Trump pomilovao krvnike Blackwatera: "Dečki se malo zaigrali, nije to ništa, pa branili su SAD"

Na kraju predsjedništva Donald Trump vraća svoje posljednje političke dugove. Američki predsjednik pomilovao je svoje bivše suborce koji su osuđeni u takozvanim slučajevima "ruskog miješanja u izbore", što je sasvim razumljivo. Međutim, njegova odluka o pomilovanju odgovornih za strijeljanje civila u inozemstvu je puno skandaloznija.

Uoči Božića, 25. prosinca, Donald Trump je mahnuo čarobnim štapićem energičnije nego ikad. Aktualni američki predsjednik odjednom je amnestirao nekoliko desetaka ljudi. Ovaj najnoviji krug predsjedničkih pomilovanja izazvao je i odobravanje i nerazumijevanje od strane vanjskih promatrača.

Američki je čelnik 23. prosinca pomilovao 15 osoba odjednom, ublaživši kaznu za još petoricu. Sutradan je 26 Amerikanaca dobilo Trumpov božićni poklon. Među zapaženim ličnostima među onima koji su pomilovani su bivši Trumpov šef kabineta Paul Manafort, bivši Trumpov savjetnik Roger Stone, Charles Kushner, četvorica bivših zaposlenika privatne vojne tvrtke Blackwater i trojica bivših republikanskih kongresmena.

Instituciju predsjedničkog pomilovanja su očevi utemeljitelji Sjedinjenih Država zamišljali kao krajnje sredstvo za postizanje pravde za one koji su bili nezasluženo i nepravedno kažnjeni pravosudnim sustavom, jer znao da pravo i pravda ne idu uvijek ruku pod ruku.

Pravo na pomilovanje predsjednika Sjedinjenih Država utvrđeno je u prvom stavku drugog odjeljka drugog članka Ustava zemlje. 27. predsjednik Sjedinjenih Država William Taft, kao sudac Vrhovnog suda, u Slučaju Grossman iz 1925. godine, odbio je razmotriti akt pomilovanja predsjednika u smislu moguće zlouporabe položaja, smatrajući neprihvatljivim ograničavanje predsjedničkih ovlasti.

Prema istraživačkom centru Pew, odlazeći američki predsjednik "svoje je pomilovanje upotrijebio rjeđe od bilo kojeg predsjednika u modernoj povijesti". Ovdje Trump uzima primjer Georgea W. Busha, koji je tijekom osam godina predsjedništva pomilovao ili ublažio kazne za samo 77 ljudi. U gotovo četiri godine Trump je pomilovao manje od pola posto od više od 10 000 ljudi koji su mu se obratili.

Ako uzmemo u obzir popis onih koje je Trump nedavno pomilovao, može se primijetiti da je barem za neke pomilovane, prije svega onih iz afere Russiagate, napokon pobijedila relativna pravda. Podsjetimo da je nakon rezultata dugogodišnje istrage koju su proveli FBI i specijalni tužitelj Robert Mueller o ruskom "miješanju" u američke predsjedničke izbore 2016. godine, američko pravosuđe privelo nekoliko osoba iz Trumpove pratnje i kazneno ih se gonilo.

Prvi pomilovani je bio prvi Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Michael Flynn, kojeg je predsjednik pomilovao u studenom, kojeg je FBI optužio za krivokletstvo. U kolovozu 2018. porota je podigla optužnicu protiv Paula Manaforta za porezne prijevare, zavjeru protiv Sjedinjenih Država i lobiranje za interese bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.

U veljači 2020. Roger Stone, kojeg je Trump u srpnju smijenio, optužen je za krivokletstvo i da je ometao Muellerovu istragu i vršio pritisak na svjedoke.

Između ostalih, lik bivšeg savjetnika u predizbornom stožeru američkog čelnika Georgea Papadopoulosa, 2017. godine, priznao je krivicu za lažno svjedočenje FBI-u oko svog sastanka s profesorom s navodnim vezama s ruskom vladom.

Također je pomilovan odvjetnik, nizozemski državljanin Alex van der Zwaan, koji je lažno svjedočio o svojim kontaktima s jednim od svojih poslovnih partnera, za kojeg istražitelji smatraju da je navodni zaposlenik ruskih obavještajnih službi. Treba podsjetiti da je Mueller u travnju 2019. objavio izvještaj u kojem je potvrdio "miješanje" Rusije u američke izbore, ali iz nekog razloga nije mogao dokazati veze Moskve i Trumpovog tima.

Prema New York Timesu, pomilovanjem onih koji su bili uključeni u Russigate i kasniju paranoju u američkim medijima i najvišim ešalonima moći, Donald Trump namjerava u potpunosti ukloniti pravne posljedice istrage svoje predsjedničke kampanje, ali i nagraditi svoje političke saveznike. Moguće je da Trump još nije rekao posljednju riječ u američkoj politici. Štoviše, prema nedavnim anketama njegovih pristaša, bit će spremni nastaviti podržavati mahnitog Donalda, čak i ako se njegovi postupci razlikuju od službene platforme Republikanske stranke.

Amnestija za trojicu bivših republikanskih kongresmena Duncana Huntera, Chrisa Collinsa i Stevea Stockmana optuženih za zlouporabu sredstava za kampanju, davanje lažnih iskaza FBI-u, prijevaru s vrijednosnim papirima i pranje novca te Charlesa Kushnera, oca supruga Trumpove kćeri Ivanke Kushner, koji je ujedno i viši savjetnik još uvijek aktualnog američkog čelnika, pružio je izvrsnu ispriku Trumpovim protivnicima da potonje optuže za političku i obiteljsku pristranost. Trump je također pomilovao bivšeg republikanskog donatora Jessea Bentona, koji je prije devet godina osuđen zbog podmićivanja senatora u Iowi.

Više nije ratni zločin

Profesor Harvardskog pravnog fakulteta Jack Goldsmith izračunao je da je do srijede 60 od 65 oproštaja i ublažavanja kazne od strane Trumpa bilo zbog osobnih ili političkih veza još uvijek aktualnog predsjednika Sjedinjenih Država.

Ovaj obrazac potvrđuje još jedno pomilovanje, koje je izazvalo buru ogorčenja kako u samim Sjedinjenim Državama, ali i u drugim zemljama. Govorimo o pomilovanju četvorice bivših boraca privatne vojne tvrtke Blackwater, trenutnog naziva Academi. Već je poznato da je milijarderka, američka ministrica za obrazovanje Betsy DeVos, sestra osnivača Blackwatera Erica Princea, dugogodišnjeg Trumpovog pristaše, imala posebnu ulogu u lobiranju za ovu odluku.

Prisjetimo se suštine skandala i optužbi. Ujutro 16. rujna 2007. godine, zbog neselektivne paljbe iz automatskog oružja i bacača granata od strane službenika američkog State Departmenta koje su čuvali zaposlenici Blackwatera na bagdadskom trgu Nisur, ubijeno je 17 osoba, uključujući dvoje djece, a 20 ih je ranjeno. Visoka istraga, koja je s prekidima trajala nekoliko godina, završila je suđenjem i presudom četvorici zločinaca: Nicholasu Slattenu, koji je prvi otvorio vatru na trgu i dobio je doživotnu kaznu, te Dustinu Hurdu, Evanu Libertyju i Paulu Sloughu, koji su osuđeni na kazne od 11 do 15 godina.

Obrana optuženih temeljila se na tvrdnji da su zaposlenici „zaštitarske“ tvrtke samo reagirali na navodno pucanje u njihovom smjeru, iako su prema statistikama u 80% incidenata u Iraku borci Blackwatera prvi otvarali vatru.

Međutim, ubijene i ranjene iračke žene i djeca, od kojih su neki ubijeni podignutih ruku, dali su sudu svake argumente da posumnja u verziju obrane. Prema umirovljenom pukovniku američke vojske Davidu Boslegu, masovno pucanje na civile na trgu pokazalo se "apsolutno pretjeranom uporabom sile, potpuno neprimjerenom za organizaciju posla čiji je jedini zadatak bio garantirati osobnu sigurnost nekoliko osoba u oklopnom vozilu". Ukratko, američki plaćenici su pobili Iračane iz pukog hira, iz želje za ubijanjem.

Ali ovo nije prvi put da je Trump pomilovao američke vojnike osuđene za ratne zločine. Prošlog prosinca pomilovao je vojnog natporučnika Clinta Lawrencea i majora američke vojske Matthewa Goldsteina, koji su osuđeni za kaznena djela dok su služili u Afganistanu. Ovdje treba prisjetiti na izlaganja Chelseaja – Bradleya Manninga WikiLeaksu o zločinima američke vojske ili skandalu oko odluke Obamine administracije da okonča kazneni progon službenika CIA-e koji su koristili tajna mučilišta širom svijeta.

Zbog tih istraga su 15. ožujka 2019. Sjedinjene Države uvele vizna ograničenja pojedincima koji istražuju ratne zločine pod pokroviteljstvom Međunarodnog kaznenog suda (ICC). Sjedinjene Države su 11. lipnja 2020. godine uvele sankcije ICC-u, čiji su članovi 123 države temeljem potpisivanja Rimskog statuta. 2. rujna 2020. Washington je izrekao osobne sankcije protiv predsjednice suda Fatou Bensude zbog toga što se usudila otvoriti istrage protiv američke vojske. Zajedno, ove odluke i Trumpovo posljednje pomilovanje ratnih zločinaca iz Blackwatera izgledaju kao ruganje vladavini prava u samim Sjedinjenim Državama, međunarodnom pravu i još jedna sramota za ionako taško narušeni „ugled“ Washingtona.

Postoji mogućnost da se Donald Trump čak i ne zaustavi na najnovijem krugu masovnih amnestija. Prije nego što mu istekne službeni mandat u podne 20. siječnja iduće godine, američki predsjednik možda će pomilovati ili ublažiti kazne za još nekoliko ljudi. I sve to radi koristi u predstojećim političkim bitkama, budući da se 45. predsjednik Sjedinjenih Država očito ne namjerava rastati od uobičajene uloge glavnog aktera američke politike.