Ukrajina je izvela „zračni napad“ na Zagreb, glavni grad zemlje NATO-a

Ukrajinsko vojno zrakoplovstvo zbunilo je snage protuzračne obrane zemalja Sjevernoatlantskog saveza. Lansiran, čini se, iz Galicije, borbeni dron Striž pao je na Zagreb, glavni grad Hrvatske. Štoviše, iz nekog razloga ga je iz vida izgubila protuzračna obrana NATO-a.

Ubrzo je postalo jasno da je još jedan sličan Striž pao na Krimu. Zašto je ukrajinsko ratno zrakoplovstvo trebalo tako „trošiti“ borbena vozila?

Skandal oko ukrajinskih dronova prva je podigla hrvatska policija. U petak ujutro prijavila je pad nepoznatog predmeta u Zagrebu. Kako javlja državna novinska agencija HINA, pad je odjeknuo i oštetio nekoliko automobila. Policija koja je stigla pronašla je u blizini i dva padobrana.

Kasnije je hrvatski predsjednik Zoran Milanović dao osobnu izjavu. Rekao je da je dron, kako se i pokazalo, lansiran s područja Ukrajine, a u hrvatski zračni prostor ušao je iz Mađarske. Navodno se dron srušio nakon što je ostao bez goriva, sugerirao je Milanović.

"Kako je moguće da letjelica starog tipa provede više od jednog sata na nebu iznad zemalja članica NATO-a, a da to nitko ne primijeti?", ogorčen je šef države. Zona pada objekta odmah je ograđena te je pokrenut uviđaj.

Budimpešta će se također pridružiti istrazi, kako je u petak najavio mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó, koji je o incidentu razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Radmanom.

"Naše vlasti istražuju te događaje jer su navodno utjecali na zračni prostor nekoliko zemalja NATO-a, uključujući Mađarsku", rekao je Szijjártó.

Ubrzo je Ministarstvo obrane susjedne Rumunjske potvrdilo da je njezina protuzračna obrana u petak navečer, u 23:23 otkrila zračni objekt male veličine, ali se zadržao u nacionalnom zračnom prostoru manje od tri minute i odletio u Mađarsku.

Kasnije se, kao da se opravdava, oglasila i press služba Sjevernoatlantskog saveza. Prema riječima njegovog glasnogovornika Daniela Rigina, sustav zračne i proturaketne obrane NATO-a pratio je putanju ove bespilotne letjelice. No, Rigino nije objasnio zašto u ovom slučaju nepoznati zrakoplov nije oboren.

Hrvatska služba kontrole zračnog prometa dodala je da nije primijetila zrakoplov koji je sedam minuta bio u zračnom prostoru zemlje "zbog nedostatka transpondera na njemu".

Kasnije je postalo poznato da se pokazalo da je dron izviđačko vozilo Tu-141, koje je pravljeno od 1979 do 1989. u SSSR-u u Zrakoplovnoj tvornici u Harkovu. Opremljeni su sredstvima za foto i infracrveno izviđanje. Duljina takvog drona je 14,5 metara, raspon krila 3,8 metara, može svladati do 1000 km na visini do 6000 metara pri brzini do 1000 km/h.

Sličan dron je gotovo istovremeno pao vrlo daleko od Zagreba, na Krimu, u blizini pograničnog grada Krasnoperekopska, a pomogao je u razotkrivanju misterije hrvatskog Striža.

U 10:35, 17,6 km od granice i 8,5 km od Krasnoperekopska, na obali jezera Krasnoe pronađeni su fragmenti krila i trupa, snimač podataka o letu, padobran za otpor. To je za TASS izvijestio izvor u agencijama za provođenje zakona.

"Prvi od njih pao je u blizini grada Krasnoperekopska, Republika Krim, a drugi u Zagrebu, Hrvatska, leteći više od 700 km", rekao je izvor. Objasnio je da je ovaj dron "u suštini, mali mlazni zrakoplov sposoban ponijeti prilično ozbiljno opterećenje bombom, do jedne tone".

Prema njegovim riječima, oba su uređaja vršila "testne letove" prema Krimu, ali je jedan od njih izgubio kurs te je stoga odletio u glavni grad Hrvatske.

Prema Kriminformu, drugi Striž nije pao sam od sebe. Primijetile su ga i srušile ruske snage protuzračne obrane. Pretpostavlja se da bi Ukrajina mogla pokušati upotrijebiti dron kao "mamac" za ruske sustave protuzračne obrane.

Aleksej Leonkov, urednik časopisa Arsenal domovine, objašnjava da se let Tu-141 ne može ispraviti sa zemlje modernim navigacijskim pomagalima, pa se koordinate njegove rute postavljaju prije polaska posebnim prekidačima, a za svako skretanje unesena je točka leta. Prekidača ima puno, njih četrdesetak komada, a zbog "ljudskog faktora" moguća je pogreška unesenih koordinata i Striž se ne vraća uvijek na početnu točku.

Također, prije leta se unaprijed određuju koordinate mjesta gdje će dron potom uključiti fotografsku opremu, dodao je Leonkov.

“To se radi kako se gađanje ne bi vršilo tijekom cijelog leta, već samo na izviđačkom mjestu. U ovom slučaju je napravljena pogreška tijekom navigacijskog proračuna, jer se dron nije vratio, odletjevši u Europu. Ne razumijem kako ga je ukrajinska vojska programirala. Let je uvijek planiran tako da se dron vrati, a ovdje je ili zadatak bio nekvalitetan, ili je kriv ljudski faktor, ili je došlo do tehničkog kvara, pa je odletio u Hrvatsku i potrošivši svo gorivo, samo pao. Eksplozija se dogodila već na tlu - zbog para goriva i kratkog spoja u električnoj opremi “, objasnio je stručnjak.

Usput, u isto vrijeme, niti jedan NATO  protuzračni raketni sustav na granici saveza s Ukrajinom "nije tvitao", ironično je rekao Leonkov.

Ravnatelj Muzeja snaga protuzračne obrane Jurij Knutov podsjetio je da su Striži bili u službi SSSR-a 80-ih godina i da su odavno povučeni iz upotrebe. Rekao je da Ukrajina još uvijek koristi te dronove zbog nedostatka modernih bespilotnih letjelica.

“Samo u četvrtak oboreno je pet ukrajinskih dronova. Ukrajina je od Turske kupila 20 dronova Bayraktar, što znači da trenutno u zemlji praktički više nema modernih dronova, pa su odlučili lansirati drevni Tu-141 u izviđanje”, sugerirao je Knutov.

Sugovornik je sugerirao da Striž u Hrvatsku nije doletio zbog navigacijske pogreške.

"Možda je ruska oprema za elektroničko ratovanje jednostavno onesposobila njegovu opremu", rekao je.

Bivši šef protuzračno-raketnih snaga Zračnih snaga Sergej Hatiljev smatra da je Ukrajina, u pozadini raspada Oružanih snaga Ukrajine, nesvjesno postala izvor raznih prijetnji susjednim zemljama, uključujući zemlje NATO-a.

“Sada se od ukrajinske vojske sve može očekivati. Sustav za prepoznavanje ne radi, nema izviđanja zračnog prostora. Svaki dron koji lansira ukrajinska vojska može letjeti u bilo koju zemlju, uključujući i Zapad”, smatra Sergej Hatiljev.

2014. godine Ministarstvo obrane Ukrajine odlučilo je povećati učinkovitost zračnog izviđanja. Jedan od planiranih događaja bilo je otvaranje razvojnih radova na modernizaciji preostalih bespilotnih letjelica VR-2 Striž.

Leonkov sugerira da su ukrajinski Tu-141 bili bazirani u blizini Odese posljednjih godina, ali sudeći po putanji leta, lansiranje Striža dogodilo se negdje u zapadnoj Ukrajini.

“Ova instalacija se može prevesti na bilo koju točku gdje trebate provesti zračno izviđanje. Pritom se moraju uzeti u obzir vremenski uvjeti i visina leta kako bi dron jasno ušao u navedeno područje i vratio primljene podatke. Prilikom prolaska zadnje točke rute izbacuje se padobran i dron slijeće”, rekao je Leonkov.

Stručnjak je siguran da se sada Ukrajina oslanja na moderne dronove poput Bayraktara i Leleka-100, čiji softver i GPS moduli omogućuju da se ne brinete o ruti unaprijed.

“Ali Tu-141 je letjelica iz prošlog stoljeća. Da, ovo je vrlo pouzdana tehnika, ali samo u vještim rukama. U kojim uvjetima su Striži držani u Ukrajini od sovjetskih vremena i pod kojim uvjetima su obučavani stručnjaci koji su njima trebali upravljati, to je otvoreno pitanje. Generacija XXI stoljeća to možda uopće ne razumije. Za njih je to anakronizam”, sažeo je Leonkov.

Usput, treba dodati da su ruske zračne snage provele masona bombardiranja upravo po zračnim bazama Luck i Ivano Frankivsk, od kojih je potonja baš na području odakle je lansiran Striž. Ima li veze ovo bombardiranje s brzopletim ili naprosto letom da dron bude u zraku dok prođe bombardiranje, to nećemo znati. U međuvremenu su obje baze izbačene iz borbene upotrebe, jer su gađane ili Kalibrima ili masovnim zračnim udarima navođeneim projektilima.