Kosovo je sinoć u Rusiji gurnulo Ukrajinu u drugi plan, uz pitanje: Tko želi novi rat na Balkanu?

Vijesti iz južne srpske pokrajine su jučer poslijepodne na nekoliko sati potisnule vijesti iz Ukrajine u ruskim medijima.

Moskva je odmah pozvala "Prištinu, ali prije svega SAD i EU koji stoje iza nje, da prestanu s provokacijama i da poštuju prava Srba na Kosovu".

“Odluka “vlasti” u Prištini da od 1. kolovoza počnu primjenjivati ​​nerazumna diskriminirajuća “pravila” o prisilnoj zamjeni osobnih dokumenata i matičnih brojeva lokalnih Srba još je jedan korak ka protjerivanju srpskog stanovništva s Kosova i isključenju tamošnjih institucija kosovskih Srba koje osiguravaju zaštitu prava stanovnika Srbije od samovolje prištinskih radikala predvođenih "premijerom" Kurtijem. Kosovski čelnici znaju da Srbi neće ostati ravnodušni kad se radi o izravnom napadu na njihove slobode, te namjerno eskaliraju kako bi pokrenuli vojni scenarij. Naravno, Beograd je također na meti napada, kojeg Zapad želi dodatno “neutralizirati” rukama kosovskih Albanaca. Ovakav razvoj događaja još je jedan dokaz neuspjeha posredničke misije Europske unije. Ovo je i primjer kakvo je mjesto Beogradu pripremljeno u Europskoj uniji, ponudivši Beogradu da se pomiri s ukidanjem svih prava svojih sunarodnjaka”, rekla je Marija Zaharova na kanalu Ministarstva vanjskih poslova Rusije.

Politolog Fjodor Lukjanov je rekao da bi sustavni hladni rat između Rusije i Zapada moga bi uvelike utjecati na scenarij onoga što će se događati na Balkanu.

Kako je naveo Lukjanov, "omiljena praksa Zapada 'selektivnog angažmana' u smislu da radi zajedno s Rusijom gdje mu je potrebno, a suprotstavlja joj se u drugim pitanjima, više nije primjenjiva".

Izrazio je uvjerenje da "suradnje neće biti, Rusija i Zapad će svugdje biti na suprotnim stranama barikada, kakve god one bile".

“Pitanje je u kojoj su mjeri sudionici regionalnih odnosa zadržali stvarnu strast za obračunima, osvetom ili ekspanzijom”, rekao je Lukjanov, sugerirajući da je “zapravo malo toga, da je sve iscrpljeno”.

Međutim, kako je primijetio politolog, "ako to ipak postoji, onda će ovaj put vanjske sile ući u neizbježan klinč, podržavajući suprotne strane".

Ruski senator i potpredsjednik Odbora za međunarodna pitanja Vijeća Federacije Rusije Vladimir Džabarov je rekao da bi Rusija mogla isporučiti oružje Srbiji, ako Beograd to zatraži.

„U slučaju potrebe, Rusija može dostaviti Srbiji neko naoružanje, ako Beograd traži pomoć od Moskve“, smatra Vladimir Džabarov.

 „Mogli bismo da pomognemo Srbima s nekim naoružanjem, čak i ako bude potrebe u slučaju sukoba, ako nam se obrate“, izjavio je Dabarov za televiziju „Rusija 24“, komentirajući zaoštravanje situacije u odnosima Srbije i samoproglašene Republike Kosovo, te istakao „kako su Srbi uvijek podržavali rusku braću“.

Vo je samo dio izjava, a politološke analize stručnjaka bliskih Kremlju i Ministarstvu vanjskih poslova Rusije su objavljivane po nekoliko svaki sat koji je prolazio do sjednice predsjednika Vučića s Generalštabom i na kraju s licemjernom objavom američke „ambasade“ u Prištini kako su pozvali Kurtija i Vjosu Osmani da deeskaliraju situaciju. Licemjerna je iz razloga jer je tako providno da je im Blinken prije četiri dana naredio da naprave kaos na ivici oružanog sukoba, a onda dolaze „američki mirotvorci“ i „donose mir“.

Sve je dogovoreno ovdje, prije četiri dana sastankom Osmani-Kurti-Blinken:

Kome treba novi rat na Balkanu?

Dugogodišnji sukob na Kosovu ponovno je eskalirao. Vojska nepriznate republike Kosova i specijalne snage Srbije poslane su na crtu administrativnog razgraničenja, ali je u posljednji trenutak izbjegnut okršaj. Što je uzrok napetosti, kome je u interesu nova eskalacija sukoba na Balkanu i što to znači za Rusiju?

Mediji su u nedjelju navečer objavili  da su se u sjevernim dijelovima Kosova nastanjenim Srbima upalile sirene, a lokalno stanovništvo počelo je graditi barikade na autocestama na području Kosovske Mitrovice, Rudara i kod grada Zvečana.

Zaoštravanje situacije u samoproglašenoj republici povezuje se s činjenicom da su kosovske vlasti odlučile da od 1. kolovoza primijene zabranu srpskih osobnih dokumenata na ulazu i da će započeti preregistraciju automobila s tablicama koje je ranije izdalo srbijansko vodstvo.

Kasnije su pojedine jedinice srpske vojske poslane na liniju razdvajanja s Kosovom. Slično je postupila i kosovska „vojska“, koja je za ulazak i izlazak zatvorila administrativne prijelaze "Brnjak" i "Jarinje", a na prijelazu "Rudnica" prolaz je bio moguć samo za automobile s kosovskim brojevima.

Ministarstvo obrane Srbije izvijestilo je da vojska nije prešla  administrativnu liniju i nije ušla na teritoriju Kosova i Metohije. Istodobno su se Srbija i Kosovo  međusobno optuživali  za eskalaciju napetosti. Direktor Ureda za Kosovo i Metohiju pri Vladi Srbije Petar Petković rekao je da kosovske vlasti nastoje protjerati srpsko stanovništvo. Premijer nepriznate republike Albin Kurti tvrdi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić umiješan u eskalaciju napetosti na Kosovu i Metohiji.

Vučić je pak pozvao albanske vlasti Kosova na mir i upozorio da će u slučaju agresivnih akcija protiv Srba na Kosovu "Srbija pobijediti". Uz to, Vučić  je naglalsio da međunarodna zajednica treba utjecati na vlasti nepriznatog Kosova. Prema njegovim riječima, zemlje EU i SAD "uvijek će podržavati svaku odluku prištinskih vlasti" i "mogle bi utjecati na krajnje neodgovornu kosovsku stranu da odgodi primjenu nekih odluka, prije nego što se strane sastanu u Bruxellesu“.

Srbijanski predsjednik je zahvalio "onima koji su podržavali Srbiju".

"Posebno želim zahvaliti predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, koji su točno primijetili što se događa i reagirali vrlo, vrlo ispravno", prenio je TASS.

Vlada Kosova je u ponedjeljak navečer  objavila da se od 1. kolovoza "obavezuje da će odgoditi provedbu dviju odluka od 29. lipnja 2022. do 1. rujna 2022.", do kada će "sve barikade biti uklonjene i uspostavit će se potpuna sloboda kretanja uspostaviti na sjeveru pokrajine“.

Kosovo je izrazilo zahvalnost "međunarodnim partnerima, posebno američkom veleposlaniku Jeffu ​​Hovenieru, na njihovoj predanosti i doprinosu".

U međuvremenu, bivši specijalni američki izaslanik za regiju Richard Grenell  kritizirao  je nepriznatog kosovskog premijera Kurtija.

"Imam mnogo prijatelja na Kosovu i oni su jako ljuti na Kurtija", rekao je Grenell i dodao kako "ljudi zaslužuju vođu koji traži otvaranje radnih mjesta, a ne rat". Prema njegovim riječima, "Kosovo zaslužuje više".

Smatra i da "Kurti svojom jednostranom zabranom srpskih osobnih dokumenata i registarskih oznaka izaziva sukob". Grenell, koji je bio specijalni američki izaslanik u administraciji Donalda Trumpa, kritizirao je politiku sadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena koji "ignorira Balkan".

Istovremeno, službena predstavnica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova  rekla je da su odluke kosovskih vlasti još jedan korak ka protjerivanju srpskog stanovništva iz regije. Istaknula je da Moskva poziva "Prištinu i SAD i EU koji stoje iza nje da prestanu s provokacijama i poštuju prava Srba na Kosovu".

Oleg Bondarenko, koji u Srbiji vodi medijski projekt Balkanist, također je dao izjavu.

“Glavni razlog eskalacije doista je potpuno nekoordinirana, ali unaprijed najavljena zabrana Prištine korištenja srpskih dokumenata i tablica automobila u sjevernim regijama pokrajine. Ali ono što je cijeli svijet doživio kao zaoštravanje na Kosovu zapravo je bila uobičajena reakcija lokalnih Srba”, rekao je Oleg Bondarenko, direktor Zaklade Progressive Policy, voditelj projekta Balkanist.

“Kosovski Srbi su se na uobičajeni način počeli “uzbunjivati” sirenama i graditi barikade. Oni su se već pripremali da će kosovska policija doći i početi nasilno da im oduzima dokumente”, napominje stručnjak. Također je napomenuo da su SAD imale veliku ulogu u ovom incidentu.

“Vidjeli smo da je američki ambasador odlučio pokazati neku vrstu „geste dobre volje“ i doslovno je naredio Albancima na Kosovu da odgode uvođenje promjena. Nadalje, sve se to dogodilo tjedan dana nakon posjeta Anthonya Blinkena Prištini. Odnosno, jednostavno nije mogao biti nesvjestan približavanja eskalacije”, uvjeren je Bondarenko.

Ali sukob sada poprima odgođeni karakter.

“Pitanje još uvijek nije riješeno, već je samo odgođeno do jeseni. I sada će se sve strane aktivno pripremati za to. Druga je stvar što Vučić uopće ne želi rat. Ali nitko ne zna kako drugačije riješiti situaciju. U najboljem slučaju za srpske vlasti, daljnjim pritiskom na kosovske Srbe Beograd može ući na administrativnu granicu s Kosovom, a potom pod svoju kontrolu uzeti tri lokalne zajednice. Ali opet, to neće riješiti problem na globalnoj razini, jer Srbi ne žive samo tamo, već i na jugu i jugozapadu Kosova”, napominje portal Balkanist.

Pritom, Rusija više neće moći vojno pomoći Srbima, siguran je sugovornik, što proturječi mišljenju Džabarova, koji je govorio o isporukama oružja, kao i Solovjevu, koji je u televizijskoj emisiji sinoć neslužbeno „pozvao“ Srbiju u vojno-sigurnosni savez ODBK na čelu s Rusijom.

 “Moskva je napustila regiju 2002. kada je imala priliku tamo ostati. Pa, sada možemo, u najboljem slučaju, diplomatskim sredstvima utjecati na situaciju”, smatra Bondarenko i podsjeća na priznanje bivših srpskih vlasti nakon prevrata „5. Oktobra“, koje su Putinu na više upita što da radi na kraju rekle da ruske snage napuste Kosmet, da će na sigurnost paziti NATO. To je izjavio Vladimir Putin u jednom od intervjua, govoreći o tome zašto su uopće napustili pokrajinu, kada su poznatim desantom na aerodrom „Slatina“ kod Prištine  stvorili uvjete da budu prisutni u okviru snaga koje odredi UN onoliko dugo koliko tamo budu i NATO snage. 2002. je prozapadna, možemo slobodno reći izdajnička vlast, rekla da Rusi mogu otići, nakon čega se dogodio pogrom  nad Srbima u ožujku 2004., kada je ubijeno 26 Srba, ali i 11 Albanaca. 900 ih je ranjeno, a spaljen je 935 kuća i 35 sakralnih objekata, a 4000 ljudi je protjerano. To je rezultat odluke prevratničke prozapadne vlade da godinu prije „zamoli Ruse da odu, jer nema potrebe da budu na Kosovu“.

Stručnjaci također primjećuju da snage KFOR-a, podređene NATO-u, teško mogu osigurati sigurnost u regiji. To su snage koje ne ulijevaju povjerenje nikome i nitko ih se ne boji.

“Srbija objektivno ima snage da odgovori i da ozbiljno smanji broj kosovskih militanata. Ali Beograd shvaća da će kolektivni Zapad stati na stranu Kosova, a to neće biti ukrajinska verzija s „lend leaseom“. Bila bi to nova 1999. godina”, smatra Andrej Medvedev, zamjenik predsjednika Moskovske gradske dume.

“Beograd ne može napustiti kosovske Srbe, jer će zemlja eksplodirati, pa će u slučaju novog pogroma Beograd morati vojno tako će odgovoriti. Shvaćaju to i Albanci, a shvatili su i šta su Srbi kada počnu ozbiljno da ratuju“, rekao je Medvedev.

“Dakle, postoji nada da Albance, uz svu želju da se srpsko pitanje konačno riješi upravo sada, može obuzdati običan strah. Ali ne bih računao na to. Iz poznatog razloga Albanci nisu subjektivni. Gazde im mogu reći: „Borite se“, a da Washington sada zapali Balkan je u geopolitičkom smislu idealno, jer će to ekonomski dokrajčiti Europu”, objasnio je Medvedev.

KFOR -Snage potpuno nesposobne da spriječe bilo što

“Trenutni položaj Moskve je vrlo težak za Srbe u smislu emocionalne percepcije. Moskva riječima bezuvjetno podupire teritorijalnu cjelovitost države, a u praktičnoj politici izražava podršku svakoj odluci Beograda”, rekla je Ekaterina Entina, profesorica na Nacionalnom istraživačkom sveučilištu Visoke škola ekonomije, voditeljica Crnomorsko-mediteranskih studija Odsjek Instituta za Europu Ruske akademije znanosti.

"Odnosno, prvi put u povijesti rusko-srpskih odnosa danas dajemo Srbiji priliku da u potpunosti bude odgovorna za svoje političke odluke. I to je sasvim normalno, obzirom da je Srbija danas sa svih strana okružena NATO zemljama. Sa stajališta pružanja vojno-političke pomoći to nam jako teško pada. Osim toga, intervencija u sukobu bila bi obavezni izbor za Moskvu”, istaknula je.

„Takozvani kolektivni Zapad smatra Balkan zonom vlastitog geopolitičkog utjecaja, tako da je naša pozicija, iako donekle gorka, najoptimalnija. Za Rusiju je važno da situacija ne degenerira i dalje, kako bismo sve ipak nekako sačuvali od kritičnog scenarija, kritičnog i za regiju i za cijeli svijet”, objasnila je.

Sugovornica je ukazala i na činjenice koje dokazuju umiješanost Sjedinjenih Država u još jedno zaoštravanje situacije na Balkanu.

“Na primjer, sukob se nakratko stišao nakon govora Amerikanaca. To sugerira da smo vidjeli dobro planiranu provokaciju. Sigurna sam da su preliminarni scenarij Albanci s Kosova dogovorili sa Zapadom. I sad su vidjeli kakva će biti reakcija i samog Beograda i Moskve”, sugerira Entina.

Stručnjakinja je usporedila događaje od prošle večeri sa sličnim pogoršanjem u Pridnjestrovlju nekoliko mjeseci ranije.

“Tada smo vidjeli blagu eskalaciju, koja se brzo smirila. Tako će biti i na Kosovu, samo što kronološki mir neće trajati dalje od listopada. Razlog tome su izbori u Bosni i Hercegovini. Oni će pokazati spremnost Amerikanaca, Britanaca i Nijemaca da se dogovore oko rješavanja nacionalnih pitanja na Balkanu”, rekla je.

Pritom je podsjetila da bi Europa povijesno mogla postići veliki uspjeh u regiji.

“Europska unija je imala jedinstvenu priliku pomiriti zemlje regije, dati joj normalnu budućnost u smislu gospodarskog rasta. Ali politika je bila dijelom arogantna, ponekad nepismena i bahata prema balkanskim državama. EU je ozbiljno odgodila njihovu integraciju u svoj prostor. Osim toga, propušten je trenutak kada su se svi, uključujući Moskvu, Peking, Ankaru i Arape, složili s ulaskom balkanskih zemalja u EU”, naglašava.

“Sa sigurnošću se može reći da je EU vlastitim rukama uništila vlastita postignuća. I sada vidimo upravo Balkan o kojem se u povijesnim knjigama piše kao o „buretu baruta“ Europe, koji vrije u vlastitom kotlu međuetničkih i teritorijalnih problema, ali je Balkan također iznimno ovisan o odnosima između velikih sila”, zaključila je Entina.

I tu se vraćamo na početak i izjavu Fjodora Lukjanova, koji je rekao da ako je ranije o nekim pitanjima i bilo suradnje između Zapada i Rusije, danas to nije slučaj.

"Suradnje neće biti i Rusija i Zapad će svugdje biti na suprotnim stranama barikada, kakve god one bile. Pitanje je u kojoj su mjeri sudionici regionalnih odnosa zadržali stvarnu strast za obračunima, osvetom ili ekspanzijom. Vjerujem, malo toga, da je sve iscrpljeno, ali ako to ipak postoji, onda će ovaj put vanjske sile ući u neizbježan klinč, podržavajući suprotne strane", rekao je Lukjanov, pa nam ostaje da za 30 dana opet svjedočimo eskalaciji s neizvjesnim ishodom, ali se do tada mnogo toga može promijeniti, od stanja u Ukrajini do situacije s energijom u EU, a sve će to utjecati na razinu sukoba Zapada i Rusije na Balkanu, koja je nedvosmisleno poručila da će podržati Srbiju. Samo nisu rekli kako. No, to ćemo vidjeti za mjesec dana.

VIDEO: Lokalni srpski starac na Kosovu, zatečen na cesti s novim „zakonom“, pa ne može ni nazad, ni kući, do koje ima samo nekoliko kilometara: