ako tajvanske vlasti odbiju biti suzdržane, Kina će proizvedenom krizom prekinuti trgovinu oružjem između SAD-a i otoka. Kada dođe do žestokog sukoba između SAD-a, kineskog kopna i otoka Tajvana, tajvanske vlasti će prve biti slomljene.

Dugoročni mir u Tajvanskom tjesnaci ohrabrio je tajvanske secesioniste. Snaga kopna raste, dok je "tajvanska secesija" zašla u slijepu ulicu. Međutim, vlasti Demokratske napredne stranke postaju sve neobuzdanije, misleći da su dobile veću potporu SAD-a. Pogrešno procjenjuju situaciju. Peking mora izvršiti neviđeni pritisak na otok kako bi obuzdao zli trend, u zaključku poručuje Global Times.

Kina ide oštro i protiv opskrbljivača i američkog vojno-industrijskog kompleksa

Kina je zbog prodaje oružja Tajvanu uvela sankcije i američkim kompanijama Boeing i Lockheed Martin.

"Boeing, Lockheed Martin i Raytheon su među kompanijama koje su se našle na listi sankcioniranih", izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian.

Tajvan se već sedam desetljeća bori za nezavisnost i uspostavio je odnose sa 16 država, ali je z a Kinu i većinu svjetskih zemalja ta regija i dalje njen neodvojivi dio.

Američki State Department odobrio je prodaju oružja Tajvanu, a kineske vlasti su osudile taj potez i najavile adekvatan odgovor.

Između ostalog, radi se o raketnim lanserima, koje proizvodi Lockheed Martin, te Boeingovim raketama SLAM-ER.

Kineski „nuklearni udar“

Ali sve navedeno neće biti ništa ui usporedbi s onim što će se dogoditi ako Kina Americi uskrati isporuke rijetkih metala, nužnih za vojno-industrijski kompleks, a kineska država kontrolira, upravlja i prodaje 80% tih metala za američke korporacije.

Kineska namjera da prekine opskrbu resursima, uključujući rijetke zemaljske metale, neophodne za proizvodne aktivnosti američke vojno-industrijske korporacije Lockheed Martin, mogla bi prouzročiti zastoj u zrakoplovnoj industriji Sjedinjenih Država, navodi kineski vojni portal Millitary News.

Kina je najveći svjetski izvoznik rijetkih zemalja. Istovremeno, Kina zauzima 80% tržišta za njihov uvoz u Sjedinjene Države. Publikacija napominje da se dizajn mnogih ključnih proizvoda tvrtke Lockheed Martin, uključujući avione F-35 i rakete Patriot, temelji na rijetkim zemljanim materijalima.

Kina namjerava isključiti Lockheed Martin iz opskrbnog lanca, ograničavajući izvoz nemetala, metala i minerala, uključujući rijetke zemlje. Također je moguće da i drugi proizvođači komponenata i dizajneri sustava koji rade protiv Kine mogu biti sankcionirani, kao i oni koji posluju s Lockheedom Martinom i Boeingom pod sankcijama.

Mediji su o ovoj mogućnosti pisali još u srpnju, kada je službeni predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Narodne Republike Kine Zhao Lijian objavio kinesku odluku o uvođenju sankcija protiv Lockheeda Martina. Razlog za ovaj korak bio je „mogući sporazum“ o naoružanju između Washingtona i Tajvana, a tada se govorilo samo o isporuci opreme za modernizaciju protuzračnih raketnih sustava Patriot PAC-3 u iznosu od 620 milijuna dolara.

Dakle, govorimo još uvijek o obrambenim oružjima i njihovoj modernizaciji. Ono što je slijedilo nakon toga je kupnja potpuno novog i ofenzivnog oružja, koje mijenja odnos snaga i političku ravnotežu na otoku, koji je proteklih godina, iako nepriznat od Kine, razvio dobre odnose s Pekingom u trgovinskoj razmjeni i drugim područjima. SAD sada sve to miniraju i stvaraju uvjete da na Tajvanu jačaju radikalne separatističke snage, a Kina to nikako neće dopustiti. Ako treba i po cijenu vojnog napada na oružje koje Tajvan rasporedi na otoku, a SAD će se suočiti s nedostatkom ključnih sirovina za proizvodnju svog vojno-industrijskog kompleksa. Tako smo iz faze prijetnji ušli u vrijeme konkretnih koraka i odgovora na američku antikinesku politiku u regiji, koju si nije dozvolila nijedna prethodna uprava, a moguće posljedice ovog sukoba su valjda svima jasne. Svima, osim američkoj upravi, još uvijek uvjerenoj u  „izuzetnost“ američke nacije.   

Global Times