utorak, 27. rujna 2022.


Rusija se zbog kampanje u Ukrajini potpuno odriče liberalnih dogmi u financijama i ekonomiji 

Iako Rusija od 2005. ne duguje ništa Međunarodnom monetarnom fondu, ova institucija je redovito „sugerirala“ koje politike Moskva mora provoditi da bi bila punopravni član i dobila pozitivnu ocjenu koja kasnije utječe na rejting agencije. 

Tako je bilo sve do ove godine, ali je Rusima nesreća u Ukrajini pomogla. Duga patriotska bitka za odricanje od kolonijalnih zahtjeva kojima MMF zabranjuje ulaganje vlastitog novca u vlastito gospodarstvo je sada okrunjena pobjedom.

Kabinet ministara Ruske Federacije je odobrio nacrt novog proračuna za 2023.  Rashodi, čija je struktura praktički nepoznata, premašit će prihode za 3000 milijardi rubalja. Mihail Mišustin rekao je da će kabinet ministara "što je prije moguće" razraditi upute predsjednika vezane za financiranje djelomične mobilizacije.

Među prijelomnim vijestima, zasad privremeno, do 2025. se odustaje od proračunskog pravila, za kojeg su prošli tjedan lobirali Siluanov i Kudrin. Tako da sada novac neće ići u kupnju valuta, nego u industriju.

A dodatni troškovi za SVO i socijalnu sferu neće se plaćati iz poreza pojedinaca, već uglavnom iz dodatnih korporativnih fiskalnih izuzeća od proizvođača i izvoznika sirovina među naftnim i plinskim tvrtkama, kao i od metalurgije.

Tako je mobilizacija učinila ono što ljudi nisu mogli postići za 18 godina mira. Rusija napušta kolonijalnu shemu gospodarstva. Za sada ćemo vidjeti.

Iza golemog vala vijesti o mobilizaciji, referendumima na područjima oslobođenim od nacista i specijalnoj vojno operaciji, potpuno nezapaženo je prošla vijest o pravom zaokretu u glavešinama ruske vlasti. Tiho, bez medijske pompe, Rusija napušta kolonijalnu shemu gospodarstva, uvodi društveno odgovorno poslovanje i skida jaram proračunske vladavine. Za sada do 2025., a onda će se vidjeti.

Mihail Mišustin rekao je da će kabinet ministara posvetiti "posebnu pozornost" "financiranju aktivnosti u vezi s djelomičnom mobilizacijom".

“Šef države naložio je poduzimanje mjera za zadovoljenje potreba naših oružanih snaga i vojnih formacija. U procesu finalizacije glavnog financijskog zakona potrebno je uzeti u obzir sve točke koje su važne za državu”, rekao je Mišustin.

Premijer je o proračunu govorio krajnje racionalno, izbjegavajući, ako je moguće, konkretne brojke.

Među glavnim prioritetima, osim ispunjenje svih društvenih obveza i financiranje nacionalnih projekata za spomenutu sumu, vlada je je posebno morala paziti da se osigura novac za SVO, a da to ne utječe na ostale proračunske stavke

Sve se primijetilo gotovo odmah. Proračunski prihodi u 2023. godini formirani su prema iznosu od 26,13 trilijuna rubalja. Prema Siluanovu, "porezne inovacije" osigurat će njihov rast. Gotovo po prvi put je jasno dano do znanja tko će snositi teret za SVO i modernizaciju gospodarstva, a to neće biti pojedinci i mala i srednja poduzeća, već državne korporacije i oligarsi.

Metalurški i cijeli energetski sektor čekaju povećanje izvoznih carina na izvoz sirovina, dodatne prihode od proizvođača LNG-a, uvođenje izvozne carine na gnojiva i termo ugljen, prilagodbu pireza za naftaše itd. Sve je to, prema Siluanovu, "pošteno povlačenje dijela prirodne rente".

Što se tiče samih oligarha, prije svega će platiti vlasnici kompanija koje preko nominalnih dioničara ostvaruju basnoslovne prihode, donedavno usmjerene na kupnju nekretnina, jahti, luksuzne robe, zemljišta itd. U tu svrhu vlasti su preporučile da se ne isplaćuju dividende, zabranjujući njihovo povlačenje u inozemstvo i deponiranje u državnim bankama. Dodatni prihodi mogu iznositi 2,5 trilijuna rubalja ili više, što uzrokuje povećanje nezadovoljstva određenim dijelom oligarhije i njezinu prikrivenu i otvorenu potporu "antimobilizacijskom pokretu za mir", piše Nezigar.

U tom trenutku se Siluanov s mnogima svidio, jer je postao patriot, iako se s 30 godina zakašnjenja sjetio pravednosti u raspodjeli narodnog bogatstva i općenito na domovinu. Naravno, prije samo tjedan dana bilo je potpuno drugačijih ideja, gdje se bez ikakve mobilizacije planiralo povećati carine i cijene benzina za stanovništvo. Jasno je da Siluanov nije govorio o pravdi, no je li sada napustio stare ideje i hoće li se za tjedan dana govoriti o novim “tranzicijskim pogodnostima”, kao što je to bio slučaj u vrijeme borbe protiv offshore kompanija, ostaje veliko pitanje.

Međutim, Ministarstvo financija je reklo da "država ne planira dijeliti hipotekarne rizike mobiliziranih građana s bankama". No, na kraju se ispostavilo da će dugove vojnika pokriti same banke i to je pozdravljeno.

Proračunski rashodi iduće će godine iznositi 29,56 trilijuna rubalja, no o njihovoj strukturi ne zna se gotovo ništa. Osim tajnih članaka, ulogu igraju i budući zakoni o mogućim isplatama hipoteka i kredita vojnicima, odgodama i isplatama dnevnica, potrebi hitnog širenja vojno-industrijskog kompleksa i uvođenja novih tehnologija, te izgradnje novih tvornica. ovdje. Koliko će to koštati još nije jasno, ali nema sumnje da će ovakve investicije u zemlji dati poticaj gospodarstvu.

Druga važna inovacija je proračunski manjak i planira se financirati prvenstveno domaćim zaduživanjem. Korištenje sredstava Nacionalnog fonda u ove svrhe bit će svedeno na minimum. Stručnjaci kažu da su ovdje liberali uspjeli prošvercati pogodnosti za "ispravne bankare", poput Sberbanke, koji će se od države zaduživati ​​po 4,5%, a posuđivati ​​po 6%. Shema miriše na idiotizam i zahtijeva minimalno uključivanje Grefa i Sberbanke u "ljubav prema domovini" kako bi se dobit od špekulacija svela na desetine postotka ili barem iskoristila za pokriće kredita i hipoteka boraca. To će biti pošteno i ispravno. Ali zasad je tako. No, ovdje je glavna prednost što će novac ostati i unutar zemlje.

Što se tiče Fonda nacionalnog blagostanja, kasice prasice koja se punu prihodima od nafte, koju ne treba brkati sa zlatnim rezervama koje nitko ne dira, MMF zemljama Afrike, Južne Amerike i bivšeg Sovjetskog Saveza nije preporučio ulaganje u vlastito gospodarstvo, ali je preporučio skladištenje i izvoz u inozemstvo. Konačno, Rusija i to odbija, doduše privremeno, do 2025. godine.

"Nacrt proračuna uzima u obzir normalizaciju proračunske politike i postupni prijelaz na proračunska pravila u 2025., koja osiguravaju primarnu ravnotežu proračuna", rekao je ministar financija.

Istina, ovdje on pokušava biti dobar tu i tamo, govoreći da izračun prihoda uzima u obzir osnovne prihode od nafte i plina u iznosu od 8 trilijuna rubalja.

“Sve što dolazi s vrha osnovnih prihoda od nafte i plina, sve će ići u Fond nacionalnog blagostanja. To će pomoći u smanjenju proračunskog deficita s 2% BDP-a u 2023. na 0,7% u 2025.", dodao je Siluanov. Nadalje, sredstva Fonda morat će ići u infrastrukturne projekte.

Međutim, sama činjenica da će sada novac ići iz ove kasice ljudima za plaćanja, što će potaknuti potražnju i izravno u gospodarstvo, gdje je novac potreban u svim područjima, od izgradnje kuća i cesta na oslobođenim područjima, do izgradnje novih industrija i tvornica u cijeloj zemlji, može okončati kolonijalnu politiku koju  je nametnuo MMF, čak i zemljama kao Rusija, koja nište ne duguje Fondu.

Takva će odluka, prema mišljenju stručnjaka, oslobađanjem investicijskog potencijala i rasterećenjem gospodarstva od dažbina koje se plaćaju u korist zemalja “zlatne milijarde” osigurati rast BDP-a od 0,7-1,2%, ali će on biti temeljen na materijalnoj proizvodnji.

I za kraj, sredstva Fonda nacionalnog blagostanja neće se trošiti za pokrivanje proračunskog deficita, poticanje i podržavanje valutnih i bankarskih špekulanata, uključujući i strane, kao što je to bilo prije, a to je velika stvar. Rezervna sredstva, odlukom vlade i bez ikakve veze s potrebom održavanja određene razine zlatnih rezervi, za novčanu masu, kako to predviđaju standardi MMF-a, bit će usmjerena u materijalnu proizvodnju. I to je sasvim u redu.

Da se to dogodilo bilo koje druge godine, to bi bio „smak svijeta“ u inozemnim financijskim krugovima. Ali sada nije vrijeme za praznike, jer je rat u dvorištu. Ali činjenica da su ruske financijske vlasti krenule odozgo, doduše udarcem s rezervom, ali djelovati u interesu zemlje, to je obećavajuće. Ako ne se počne sada, sutra se može dogoditi da to neće imati tko započeti.

Međutim, postoji najvažnija nijansa, a to je osobna odgovornost za provedbu ovih planova. Jer i prije je bilo zdravih ideja, ali su ih sabotaže i aljkavosti svele na nulu. Sada se to jednostavno ne može dopustiti, a bez odgovornosti Siluanova i ostalih, Mišustina, Manturova i njima sličnih, to više nije moguće. Štoviše odgovornost, ali ne s eventualnim uhićenjem za propust, već po kazni prebacivanje u obične jurišne zrakoplove i pravac u grupu Wagner. Tada će Rusi biti sigurno da će ovi dobro odraditi svoj posao, jer su vrhunski financijski stručnjaci i tehnokrati, samo su bili zatrovani liberalnim financijskim dogmama.

Ako ne, ministri će se dokazati na novom polju. Možda se u Donbasu pokažu boljima nego u Ministarstvu financija? Ali znaju oni to i odraditi će oni sve kako je naređeno. U to ne treba sumnjati.

Broj komentara: 7:

  1. Ako uspije biti će to nova ruska revolucija s dalekosežnim posljedicama. Svjetska kapitalistička hobotnica borit će se do kraja, jer im Putin radi o glavi.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. апсолутно се слажем да ће се багра капиталистичка борити до краја....који се ближи на сву срећу.

      Izbriši
  2. SSSR je počeo da propada kada su počeli da prave reforme reformiranih reformi. Dotukle su ih Gorbačove reforme. Osobine svih tih reforni, koje su počele pri kraju ere Brežnjeva su iste. Reforma počne, ne čeka se i ne analizira tok i efekat, a već se počnu nove reforme. I naravno, niko ne odgovara ni za šta.
    Tako je bilo i sa SFRJ. Krajem šezdesetih godina, je završen glavni ciklus investicija i industrijalizacije. Efekat je počeo da kopni do sredine sedamdesetih i tada počinju reforme. Hvalilo je para i Tito je otišao u SAD, da traži nove kredite. Vratio se kući, prazne vreće, jer je Zapad, već donio odluku da gasi Jugoslaviju. Počele su krize i nestašice i trebalo je 10 godina, da to preraste u put bez povratka.
    SSSR je bilo teže ugasiti, ali za to se pobrinuo Gorbi. SSSR i SFRJ ne poredim bez razloga ,osnovno je bilo, to da su u pitanju bile ne nacionalne tvorevine, u kojima vladajuća kasta, ne služi narodu i nema odgovornost preema državi i narodu, kao prema svome i svojima, već su služili nekim imaginarnim idejama i ciljevima. Zato vjerujem u uspjeh Rusije i njenih reformi, jer je Rusija nscionalna država, a vidi se, da svako mora odgovsrsti za svoj dio posla. Vlast više nike vladajuća kasta, nego ekipa svjesnih da služe nekome i nečemu konkretnom - narodu i državi.
    Želim im sreću i uspjeh.

    OdgovoriIzbriši
  3. Vidio sam to, da se vraćaju na svoj obrazovni sistem i to je dobro.

    OdgovoriIzbriši
  4. Ocekujemo novi tekst pun optimizma I pravdanja novog ruskog debakla

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Zanimljivo, baš danas o "debaklu" kada su još četiri regije, a do sada sve zajedno su činile 90% ukrajinskog BDPa, postaje Ruska Federacija i teško će ih itko više odvojiti, barem srednjoročno, osim ako se Ukrajina ne odrekne svega i ujedini s Rusijom. Zanimljiv je taj "poraz" kada si već anektirao od 20 do 25 % zemlje veličine Ukrajine.

      Izbriši
    2. Ja se i dalje držim ubjeđenja, da je u pitanju navlakuša. Prvo, čak i teoretski, teško je prihvatljivo kako Rusi nisu vidjeli gomilanje ukro snaga. Uz malo kalkulacija, mogli su pretpostsviti gdje te snage mogu biti plasirane. I ponuditi im mogućnost da zauzmu nešto vrijedno - Izjum i Liman !
      Šta se sa time postiže ? Prvo Ukri se razvlače na veliku oblast van svojih utvrda i mogu se tući iz vazduha i artiljerijom. Drugo, postiže se ubrzanje referenduma i pokreće mobilizacijski proces, od koga su inače strijepili. Rusi su i do sada pokazivali, da vrijeme i prostor ne igra presudnu ulogu.
      I šta imamo? Ukri su napravili ofanzivu, uprazmo bez dobijene bitke, uz velike gubitke, Rusi se povukli i evakuisali dio stanovništva. Propaganda je digla tenziju u Rusiji, Putin to koristi da objavi mobilizaciju i ubrza referendume. Sada je u Rusiji euforija i mobilizacija glatko teče. A Ukri još uvijek ginu bez stvarnog efekta, teritorija gdje su se raširili, sad im je klopka, imat će gubitke i dok budu bježali odatle. Treća faza počinje !!

      Izbriši