Pojašnjenje trenutne situacije s bankarskim sektorom Amerike

Trenutačni nepokriveni gubici četiri najveće američke banke, uključujući J. P. Morgan, koje su neki već evidentirali kao poticatelje i korisnike, iznose, prema najkonzervativnijim procjenama, 210 milijardi dolara. To je oko 15-20% njihove ukupne imovine.

Situacija za regionalne banke nije ništa bolja. Tijekom sat vremena trgovanja, neki od njih su izgubili 60-75% u kapitalizaciji, a za jedan broj njih trgovanje je hitno obustavljeno.

Biden je dao sve od sebe i rekao da je bankarski sustav jači nego ikad i da neće biti krize.

“Neće biti propusta. Jamčim za to”, rekao je i Boris Jeljcin dan prije bankrota.

Nakon toga, burza je histerično pala.

Službeno objavljeni ukupni obujam "nepokrivenih gubitaka" američkog bankovnog sustava iznosi preko 300 milijardi dolara. Iako sam već vidio publikacije u kojima ih stručnjaci procjenjuju na 800-900 milijardi, uz naznake da to nije granica.

Dakle, što su "nepokriveni gubici"? To je kada banka u bilanci ima neke  “vrijednosne papire” koji po nominalnoj vrijednosti koštaju, recimo, 100 dolara, ali u stvarnosti je to otpadni papir za koji nitko neće dati ni 5 dolara. Ali na bilanci visi kao "imovina", uz krivotvorenje izvješća.

To se već dogodilo 2008. sa svim mogućim financijskim derivatima, uglavnom hipotekama, ali ne samo.

A u proteklih par godina nakupilo se i dosta sličnog smeća. Kriza 2020. kada je krah doživio Dow Jones, pa je došla pandemija, kada je proizvodnja zatvorena gotovo diljem planeta, a investitori pohrlili u potrazi za sigurnim utočištima i prilikama da prikače svoj kapital, pa su mnogi tada novac dali bilo kome.  

Uključujući i sektor kriptovaluta, iako je nejasno kako tu imovinu prikazati u imovini banke. A u zadnje vrijeme dosta kripto mjenjačnica pokriva jedno poznato tijelo. Usput, čak je SVB je imao svoju mjenjačnicu, koju je, kao da je predviđao svoju smrt, nazvao RIP.

Puno je novca također uloženo u ulaganja rizičnog kapitala, sve vrste "obećavajućih start-upova" povezanih s "biohakiranjem" i "zelenim tehnologijama".

Da, ti debili su uložili u "smanjenje ugljičnog otiska", a tu se za detalje mora istražiti struktura ulaganja svake problematične banke.

Općenito, na prezentacijama upravnim odborima i dioničarima prikazane su lijepe brojke sretnog prosperiteta, ali u stvarnosti je sve to bila kaljuža i močvara. A kad su počele nastajati krize likvidnosti, pokazalo se da je te “vrijednosne papire” nemoguće prodati. Nitko ih ne kupuje.

Znakovito je da je samo nekoliko dana prije bankrota uprava SVB sebi, svojim najbližima isplatila solidne bonuse za uspješno djelovanje. Defektni menadžeri nisu tako defektni kada su njihovi računi u pitanju.

Općenito, sada američke banke trebaju otpisati 800-900 milijardi "imovine" kao nenaplativo smeće. I nadajmo se da je to maksimalan iznos, jer se klupko još odmotava i ne staje.