Kazahstan je pristao na „sankcije“ protiv Rusije, a sljedeći „klijent“ bi mogla biti Srbija, evo i zašto:

Otprilike glase naslovi u medijima, iako to baš i nije tako, ali je jednim dijelom Kazahstan ipak popustio pod pritiskom, unatoč činjenici da je Rusija nedavno zemlju spasila od državnog udara.

Potkraj ožujka zamjenik šefa Predsjedničke administracije Kazahstana Timur Sulejmenov boravio je u posjetu Bruxellesu, gdje je posebno razgovarao s europskim povjerenikom za financijsku stabilnost Valdisom Dombrovskisom. Komentirajući rezultate pregovora predstavnicima zapadnih medija, Sulejmenov je rekao da će Kazahstan poštovati sankcije koje su SAD i EU uvele Rusiji i Bjelorusiji. Osim toga, najavljen je kurs prema približavanju stavova s EU i odbijanju priznanja Krima i Donbasa. Kako ove izjave koreliraju s članstvom Kazahstana u Euroazijskoj uniji i vojno-sigurnosnom savezu ODBK, Vasilij Koltašov, ekonomist i direktor Instituta novog društva, objasnio je u komentaru za Eurasia Expert.

Europsko izdanje EURACTIV objavilo je 29. ožujka intervju s Timurom Sulejmenovim, zamjenikom šefa Predsjedničke administracije Kazahstana, posvećen rezultatima pregovora između Kazahstana i EU.

Jedan od ciljeva razgovora bio je "pokazati našim europskim partnerima da Kazahstan neće biti alat za zaobilaženje sankcija Sjedinjenih Država i EU Rusiji", rekao je Timur Sulejmenov i ovdje vam je sav odgovor na pitanje o sankcijama protiv Rusije.

"Mi smo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji, ali smo neovisna država s vlastitim sustavom i poštivat ćemo ograničenja nametnuta Rusiji i Bjelorusiji", naglasio je Sulejmenov.

Međutim, to ne znači da će Kazahstan nametnuti sankcije Rusiji, već da neće biti alat za zaobilaženje sankcija, što si može dozvoliti jedna Kina s burzom zlata u Šangaju i drugim alatima. Trgovina koju Kazahstan i Rusija imaju, naravno, bit će očuvana i radit će se na uvećanju, jer ako bi Kazahstan umjesto povlaštene cijene plina plaćao tržišnu, samo za „ljubav“ Washingtona i EU, brzo bi pao u rang zemalja „Trećeg svijeta“. Da ne govorim o svemu ostalom i pogodnostima koje uživa kao zemlja članica EEU i ODBK saveza.

Ali pokušajmo razumjeti kazahstanske vlasti, prije nego donesemo sud na temelju emocija.

Prema ekonomistu, direktoru Instituta novog društva Vasiliju Koltašovu, takva pozicija Kazahstana rezultat je pritiska Zapada na Nur-Sultan.

“Kazahstanske rezerve su u zapadnim vrijednosnim papirima i to iznosi oko 30 milijardi dolara. Sredstva mirovinskog fonda su im isto u zapadnim vrijednosnim papirima. Zapad lako sve može zamrznuti i to uzeti Kazahstanu, srušivši njegovo gospodarstvo”, kaže Vasilij Koltašov, koji sugerira da je na pregovorima u Bruxellesu sigurno izrečena takva prijetnja.

Istodobno, bliske gospodarske veze s Rusijom strateški će ojačati ekonomiju Kazahstana, a to se već događa. Valuta tenge jača uz rublje, napominje ekonomist.

Ali oklada na zbližavanje sa Zapadom u sadašnjim uvjetima je strateška greška u izračunu republike, smatra stručnjak.

“Kazahstanski čelnici ne shvaćaju baš da Kazahstan još nije slomljen od strane Zapada, ne zato što je vodeći u izvršavanju uputa MMF-a i što zna kako se nakloniti Bruxellesu, Londonu i Washingtonu, već iz sasvim drugog razloga. Kazahstan sa sjevera pokriva Rusija, koja ima svoju frontu prema Zapadu, a s juga Kina, koja također ima svoju frontu sa Zapadom”, naglasio je Koltašov.

Sulejmenov je u intervjuu također rekao da se Kazahstan ne slaže s označavanjem ruskih akcija u Ukrajini kao specijalna vojna operacija. Prema riječima zamjenika šefa Predsjedničke administracije Kazahstana, Nur-Sultan također "nije priznao i ne priznaje ni situaciju s Krimom ni situaciju s Donbasom, jer ih ne priznaje UN".

Takav pristup stvara ozbiljne rizike za stabilnost Kazahstana.

"Ako se Kazahstan počne svađati s Rusijom, to će dovesti do novog slabljenja nacionalne valute, socijalnih protesta, kolebanjima unutar birokracije, uključujući vojnu, i novim spletkama zapadnih obavještajnih službi", rekao je Koltašov.

S tim u vezi, nakon rješavanja ukrajinske krize, Rusija će Kazahstanu sigurno ponuditi da "krene prema stvarnijoj integraciji" u okviru Euroazijske unije i ODBK saveza, a ne formalnoj, sažeo je stručnjak.

U svakom slučaju, Kazahstan se ovaj put uspio izvući i očuvati svoje rezerve i mirovinski fond, ali hitno mora pokrenuti proces jačanja rezervi u fizičkom zlatu i valutama poput juana, koji je od prije par godina konvertibilna valuta MMF-a, pa tako neće „kršiti“ ni međunarodne zakone.

Ova situacija samo potvrđuje tezu da je zamrzavanjem, zapravo otimanjem ruskih rezervi u iznosu od 300 milijardi dolara, Zapad sam sebi iskopao raku u koju ga samo treba gurnuti. Nakon ucjene zemlje poput Kazahstana, koja nije onaj Kazahstan iz filma Borat, već uređena i bogata država, svi koji svoje rezerve drže u vrijednosnim papirima zapadnih zemalja se mogu zapitati što će biti s njima. Samo jedan poziv u Bruxelles na „konzultacije“ i ovo je rezultat.

Zaključak je jednostavan: Nema suvereniteta bez ekonomskog i financijskog suvereniteta, a njega nema ako su vam rezerve u obveznicama koje su izdali FED i Europska središnja banka.

Oko Kazahstana neće biti problema, jer će se s Moskvom u ovom kritičnom trenutku već nekako dogovoriti da ne bude sukoba, a neće ga biti jer je Zapad tražio i vojne baze u Kazahstanu, što nije prošlo. Sada je pitanje konverzije rezervi u fizičko zlato i kineski juan pitanje života i smrti za srednjoazijsku zemlju, ali ne samo.

Tko je sljedeći na redu? Meni osobno na pamet padaju Srbija i BiH, jer su najbliže i nisu uvele sankcije Rusiji. A vjerojatno ih ima još u svijetu. Naravno, treba prvo vidjeti strukturu rezervi, jer za Srbiju je poznato da je intenzivno gomilala zlato i s nekih dvadesetak prije par godina sada ima čak 37 tona. No treba vidjeti ostalo, kao i za BiH i nadati se da će Rusija što brže završiti ovu operaciju, jer i Zapad polako gudi kontrolu nad situacijom i svjestan je da ga sankcije zbog Ukrajine, koja će svakako izgubiti rat previše koštaju, a Moskva neće popustiti.

Čak je i MMF priznao da sankcije uvedene Rusiji prijete da potkopaju dominaciju američkog dolara, stvarajući fragmentirani međunarodni monetarni sustav.

Kako je u četvrtak objavio Financial Times, pozivajući se na zamjenicu glavnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Gitu Gopinath, novi embargo koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog krize u Ukrajini imat će negativne posljedice na globalni monetarni sustav, razvodnjavajući dominaciju dolara.

“Dolar bi i u takvom scenariju ostao vodeća svjetska valuta, ali pad na nižu razinu zasigurno je itekako moguć. To već vidimo kod nekih zemalja koje pregovaraju novoj o valuti za trgovinu”, rekla je Gopinath.

Prema izjavama, antiruske mjere potaknut će, iako polako, druge valute da igraju veću ulogu u svijetu.

Na vrhuncu napetosti između Rusije i Ukrajine, dedolarizacija je postala međunarodni trend suočenih s jednostranim sankcijama Sjedinjenih Država i njihovih zapadnih saveznika. Mnoge zemlje poput Rusije, Kine, Irana, Venezuele i Turske već su izrazile želju da napuste dolar ili smanje njegovu upotrebu u komercijalnim transakcijama.

Pouka ostalima je da se što prije rješavaju vrijednosnih papira koje izdaju FED i ESB, da ne moraju donositi ovakve odluke kao vlasti Kazahstana, koje su tamo gdje jesu zahvaljujući munjevitoj vojnoj pomoći Rusije prije samo nekoliko mjeseci.

FOTO: Timur Sulejmenov u Bruxellesu