Govor Vladimira Putina na XXV Petrogradskom ekonomskom forumu (Drugi dio)
„Zemlje s pravim
liderima ne podliježu pritiscima“
Neću reći ništa novo ako vas podsjetim da su svi koji žele
nastaviti raditi i surađivati s
Rusijom izloženi
otvorenom pritisku Sjedinjenih Država
i Europe, ponekad čak i
izravnim prijetnjama. Međutim,
takve ucjene malo znače
kada su u pitanju zemlje na čijem
su čelu stvarni lideri koji jasno razumiju koji su tuđi, a koji nacionalni,
vlastiti interesi, interesi svojih naroda.
Rusija će graditi gospodarsku suradnju s takvim državama i
promovirati zajedničke projekte. Istodobno ćemo, naravno, komunicirati i sa
zapadnim tvrtkama koje, unatoč neviđenom pritisku, nastavljaju uspješno
poslovati na ruskom tržištu, ima i takvih tvrtki.
Razvoj praktične i neovisne infrastrukture plaćanja u
nacionalnim valutama vidimo kao čvrstu, predvidljivu osnovu za produbljivanje
međunarodne suradnje. A kako bismo pomogli tvrtkama u našim zemljama da
uspostave logističke i suradničke veze, oblikujemo razvoj prometnih koridora,
povećavamo kapacitet željeznice, pretovarne kapacitete luka na Arktiku, u
istočnom, južnom i drugim smjerovima. Uključujući Azovsko-crnomorski i
Kaspijski bazen, oni će postati najvažniji dio koridora Sjever-Jug, koji će
osigurati stabilne komunikacijske kanale s Bliskim istokom i Južnom Azijom.
Očekujemo da će teretni promet na ovoj ruti u bliskoj budućnosti početi konstantno
rasti.
Ali međunarodna trgovina nije jedino što je važno. Rusija
namjerava graditi znanstvenu, tehnološku, kulturnu, humanitarnu i sportsku
suradnju na načelima jednakosti i poštivanja partnera. Istovremeno, naša zemlja
će težiti odgovornom vodstvu u svim tim područjima.
„De-birokratizacija
ekonomskog zakonodavstva“
Drugo načelo našeg dugoročnog razvoja je oslanjanje na
poduzetničke slobode. Svaka privatna inicijativa usmjerena na dobrobit Rusije
trebala bi dobiti maksimalnu podršku i prostor za provedbu.
Pandemija i aktualni događaji potvrdili su važnost
fleksibilnosti i slobode u gospodarstvu. Privatni je biznis koji je u teškim
uvjetima. U pozadini pokušaja da se na bilo koji način obuzda naš razvoj,
pokazao je da je sposoban konkurirati na globalnim tržištima. Prilagodba na
brzo promjenjive vanjske uvjete događa se i kod privatnog poslovanja. Potrebno
je osigurati dinamičan razvoj gospodarstva, naravno, oslanjajući se na privatni
biznis.
Nastavit ćemo sa smanjivanjem administrativnog opterećenja. Naime,
od 2016. do 2018. imali smo moratorij na zakazane inspekcijske preglede malih
poduzetnika. Kasnije je produžen do kraja 2022. godine. U 2020. ovim moratorijem
obuhvaćena su i srednja poduzeća. Uz to, broj neplaniranih inspekcijskih
nadzora smanjen je za gotovo četiri puta.
No otišli smo i dalje, pa smo u ožujku ove godine odustali
od zakazanih nadzora svih poduzetnika, bez obzira na veličinu posla, uz jedan
uvjet: ako njihova djelatnost nije povezana s visokim rizikom od štete po
građane i okoliš. Zbog toga je sada broj zakazanih nadzora smanjen za šest puta
u odnosu na prošlu godinu.
Zašto sada govorim o tome tako detaljno? Činjenica je da se
nakon uvođenja moratorija na inspekcije broj prekršaja poduzetnika nije
povećao, nego se smanjio. To govori o zrelosti i odgovornosti ruskog biznisa.
Treba ga motivirati i, naravno, ne prisiljavati da se pridržava normi i
zahtjeva.
To znači da postoje svi razlozi za poduzimanje još jednog,
kardinalnog koraka naprijed: zauvijek, na stalnoj osnovi, odbijati provoditi
većinu inspekcija svih ruskih poduzeća, čije aktivnosti nisu povezane s visokim
rizicima štete. Odavno je svima jasno da ne treba ići i provjeravati sve redom.
Pristup temeljen na riziku trebao bi funkcionirati. Tražim od Vlade da u
narednim mjesecima utvrdi konkretne parametre takve reforme.
A evo još jedne vrlo osjetljive teme za poslovanje, a danas
je to i pitanje naše nacionalne sigurnosti i ekonomske održivosti. Kako bismo
smanjili i sveli na najmanju moguću mjeru svakojake zlouporabe, kao s rupama u
zakonu kojima se vrše pritisci na poduzetnike, dosljedno otklanjamo nejasne
norme kaznenog prava u smislu tzv. gospodarskog kriminala.
U ožujku je potpisan zakon prema kojem se kazneni postupci
protiv poduzetnika na poreznim strukturama mogu pokretati samo na prijedlog
porezne službe i nikoga drugog. U skoroj budućnosti trebao bi se donijeti
prijedlog zakona o smanjenju zastare za porezna kaznena djela, kao i odbijanju
pokretanja kaznenih postupaka nakon potpune otplate zaostalih poreznih obveza.
Općenito, potrebno je pažljivo, ali ujedno i temeljito
pristupiti dekriminalizaciji niza gospodarskih struktura. Na primjer, oni koji
se odnose na rad bez licence ili akreditacije. To je sada vrlo delikatno
pitanje zbog nelegitimnog ponašanja naših zapadnih partnera, na primjer, koji
odbijaju dati takve dozvole.
U takvim slučajevima naša državna tijela ne bi smjela, kako
kažu, vlastitim rukama podvesti rusko poslovanje pod članak, unatoč činjenici
da nema stvarne krivnje naših poduzetnika. Shvaćate o čemu se radi. To dobro
razumiju i oni koji rade u malim poduzećima. Licenca je istekla, zapadni
partneri je ne produžuju. Dobro, što im je činiti? Ugasiti posao, zar ne? Što
god da je, taj način funkcionira. Potrebno je, naravno, sve držati pod
kontrolom države, ali ne ometati njihov rad.
Treba razmisliti i o podizanju praga za odgovornost za
neplaćanje carine i drugih obveznih plaćanja. Osim toga, već duže vrijeme nismo
mijenjali parametre za utvrđivanje velikih i posebno velikih šteta, unatoč
nagomilanoj inflaciji. Takav nesklad između vladavine prava i životne
stvarnosti, naravno, treba ispraviti. Od 2016. do danas inflacija se nagomilala
na oko 50 posto, a ti se parametri nisu mijenjali i treba ih mijenjati,
naravno.
Konačno, potrebno je preispitati razloge za pritvaranje
poduzetnika i produljenje istrage. Nije tajna da se te norme vrlo često
primjenjuju tamo gdje nema objektivne potrebe.
Zbog toga, čak i u fazi istrage, poduzeća su prisiljena
obustaviti svoje aktivnosti ili se u potpunosti zatvoriti. U ovom slučaju, osim
izravnih gubitaka i gubitka tržišnih pozicija i radnih mjesta, na udaru je i
ugled tvrtki i njihovih čelnika.
Skrećem pozornost strukturama za provođenje zakona: potrebno
je stati na kraj toj praksi. I tražim od Vlade da zajedno s Vrhovnim sudom
pripremi odgovarajuće izmjene zakona. Molim vas da ovaj posao završite prije 1.
listopada ove godine.
Osim toga, preko Vijeća sigurnosti dana je posebna uputa za
analizu situacija u kojima se kazneni predmeti pokreću, ali ne i suđeni. Broj
ovakvih slučajeva značajno se povećao posljednjih godina. Što se krije iza
ovoga svima je jasno. Često se slučaj otvara bez dovoljno osnova ili se koristi
za pritisak na tvrtke ili određene pojedince. Najesen ćemo posebno raspravljati
o ovoj temi i donijeti dodatne odluke u vezi sa zakonodavstvom i organizacijom
rada agencija za provođenje zakona.
Naravno, regionalni menadžerski timovi igraju veliku ulogu u
stvaranju modernog poslovnog okruženja. Na platformi foruma u Sankt Peterburgu
tradicionalno bilježim one subjekte Federacije koji su ostvarili značajan
napredak u nacionalnom rejtingu investicijske klime, kojeg vodi Agencija za
strateške inicijative.
Ovdje imamo promjene u prva tri. Moskvi i Tatarstanu, koji i
dalje vode, ove se godine pridružila Moskovska regija. Tijekom godine se popela
s osmog mjesta do lidera, do prva tri. Lideri ocjene su također Tula, Nižnji
Novgorod, Tjumenj, Novgorod, Sahalinska regija, Sankt Peterburg i Baškiristan.
Regije s najvećim napretkom su Kurganska regija, Perm i
Altai teritorij, Ingušetija i Ivanovska regija. Želim se zahvaliti i čestitati
našim kolegama u regijama na ovom poslu.
I naravno, fokus savezne vlade, regionalnih i općinskih
timova trebao bi biti na podršci poslovnim inicijativama građana u malim
gradovima i pojedinačnim naseljima i udaljenim područjima. Imamo i takvih
primjera uspjeha. To uključuje stvaranje popularnog softvera, prodaju ekološki
prihvatljivih proizvoda, robe vlastite proizvodnje u cijeloj zemlji putem
domaćih internetskih stranica.
Ovdje je važno stvoriti nove mogućnosti, uvesti moderne
trgovinske formate, uključujući elektroničke platforme, kao što sam već rekao,
za smanjenje logističkih, transportnih i drugih troškova, uključujući
korištenje moderniziranih poslovnica Ruske pošte.
Također je potrebno pomoći zaposlenicima malih poduzeća,
samozaposlenim građanima, poduzetnicima početnicima u stjecanju dodatnih
vještina i kompetencija. Odgovarajuće mjere usmjerene upravo na male gradove,
ruralna područja, udaljena područja i područja, molim vas da uključite u
poseban red u nacionalni projekt razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Danas bih se želio obratiti našim čelnicima, vlasnicima
velikih tvrtki – našim velikim poduzetnicima i menadžerima.
„Budućnost svoje
djece vežite sa svojom domovinom“
Dragi kolege,
prijatelji. Pravi, trajni uspjeh, osjećaj dostojanstva i samopoštovanja
dolaze tek kada svoju budućnost, budućnost svoje djece povežete sa svojom domovinom.
Mnogi od nas su već dugo u vezi, a znam i osjećaje mnogih rukovoditelja i
vlasnika naših tvrtki. Od vas sam više puta čuo da je posao puno više od
profita, takav kakav je, a mijenjanje života oko sebe, doprinos razvoju svog
rodnog grada, regije, države u cjelini je izuzetno važna stvar za
samoostvarenje, služenje ljudima i društvu ništa ne može zamijeniti. To je
cijeli smisao života, cijeli smisao rada.
Nedavni događaji samo su potvrdili ono što sam stalno
govorio ranije: kuće su sigurnije. Oni koji nisu htjeli čuti ovu očitu poruku
izgubili su stotine milijuna, ako ne i milijarde dolara na Zapadu - takvo je
bilo navodno tiho utočište kapitala.
Još jednom želim poručiti svojim kolegama, uključujući i one
koji su u dvorani i one koji danas nisu ovdje: nemojte gaziti na stare grablje.
Naša zemlja ima gigantski potencijal, a zadaćama koje zahtijevaju primjenu
snaga nema kraja. Ulažite ovdje, ulažite u otvaranje novih poduzeća i radnih
mjesta, u razvoj turističke infrastrukture, pomoćne škole, sveučilišta,
zdravstvene i socijalne službe, kulturu i sport. Znam da mnogi to rade, znam -
samo želim to ponovno naglasiti.
Tako su svoju misiju shvatili Bahrušini i Morozovi, Ščukini
i Rjabušinski, Akčurini i Galejevi, Apanajevi i Matsijevi, Mamontovi, Tretjakovi,
Arsanovi, Dadaševi i Gadžijevi. Mnoge ruske, tatarske, burjatske, čečenske,
dagestanske, jakutske, osetske, židovske, armenske i druge trgovačke i poslovne
obitelji, koje nisu okaljale svoje izravne nasljednike i zauvijek su upisale
svoje ime u povijest naše zemlje. Inače, još nešto bih istaknuo. Za
nasljednike, moguće nasljednike kapitala, još uvijek se ne zna što je važnije:
novac, imovina ili dobro ime koje su naslijedili i zasluge njihovih predaka za
državu. Ovo definitivno nitko neće prokockati, oprostite na lošem ponašanju,
nitko to neće popiti.
A što će ostati budućim generacijama nasljednika – dobro ime
ostat će im zauvijek. I to će sigurno ići s njima kroz život, s koljena na
koljeno, pomoći će im, podržati ih kroz život, učiniti ih jačima čak i od novca
koji mogu naslijediti ili imovine.
„Nećemo ponavljati
tužno iskustvo naših zapadnih kolega“
Dragi kolege. Treće načelo našeg dugoročnog razvoja je
odgovorna i uravnotežena makroekonomska politika. Na mnogo načina, upravo nam
je ta linija omogućila da izdržimo neviđeni pritisak sankcija. Ali ponavljam,
za nas je ova politika važna ne samo za odgovor na trenutne izazove, već i
dugoročno. Nećemo ponavljati tužno iskustvo naših zapadnih kolega, koji su
pokrenuli inflacijsku spiralu i debalansirali svoje financije.
Cilj nam je stabilan razvoj gospodarstva u godinama koje
dolaze, smanjenje inflatornog opterećenja građana i poduzeća te postizanje
ciljane stope inflacije od četiri posto u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.
Skoro sam počeo s inflacijom i sada bih o tome želio reći: četiri posto – još
uvijek imamo takav cilj.
Već sam zadužio Vladu da pripremi prijedloge novih
proračunskih pravila. Oni bi trebali osigurati predvidljivost proračunske
politike i stvoriti uvjete za maksimalno korištenje vanjske ekonomske
situacije. Sve je to potrebno za jačanje temelja gospodarskog rasta, rješavanje
infrastrukturnih i tehnoloških problema, što je temelj za poboljšanje dobrobiti
građana.
Da, neke od svjetskih rezervnih valuta su sada suicidalne,
očito je da, u svakom slučaju, imaju suicidalne sklonosti. Naravno, besmisleno
je danas uz njihovu pomoć “sterilizirati” svoju novčanu masu. Ali glavni
princip - potrošiti, na temelju razumijevanja koliko ste zaradili, ostaje, i
nitko ga nije otkazao. Mi to razumijemo.
Četvrto načelo našeg razvoja je socijalna pravda. Rast
gospodarstva i poslovne inicijative, industrijske prilike i znanstveni i
tehnološki potencijal zemlje moraju imati snažno društveno utjelovljenje. Takav
razvoj trebao bi dovesti do smanjenja nejednakosti, a ne do njezina pogoršanja,
kao što se događa u nekim drugim zemljama. A, da budem iskren, ni mi nismo
prvaci u rješavanju ovih problema, imamo tu još mnogo pitanja i problema.
Smanjenje siromaštva i nejednakosti potražnja je za domaćim
proizvodima, pa i u cijeloj zemlji, a time i smanjenje jaza u potencijalima
regija, otvaranje novih radnih mjesta upravo tamo gdje su najpotrebnija,
općenito, odlučujući uvjet za daljnji gospodarski razvoj.
Dopustite mi da naglasim da je pozitivna dinamika realnih
dohodaka građana, smanjenje siromaštva glavni pokazatelj učinkovitosti rada
državnih tijela i države u cjelini. Štoviše, opipljivi rezultati ovdje se,
unatoč svim objektivnim poteškoćama, moraju postići već ove godine, a takav
zadatak je postavljen pred Vladu.
Ponavljam, pružamo ciljanu podršku najugroženijim skupinama
građana: umirovljenicima, obiteljima s djecom, kao i onima koji su u teškoj
životnoj situaciji.
Mirovine rastu godišnje po stopi većoj od inflacije. Ove
godine su podignute dva puta, uključujući od 1. lipnja za dodatnih deset posto.
Istodobno s mirovinama povećana je minimalna plaća za deset
posto, kao i dnevnica, koja je vezana uz mnoga druga socijalna davanja i
plaćanja, također bi se trebala povećati, što izravno utječe na primanja oko 15
milijuna ljudi.
„Budućnost Rusije
je obitelj s dvoje, troje ili više djece“
Posljednjih godina izgradili smo koherentan sustav podrške
potrebitim obiteljima s djecom. Pomoć od države žena može primati od ranih faza
trudnoće do 17. godine života djeteta.
Dobrobit ljudi, njihov prosperitet najvažniji je čimbenik
demografskog razvoja, a ovdje je, s obzirom na preklapanje negativnih
demografskih valova, situacija iznimno teška. U travnju je u Rusiji rođeno
manje od sto tisuća djece, što je gotovo 13 posto manje nego u travnju 2020.
godine.
Molim Vladu da drži pod kontrolom izradu dodatnih mjera
podrške obiteljima s djecom. Moraju biti kardinalne prirode, razmjerne s
razmjerom izvanrednog demografskog izazova s kojim
se suočavamo.
Budućnost Rusije je obitelj s dvoje, troje ili više djece.
Dakle, ne treba govoriti samo o izravnoj financijskoj potpori – trebamo
ciljati, prilagoditi zdravstveni sustav, obrazovanje i sva područja koja
određuju kvalitetu života ljudi potrebama obitelji s djecom.
Nacionalna društvena inicijativa usmjerena je na rješavanje
ovog problema. Na jesen ćemo evaluirati rezultate ovog rada i sumirati
rezultate ocjene kvalitete života u regijama kako bismo što šire iskoristili
najbolja iskustva i prakse u cijeloj zemlji.
Drugi, peti, princip na kojem Rusija gradi svoju ekonomsku
politiku je napredni razvoj infrastrukture.
Već smo povećali izravnu proračunsku potrošnju za jačanje
prometnih arterija. Sljedeće godine kreće s velikim planom izgradnje i sanacije
okosne mreže federalnih i regionalnih autocesta.
Unutar pet godina, najmanje 85 posto njegove duljine mora se
dovesti u standardno stanje.
Aktivno se koristi takav novi alat kao što su
infrastrukturni proračunski zajmovi. Izdaju se na 15 godina po stopi od tri
posto. Već sam rekao da je potražnja za njima bila puno veća nego što smo
prvobitno planirali. Regije imaju puno dobro razvijenih, perspektivnih
projekata - ne možemo odgoditi njihovo pokretanje. Još razmišljamo što bismo s
ovom mjerom potpore. Sinoć je bilo rasprava o tome. U svakom slučaju, sada mogu
samo reći da ovaj alat radi pouzdano.
Posebno pitanje je modernizacija stambeno-komunalnih usluga.
Ovdje ima mnogo problema. U industrija je kronično nedovoljno sredstava uloženo,
procjenjuje se na 4,5 bilijuna rubalja. Više od 40 posto mreža treba
zamijeniti. Otuda niska učinkovitost i visoki gubici. Istodobno, oko tri posto
mreža svake godine dotraje i postanu neupotrebljive, a ne više od dva posto se
zamijeni novima, odnosno problem se iz godine u godinu pogoršava.
Predlažem objedinjavanje resursa i pokretanje sveobuhvatnog
programa modernizacije stambeno-komunalne djelatnosti, usklađivanje s ostalim
planovima razvoja infrastrukture, kao i kapitalne popravke stambenog fonda.
Zadatak je radikalno promijeniti situaciju, dosljedno smanjivati udio zastarjelih mreža, kao što to činimo preseljavanjem interventnih
stanova i popravkom cesta. O pitanjima stambeno-komunalne djelatnosti i razvoja
građevinskog kompleksa detaljno ćemo razgovarati s guvernerima na sjednici
Predsjedništva Državnog vijeća idućeg tjedna.
Osim toga, zasebno predlažem povećanje količine sredstava za
projekte za stvaranje ugodnog urbanog okruženja u malim gradovima i povijesnim
naseljima. Ovaj program nam dobro funkcionira. Predlažem izdvajanje još deset
milijardi rubalja godišnje za te svrhe u 2023-2024.
Dodatna sredstva izdvojit ćemo za obnovu gradova na Dalekom
istoku. Tražim od Vlade da u okviru programa infrastrukturnih proračunskih
kredita i modernizacije stambeno-komunalne djelatnosti te drugih razvojnih
programa osigura posebne limite za te namjene.
Apsolutni prioritet za nas je cjelovito uređenje i razvoj
ruralnih područja. Ljudi koji rade na selu, hrane državu i, kako je sada jasno,
značajan dio svijeta, moraju živjeti u ugodnim, pristojnim uvjetima. S tim u
vezi tražim od Vlade da izdvoji dodatna sredstva za profilni program. Izvozne
carine na promet poljoprivrednih proizvoda ovdje mogu postati financijski
izvor. Ovo je stalni izvor. Naravno, može varirati, ali će biti trajno.
Istodobno, zasebno predlažem proširenje programa obnove i
modernizacije seoskih domova kulture, kao i regionalnih i općinskih kazališta i
muzeja, izdvajanjem šest milijardi rubalja za te namjene u 2023. i 2024.
godini.
Iznimno zahtjevan i važan zadatak za ljude je ovo što sam
upravo rekao u području kulture. Dopustite mi da vam navedem sasvim novi primjer:
tijekom dodjele medalja Heroja rada, jedan od dobitnika iz Jakutije, Vladimir
Afrikanovič Mihajlov, u zatvorenom je dijelu izravno zatražio pomoć oko
izgradnje kulturnog centra u svom rodnom selu. Naravno, sigurno ćemo to
učiniti. Ali činjenica da se o tome govori na svim razinama pokazuje da je jako
tražen.
Napravit ću i malu digresiju, koja je primjerena sada, s
početkom ljeta - tradicionalnog vremena za odmor ovdje u Rusiji.
Svake godine sve više turista nastoji posjetiti najljepša
prirodna mjesta naše zemlje: nacionalne parkove, rezervate za divlje životinje,
rezervate prirode. Procjenjuje se da će ove godine turistički protok premašiti
12 milijuna ljudi. Važno je da državne agencije, poslovni subjekti i turisti
znaju što je dopušteno, a što se ne smije raditi na tim područjima, gdje je
moguće graditi turističke sadržaje, a gdje je to strogo zabranjeno, gdje stvara
rizike za jedinstvene i ranjive ekosustave.
Državna duma već razmatra prijedlog zakona koji je osmišljen
kako bi regulirao organizaciju turizma u posebno zaštićenim područjima, kako bi
se stvorila civilizirana osnova za takve aktivnosti.
S tim u vezi, želio bih skrenuti pozornost na sljedeće: sve
odluke koje se ovdje donose moraju biti proračunate i uravnotežene i to moramo
shvatiti ozbiljno.
Posebno ću istaknuti zadatak spašavanja i očuvanja Bajkala.
Konkretno, to je cilj jedinstvenog projekta za integrirani razvoj grada
Bajkalska, koji bi trebao postati standard razboritog, ekološki orijentiranog
upravljanja.
Zadatak nije samo eliminirati akumuliranu štetu prirodi iz
aktivnosti Bajkalske tvornice celuloze i papira, već i dovesti grad na bitno
drugačiju razinu života, kako bi postao zaštitni znak ruskog eko-turizma.
Projekt se mora provoditi korištenjem najnaprednijih tehnologija, ekološki
prihvatljivih izvora energije.
Općenito, razvijat ćemo čiste tehnologije kako bismo
ostvarili postavljene ciljeve ekološke modernizacije poduzeća, smanjili štetne
emisije u atmosferu, posebice u velikim industrijskim centrima. Nastavit ćemo i
s radom u okviru projekata kružnog gospodarstva, zelenih projekata i zaštite
klime, o čemu smo detaljno govorili ovdje na forumu prošle godine.
„Cjelovit sustav
gospodarskog razvoja, ne smije ovisiti o stranim institucijama“
S tim u vezi, šesto, po mom mišljenju, međusektorsko načelo
razvoja koje objedinjuje naš rad je postizanje istinske tehnološke suverenosti,
stvaranje cjelovitog sustava gospodarskog razvoja, koji, u smislu kritično
važnih komponenti, nije ovisi o stranim institucijama. Moramo graditi sve sfere
života na kvalitativno novoj tehnološkoj razini i pritom biti ne samo korisnici
tuđih rješenja, već imati tehnološke ključeve za stvaranje dobara i usluga za
sljedeće generacije.
Posljednjih godina veliku pažnju posvećujemo zamjeni uvoza,
te smo postigli uspjeh u nizu područja: u agroindustrijskom kompleksu, u
proizvodnji lijekova, medicinske opreme, u vojno-industrijskom kompleksu, te u
nizu drugih područja.
Ali, želio bih to naglasiti, imamo dosta rasprava u društvu
o tome, supstitucija uvoza nije lijek, nije kardinalno rješenje. Ako samo kopiramo
druge, pokušavamo zamijeniti, makar i najkvalitetnijim kopijama, tuđu robu,
onda riskiramo da budemo u poziciji stalnog sustizanja, ali moramo biti korak
ispred, stvarati svoje konkurentne tehnologije, proizvode i usluge koji mogu
postati novi svjetski standardi.
S tim u vezi, podsjećam da Sergej Pavlovič Koroljev nije
išao putem kopiranja i djelomičnog poboljšanja tehnologije zarobljenih raketa,
već je gledao u budućnost i predložio jedinstvenu šaržnu shemu za stvaranje
rakete R-7, otvorivši čovječanstvu put u svemir i zapravo smo postavili
standard za cijeli svijet i za desetljeća koja dolaze.
Upravo su tako utemeljitelji mnogih sovjetskih znanstvenih
programa radili ispred krivulje, a sada, oslanjajući se na takve temelje, naši
dizajneri dostojanstveno idu naprijed. Zahvaljujući njima, Rusija ima
hipersonično oružje, koje još uvijek nema premca ni u jednoj zemlji na svijetu.
Rosatom održava vodeću poziciju u nuklearnoj tehnologiji i razvija flotu
nuklearnih ledolomaca. Mnoga ruska rješenja za umjetnu inteligenciju i obradu
velikih podataka najbolja su na svijetu.
Ponavljam, tehnološki razvoj je ključni smjer koji će
odrediti ne samo sadašnje desetljeće, nego i cijelo XXI stoljeće. O temi
izgradnje novog tehnološkog gospodarstva – tehnoekonomiji – detaljno ćemo
raspravljati na sljedećem Vijeću za strateški razvoj. Mnogo je tema za
raspravu, a što je najvažnije – za donošenje menadžerskih odluka. Mislim na
razvoj inženjerskog obrazovanja i prijenos znanstvenih dostignuća u realno
gospodarstvo, osiguravanje financijskih sredstava za brzorastuća,
visokotehnološka poduzeća. Također ćemo razgovarati o razvoju end-to-end
tehnologija i napretku projekata digitalne transformacije u pojedinim
industrijama.
Dopustite mi da naglasim da je, naravno, nemoguće proizvesti
sve i svašta, a nije ni potrebno. No, moramo imati sve kritične tehnologije
kako bismo, po potrebi, brzo uspostavili vlastitu proizvodnju bilo kojeg
proizvoda.
Upravo smo to učinili kada smo brzo osigurali proizvodnju
cjepiva protiv koronavirusa, a sada pokrenuli proizvodnju mnogih drugih vrsta
proizvoda i usluga.
Na primjer, nakon što su beskrupulozni partneri poduzeća KamAZ
napustili rusko tržište, njihov prostor sada zauzimaju domaće tvrtke. Štoviše,
govorimo o opskrbi komponentama ne samo za tradicionalne modele tvornice, već i
za obećavajuće serije magistralnih, transportnih i teških vozila.
Spomenuo bih i sustav kartičnog plaćanja Mir koji je na
domaćem tržištu uspješno zamijenio Visu i MasterCard, a sada širi svoju
geografiju i korak po korak stječe međunarodno priznanje.
Drugi primjer je tvornica traktora u Sankt Peterburgu.
Njegov bivši inozemni partner odbio je prodati motore i izvršiti njihov
jamstveni servis. Tko je spasio? Graditelji motora iz Jaroslavlja i Tutajeva:
dogovorili su isporuku svojih motora. Kao rezultat toga, proizvodnja
poljoprivrednih strojeva u tvornici traktora u Sankt Peterburgu u
ožujku-travnju ove godine bila je rekordna za poduzeće. Nije se smanjila, već
je postala rekordna, porasla.
Siguran sam da će takvih pozitivnih praksi i uspješnih priča
biti sve više.
Ponavljam, Rusija ima kadrovske, znanstvene i tehnološke
rezerve za razvoj proizvoda koji su sada vrlo traženi, uključujući opremu za
kućanstvo i građevinarstvo, industrijsku i uslužnu opremu.
Današnji zadatak je u kratkom roku izgraditi kapacitete i postaviti
potrebne linije. A jedno od ključnih pitanja su ugodni uvjeti za rad poduzeća,
kao i dostupnost pripremljenih proizvodnih mjesta.
Tražim od Vlade da do jeseni predstavi ključne parametre
novog načina rada industrijskih klastera. Što je tu važno?
Prvo je financiranje. Projekti pokrenuti u takvim klasterima
moraju dobiti dugoročno pristupačan kreditni resurs do deset godina i po stopi
od najviše sedam posto godišnje u rubljama. Razgovarali smo o svim tim
pitanjima, uključujući i naš gospodarski blok. Svi se slažu i idemo.
Drugo je oporezivanje. U klasterima je potrebno osigurati
nisku razinu uvjetno stalnih poreza, uključujući i premije osiguranja.
Treće je podrška proizvodnji u početnoj, ranoj fazi,
formiranje paketa narudžbi, uključujući pružanje subvencija za kupnju gotovih
proizvoda takvih poduzeća. Pitanje nije lako, ali mislim da će se tražiti
subvencije. Oni su potrebni kako bi se osiguralo tržište. Samo to trebate mirno
riješiti.
Četvrto, pojednostavljena administracija, uključujući minimalnu
ili potpunu odsutnost inspekcija, kao i rad poduzeća u udobnom i jednostavnom
načinu praćenja poreza i carina.
Peto, i možda najvažnije, potrebno je stvoriti mehanizme za
zajamčenu dugoročnu potražnju za novim inovativnim proizvodima koji tek ulaze
na tržište. Želio bih skrenuti pozornost Vladi: takav povlašteni tretman i
pripadajući industrijski klasteri trebali bi početi s radom od 1. siječnja
2023. godine.
Ono što želim reći u vezi s tim. I nove i već operativne
točke industrijskog rasta trebale bi privući mala poduzeća, uključiti ih u
njihovu orbitu. U isto vrijeme, za poduzetnika, za male organizacije, važno je
vidjeti horizont, razumjeti izglede.
S tim u vezi, naravno, tražim od Vlade da zajedno sa Saveznom
korporacijom za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i našim najvećim
poduzećima pokrene instrument dugoročnih ugovora između poduzeća s državnim
sudjelovanjem i malih i srednjih poduzeća. Tako će potražnja za proizvodima
takvih poduzeća biti zajamčena u godinama koje dolaze, dok će dobavljači moći s
povjerenjem preuzeti obvezu stvaranja nove ili proširenja postojeće proizvodnje
za ovu narudžbu.
Da dodam da smo već značajno skratili vrijeme izgradnje
industrijskih objekata i eliminirali nepotrebne glomazne procedure, ali tu su
još velike rezerve, posla ima, ima mjesta za kretanje. Tako je za stvaranje
proizvodnih zgrada od nule potrebno još od jedne i pol do tri godine, dok je
nabava gotovih prostora sputana još uvijek visokim kamatama na kredite.
U tom smislu, kako bi domaće poslovanje moglo brzo proširiti
proizvodnju potrebnih proizvoda, predlažem pokretanje temeljno novog alata:
industrijska hipoteka. Riječ je o povlaštenim dugoročnim kreditima po stopi od
pet posto godišnje. Poduzeća koja planiraju kupiti gotove površine za
proizvodnju imat će pravo na takve kredite. Tražim od Vlade da bez odgađanja
razradi sve detalje s ruskim bankarskim sektorom, kako bi industrijska hipoteka
u skoroj budućnosti počela raditi u potpunosti.
„Pomak s
globalizacije na multipolarni model rasta postaje sve jasniji“
Dragi prijatelji. Brzina
i razmjeri promjena u globalnom gospodarstvu, financijama i međunarodnim
odnosima rastu. Pomak s globalizacije na multipolarni model rasta postaje sve
jasniji. Nesumnjivo je da je formiranje i rađanje novog svjetskog poretka težak
proces. I dalje ćemo se suočavati s brojnim izazovima, rizicima i čimbenicima
koje je danas čak i teško predvidjeti i predvidjeti.
No, očito je da će
pravila za održavanje novog svjetskog poretka postavljati jake, suverene države
– one koje se ne kreću nečim već zacrtanom putanjom. Samo jake države i
suvereni narodi mogu reći svoje u ovom svjetskom poretku koji se ponovno rađa,
ili su osuđeni da postanu ili ostanu obespravljena kolonija.
Potrebno je nastojati
ići naprijed, mijenjati se, osjetiti dah vremena i pokazati nacionalnu volju i
odlučnost za to. Rusija ulazi u nadolazeću eru kao moćna suverena zemlja.
Definitivno ćemo iskoristiti nove kolosalne prilike koje nam vrijeme otvara i
postat ćemo još jači.
Hvala na pažnji.
Putin je jasno i glasno rekao sto Drzave EU ceka .Govorio je davne na Munchenskom forumu, mnogi bili ghuhi a sada imaju sto imaju.Nezslim nikog a najmanje tupi i glupi narod EU koji dozvoljava da ova europska kormorana politická elita od njih radi budale.Tko ih sve jebe redom, kad su naivni i glupi neka svi redom pokrepaju.Borba je za sebe osobno a ne za stoku milionskih glupana
OdgovoriIzbriši