Iranski odgovor na ubojstvo oca nuklearnog programa: Ili ukidanje sankcija ili pravimo nuklearnu bombu

Iran nije odgovorio onako kako su neki očekivali, ali da je raketirao izraelska vojna ili nuklearna postrojenja, učinio bi upravo ono što je i bio cilj državnog terorizma cionističkog entiteta u kojem je ubijen „otac iranskog nuklearnog programa“ Moshen Fahrizadeh.

I do k posebna tajna služba Iranske revolucionarne garde traga za mrežom materijalnih počinitelja atentata, koja vodi do terorističke skupine  Mujahedin-e Khalq, iranski je parlament donio odluku koja otvara vrata stvaranju nuklearnog oružja i ovaj proces je nezaustavljiv, osim ako se ne ispune uvjeti iranske nacije. A ovo će puno više glavobolje zadati Izraelu, Saudijcima i njihovim američkim prijateljima od eventualnog napada odmazde na neki od ciljeva.

Iranski parlamentarci objavili su danas priopćenje u kojem zahtijevaju odgovor na nedavno ubojstvo spomenutog nuklearnog znanstvenika u terorističkoj operaciji u petak u Absardu, blizu Teherana. Zahtjev vladi je da ograniči inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u vezi s iranskim nuklearnim programom.

„Prikladan odgovor na takav zločin je trenutni odgovor koji će natjerati neprijatelja da se pokaje, a najbolji od njih je oživljavanje briljantne nuklearne industrije naše zemlje i okončanje dobrovoljne primjene Dodatnog protokola i sprečavanje nastavka inspekcijskog režima bez presedana za IAEA-u” , navodi se u tekstu.

Bilješka iranskih zastupnika također navodi da je u atentat bio umiješan  izraelski režim, koji ne organizator likvidacije Fahizadeha, koji je vodio Organizaciju za istrage i inovacije Ministarstva obrane Irana, zbog čega će Izrael "sigurno platiti visoku cijenu".

Iran se obvezao odustati od Dodatnog protokola Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kao dio nuklearnog sporazuma iz 2015. godine sa skupinom G5+1 koju su tada činili SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina, te Njemačka.

Prema protokolu, IAEA može provoditi "nametljivije" inspekcije nuklearnog programa perzijske nacije.

Unatoč činjenici da je Iran uvijek bio predan obećanjima utvrđenim u sporazumu, što je u različitim prigodama potvrdila ista IAEA,  Washington je napustio sporazum i ponovno uveo  sankcije protiv Teherana koje su ukinute prema ugovoru u ime nuklearnog sporazuma.

Dvije godine nakon jednostranog povlačenja Washingtona iz nuklearnog sporazuma, Teheran je u svibnju počeo smanjivati ​​svoje nuklearne obveze.

Štoviše, ranije ovog studenog iranski parlament  usvojio je zakon "Strateška akcija za ukidanje sankcija" kao važan korak prisiljavanja SAD-a i Europe na ukidanje embarga. Naime, jedina opcija u kojoj se zakon neće primijeniti je trenutno napuštanje embarga i politike sankcija od strane Washingtona i Bruxellesa.

S obzirom na pogoršanje situacije oko nuklearnog sporazuma, parlamentarci su ove nedjelje, sa 232 glasa za, usvojili navedeni zakon o dvostrukoj hitnosti, koji vodi ka istupanju uz nuklearnog sporazuma i na kraju i iz Ugovora i neproliferaciji nuklearnog naoružanja.

Na zasjedanjima za pripremu zakona su bili parlamentarni zastupnici, parlamentarni stručnjaci i predstavnici Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI), Ministarstva vanjskih poslova, Iranske revolucionarne garde (IRGC), Oružanih snaga i Ministarstva obavještajnih poslova. Svi su podržali spomenuti zakon.

Većina iranskih zakonodavaca već je dala zeleno svjetlo hitnosti prijedloga 2. studenog, koji obvezuje Iransku atomsku agenciju da proizvodi najmanje 120 kilograma 20-postotno obogaćenog urana godišnje i skladišti ga u zemlji u roku od dva mjeseca nakon usvajanja  zakona.

Članak 4. zadužuje iransku AEOI da uspostavi "pogon za proizvodnju obogaćenog urana", rekao je glasnogovornik odbora Abolfazl Amouei, izvijestila je IRNA. A članak 5. traži od nuklearnih vlasti da izradi plan i utvrdi prikladno mjesto za postavljanje reaktora teške vode od 40 megavata, dodao je.

Prema nekim stručnjacima, iranski znanstvenici su već u stanju proizvesti nuklearnu bombu, jer imaju rakete i tehnologiju za obogaćivanje urana, a to nisu napravili zbog sporazuma sa silama EU, Rusijom, Kinom i Amerikom. Kako je likvidacija Fahrizadeha čin koji govori da je sporazum besmislen ako ga se pridržava samo Iran, logičan korak je dati ostalima vremena da ukinu embargo i sankcije, ako ne, Islamska republika, ako odluči da je to od strateškog interesa, može krenuti putem proizvodnje nuklearnog arsenala.

Washington od trenutka Trumpovog izlaska iz sporazuma pokušava spriječiti preostale potpisnice, Veliku Britaniju, Francusku, Kinu, Rusiju i Njemačku, da se pridržavaju svojih obveza i tako ubiju povijesni sporazum, koji se široko smatra velikim plodom međunarodne diplomacije, piše iranski PressTV. 

Iran se držao svih odredbi sporazuma,  čekajući da supotpisnici ispune svoj dio i ublaže utjecaj američkih zabrana na iransko gospodarstvo. Rusija i Kina su i dalje poslovali s Iranom, ali kako europske strane to nisu uspjele, Islamska Republika je u svibnju 2019. godine prekinula svoje obveze prema sporazumu prema člancima 26. i 36. koji pokrivaju zakonska prava Teherana.

Sada se ide na potpuni raskid, ako Washington i europske zemlje ne ispune ultimatum Teherana.

Da je i Izrael zabrinut, govori članak koje je upravo objavio The Jerusalem Post, gdje se cijeli dan citira bivši direktor CIA-e John Brennan, koji je osudio atentat i rekao da je to kriminalni čin. JP se sada s jedne strane boji iranske namjere, ali i  sad već gotovo sigurnog novog predsjednika Bidena „koji bi se mogao vratiti nuklearnom sporazumu, koji je Iranu dao vremena da u miru radi na izradi atomske bombe“. Dakle, Izrael će gurati priču do kraja, ali je za posrnulu Ameriku problem ako Iran napravi atomsku bombu što će morati davati Izraelu puno više za obranu od 3,8 milijardi dolara godišnje. Naravno, opcija je i agresija na Iran, ali s kojim novcem i s kojim saveznicima? Nemojmo se zavaravati. Nitko se od američkih saveznika ne bi pridružio ovoj kampanji, a ako bi u njih i sudjelovale zemlje poput Saudijske Arabije, one su se kao „vojnici“ dokazali u Jemenu. Za Iran oni ne predstavljaju nikakvu opasnost. U svakom slučaju, sada se igra ne sve ili ništa i likvidacija Moshena Fahrizadeha bi mogla biti prekretnica u jalovom procesu provedbe iranskog nuklearnog sporazuma.