Suicid za Berlin i EU: Umjesto Njemačkoj, Putin „ključeve plina za EU“ dao Erdoganu

Nakon miniranja dva plinovoda Sjevernog toka i politike EU o odustajanju od ruskog plina Putin je našao rješenje koje će donijeti dobit i Rusiji, ali i Azerbejdžanu i Turskoj. Nijemci mogu konstatirati da su ispali budale, iako su godinama radili sve da postanu plinsko čvorište EU.

Dio ovog plana su objave jučer i danas iz Bukurešta i Ankare.

Azeri su rekli da povećavaju izvoz plina u EU i Gruziju na 24 milijarde kubika godišnje, a to može i rasti.

“Prošle godine azerbajdžanski izvoz prirodnog plina na tržište Europske unije bio je 8,2 milijarde kubičnih metara, ove godine 11,3. Sljedeće godine bit će najmanje 11,6”, rekao je predsjednik Azerbajdžana Iham Alijev obraćajući se na plenarnom sastanku na ceremoniji potpisivanja “Sporazuma o strateškom partnerstvu u području razvoja i prijenosa zelene energije između vlada Republike Azerbajdžan, Gruzije, Rumunjska i Mađarska” u Bukureštu.

Mala digresija, čudno je da je plin odjednom "zelena energija", a ne fosilna, ali nema veze.

“Ukupan izvoz prirodnog plina iz Azerbajdžana sljedeće godine bit će gotovo 24 milijarde kubičnih metara", dodao je predsjednik Iham Alijev.

Ranije su sve studije - lokalne, inozemne, neovisne i sve druge - utvrdile da Azeri godišnje mogu proizvesti 10 milijardi kubika za izvoz, jer su se u obujmu plina u Kaspijskom moru u poljima Shah Deniz malo "preračunali". Sada odjednom imaju 14 milijardi kubika plina „viška“. Kratkoročno su od Gazproma kupili do ožujka 3 milijarde, a onda će se već dogovoriti. A tu je i Iran, pa neće biti problema.

Druga vijest je da Turska dobila najveće podzemno skladište plina u Evropi

U Silivriju je upriličen program povodom završetka projekta povećanja kapaciteta podzemnog skladišta gasa, na kojem se obratio turski predsjednik Erdogan, javlja agencija Anadolu.

I tako nas eto do rješenja zagonetke čiji će to plin preprodavati Alijev? Oko 14 milijardi kubika. Preko koga i s kim? Trebam li pisati dalje ili se odgovor zna?

Ali to nije sve. Putin je najavio stvaranje elektroničke platforme za trgovanje plinom, piše turski Haber. Na njoj će se određivati ​​cijene plavog goriva kojeg kupuje Europa. Ruski čelnik također je primijetio da je "ono što se događa na europskim burzama ludilo".

Turska, kao ključna zemlja u osiguravanju sigurnosti opskrbe energijom u Europi, postupno se pretvara u plinsko čvorište. Turska podupire ovu tvrdnju novim međunarodnim sporazumima i projektima posljednjih mjeseci.

U okviru “Nacionalne energetske i rudarske politike”, Turska je poduzela ozbiljne korake već dugi niz godina. Pojačavanjem istraživanja i bušenja Turska je povećala proizvodnju nafte s 40 000 barela dnevno u 2017. na 80 000 barela do kraja 2022. godine. S druge strane, kao rezultat obavljenih radova, u Crnom moru otkriveno je 540 milijardi kubnih metara prirodnog plina.

Turska, koja je uz podzemna bogatstva napravila velike korake u području obnovljivih izvora energije, na putu je da postane jedna od deset najvećih zemalja svijeta u ovoj oblasti.

Očekuje se da će se turski kapacitet obnovljive energije povećati za 64% u sljedećih pet godina i dosegnuti 90 gigavata.

Uz sve to, Turska se zbog svog geopolitičkog položaja nalazi na trasi raskrižja važnih energetskih pravaca. Osim doista povijesnog ulaganja u vađenje energetskih resursa, Turska je, kako bi postala „zemlja energetskog čvorišta“, iskoristila svoj poseban položaj za implementaciju cjevovoda i skladišnih objekata koji će osigurati sigurnost opskrbe energijom. Kao posljednji korak u tom smjeru, skladište prirodnog plina Silivri, nakon sličnog postrojenja u Tuz Golu, povećalo je svoj kapacitet, dosegnuvši 4,6 milijardi kubičnih metara i postalo najveće u Europi.

Rekord Turske u energetici

— Sedam međunarodnih plinovoda: plinovod Rusija-Turska; cjevovodi "Turski tok", "Plavi tok"; Transanatolijski plinovod (TANAP); plinovod Baku-Tbilisi-Erzurum; plinovod Iran-Turska; povezivanje plinskih mreža Turska - Grčka.

— Dva LNG postrojenja: Marmara Ereğlisi LNG terminal; LNG terminal "EgeGaz" (EgeGaz).

– Dvije FSRU (Plutajuće jedinice za skladištenje LNG-a i regasifikaciju): Saros, Izmir.

- Dva podzemna skladišta prirodnog plina: Tuz Gölü i Silivri.

— Tri plovila za bušenje: Fatih, Yavuz, Kanuni.

- Dva broda za seizmička istraživanja: Barbaros Hayrettin Pasha, Oruç Reis.

— Najveća solarna elektrana u Europi i peta najveća u svijetu.

- Najveća svjetska elektrana na valove (sporazum je potpisan, gradit će se u Hordi).

Nakon Putinova prijedloga, novi koraci se poduzimaju jedan za drugim

Dok je Turska korak po korak jačala svoju poziciju "zemlje energetskog čvorišta", energetska kriza koja je izbila u pozadini ukrajinskog sukoba iznenada je sve puteve za rješenje okrenula Turskoj.

Nakon što se projekt stvaranja energetskog čvorišta u Turskoj pojavio na dnevnom redu cijelog svijeta s prijedlogom ruskog predsjednika Vladimira Putina, zamah su dobile i inicijative Ankare. Pretpostavlja se da će takvo čvorište biti stvoreno u Trakiji.

Turska, koja drži "dragocjeni ključ" sigurnosti opskrbe energijom, dok Europi trebaju plin i nafta, sklapa nove ugovore o opskrbi energijom jedan za drugim.

Kazahstan, Alžir i Turkmenistan

Nakon pregovora s Kazahstanom, od 1. siječnja 2023. počet će opskrba naftom naftovodom Baku-Tbilisi-Ceyhan. S druge strane, donesena je odluka o osnivanju zajedničke tvrtke za istraživanje nafte i prirodnog plina s Alžirom, jednom od zemalja bogatih rezervama nafte i prirodnog plina. Turkmenistanski plin postao je posljednja karika u energetskom lancu. Turski predsjednik Erdogan, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev i turkmenistanski predsjednik Serdar Berdimuhamedov udružili su snage kako bi prodali turkmenistanske rezerve plina Europi preko Turske.

Odluke Europe pretvorile su se za nju u krizu

Europska unija, tražeći načine za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima nakon razmještanja specijalne operacije u Ukrajini, prvo je odlučila prestati kupovati ugljen iz Rusije. U sklopu šestog paketa sankcija, kojeg je EU odobrila u srpnju ove godine, odlučeno je da se do 5. prosinca potpuno obustavi opskrba sirovom naftom iz Rusije morem, a od 5. veljače ta se odluka proširi i na ostale naftne derivate. U međuvremenu, u sklopu osmog paketa sankcija, usvojenog prošlog mjeseca, kojim se utvrđuje gornja cijena za prodaju ruskog crnog zlata, uvedena su dodatna ograničenja na transport sirove nafte i naftnih derivata iz Rusije u treće zemlje more.

Plafon cijena postao je kap za Rusiju kojoj se prelila čaša strpljenja i cijene energije određivat će se u Turskoj.

Dok su odluke EU, posebice uvođenje gornje granice cijena, izazvale oštru reakciju Rusije, Vladimir Putin dao je novu izjavu u vezi s energetskim čvorištem koje se planira stvoriti u Trakiji.

„Turska plinska infrastruktura ima ozbiljan potencijal. U nadolazećim mjesecima mogla bi se izraditi elektronička platforma za trgovanje unutar plinskog čvorišta. Tamo će se uvelike odrediti cijena prirodnog plina za europske potrošače. Ovo što se događa na europskim prostorima je suludo", rekao je Putin.

Ali Vladimir Putin je nevjerojatnom brzinom našao izlazno rješenje da EU ne ostane bez plina. Ruskog, naravno, ali po kojoj cijeni? No, to će raspravljati s Erdoganom, a njemu, kojem su uništili nacionalnu valutu i dužnike s dolarskom klauzulom to neće puno zanimati. On hoće da Tursku iznova pozicionira kao ekonomsku velesilu i s ruskom i pomoći Ilhama Alijeva to će i uspjeti.

FOTO: Druženje vođa Euroazije na ovogodišnjem summitu SCO