Deset godina „plinskog rata“ završava ujutro, otvaranjem „Balkanskog toka“ u Srbiji

Srpska dionica de facto ruskog plinovoda „Turski tok“, koja prolazi od granice s Bugarskom do granice s Mađarskom, koji je zbog toga dobio ime „Balkanski tok,  bit će puštena u rad 1. siječnja 2021. godine, što je potvrdio srpski čelnik Aleksandar Vučić, prenosi ruski portal Balkanist.

Svečano otvorenje zakazano je za 06:00 po lokalnom vremenu, održat će se u selu Gospođinci, sjeveroistočno od Novog Sada.

Inače, dužina magistralnog plinovoda u Srbiji od bugarske do mađarske granice je 403 kilometra, odnosno od Zaječara do Horgoša.

Plinovod "Turski tok" je projekt ruskog "Gazproma" i turskog "Botasha" koji bi trebalo da osigura stabilno snabdijevanje plinom Turske, južne i jugoistočne Europe.

Ovo je zapravo nova verzija plinovoda „Južni tok“, kojeg je na nagovor Bruxellesa i Washingtona minirala Bugarska, ali je zbog nepopustljivog stava Rusije oko tranzita preko Ukrajine, plus financijske koristi od tranzita, Sofija na kraju pristala na verziju „Turski tok“ s produžetkom do Mađarske, uz čvorište za distribuciju u Srbiji.

Sve u svemu, rusko strpljenje i upornost su se isplatili i plinovod dug 930 kilometara s ukupnim kapacitetom od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje sutra starta s radom.

Prvi krak prolazi kroz Tursku, dok drugi ide ka i Bugarskoj, Srbiji i Mađarskoj. Srbija i Bugarska taj dio nazivaju "Balkanski tok". Kapacitet svakog kraka je 15,75 milijardi kubnih metara plina, sigurnog za isporuku.

Zašto je ovo važno naglasiti? Zato što su uoči puštanja u rad oba kraka u Bakuu i Europi „svečano najavili“ puštanje azerskog plina u plinovod TAP.

Azerbejdžansko Ministarstvo energetike najavilo je početak komercijalnih isporuka plina putem Transjadranskog plinovoda, „čime je ostvaren strateški cilj južnog plinskog koridora", kazali su iz ministarstva.

Baku je dodao da azerbejdžanski protok plina na europsko tržište ''otvara novu stranicu u razvoju Azerbejdžana kao zemlja plina".

25 godina Azerbejdžan će Europi osiguravati 10 milijardi kubika plina godišnje, što je točno, ali je to količina koja ne igra nikakvu ulogu u rastućoj potrošnji „plavog goriva“ u EU i daleko manje od one za koju se u početku mislilo da će moći davati azerska plinska polja Shah Deniz u Kaspijskom moru. Iako su se nadali puno većoj zaradi i protjerivanju Rusije iz plinskih ugovora za jugoistok Europe, 2013. su se na kraju morali zadovoljiti s isporukama od 10 milijardi kubnih metara godišnje, ali da bi se ugovori ispoštovali, već sad su potrebna nova ulaganja u polja, jer tlak ležišta u podmorju s crpljenjem pada. Baku će to napraviti, u to ne treba sumnjati, ali ovih 10 milijardi kubika ne igraju nikakvu ulogu na plinskom tržištu EU.

Ovo otvaranje je simbolično, kojim Baku i Ankara žele poručiti da su i oni plinski akteri na koje treba računati, a simbol je i pobjede u zajedničkoj vojnoj agresiji, etničkom čišćenju i drugom genocidu nad Armencima, koji su gubitkom južnog dijela Karabaha otvorili izravan pristup put Erdoganu u Azerbejdžan. Koliko će Azere usrećiti smrtonosni zagrljaj „braće Turaka“, ubrzo će se pokazati. Za sada imamo prvu demonstraciju povezivanja Južnog Kavkaza s EU, kroz plinovod TAP, a slijedit će vjerojatno i druge, možda čak i ona u kojoj će „plinskom rutom“, iako po površini, prema EU „teći“ borci terorističkih milicija kojima zapovijedaju Erdogan, Hakan Fidan i svemoćna turska obavještajna služba MIT.

Na kraju ispada, iako se to znalo od vremena Hladnog rata, da smo u Europi s Rusima uglavnom načisto i da nema nikakve opasnosti ni od ruskog plina ni od ruske agresije, što se za pomahnitalog turskog predsjednika, koji se riješio i Ahmeta Davutoğlua i njegovog djela „Strateška dubina“, a za novu strategiju odabrao širenje turskog utjecaja svim sredstvima, uključujući vojna.

Zbog toga je puštanje u rad „Balkanskog toka“ ima posebnu važnost. Ovaj je plinovod neophodan Turskoj, jer azerski plin, zbog male količine, Erdoganu ne znači ništa, a ovih 15 milijardi kubnih metara koji će ići u Bugarsku, Srbiju, Mađarsku, dijelom možda i Hrvatsku umanjuju šanse za širenje otrovnog utjecaja Muslimanskog bratstva na Balkanu. 

Balkanist / BP