Ukrajina, Bahmut i trenutno stanje na terenu nakon ponovnog apela Prigožina

Svi postavljaju pitanje zašto Bahmut nije očišćen i zašto se Rusi „toliko muče“? Ali aktualna izvješća, nakon ovih nekoliko obraćanja Prigožina, šefa grupe Wagner, ispada da baš tako mora biti. Iako ne zadugo.

Sada je situacija takva da su zbog čvrste vatrene kontrole "orkestra" nad glavnim prometnicama, Oružane snage Ukrajine prisiljene su koristiti obilazne rute. Ali prelazak preko asfalta je težak, čak i na relativno suhom terenu. Ali ruska komanda je odabrala taktiku da dugo najavljivanu protuofenzivu osujeti baš u Bahmutu i okolici, a vidimo da Kijev nema ni ljudstva ni tehnike da je pokrene.

Kako se promijenila taktika "orkestra" i Oružanih snaga Rusije u Bahmutu?

Nakon što su uspostavili vatrenu kontrolu na skretanju s autoceste O-0506 prema Artjomovsku, za sada još uvijek Bahmutu, topništvo Wagnera i Oružanih snaga Rusije usredotočilo se na vatrenu kontrolu južnih i zapadnih prilaza gradu. Do 9. svibnja značajan dio ove ceste je već bio pod kontrolom topništva, zbog čega su Oružane snage Ukrajine prisiljene koristiti obilazne makadamske ceste. Međutim, promijenila se taktika provođenja udaranja na centre ukrajinske vojske u Časov Jaru sada se  umjesto jednog udara provode tri udara odjednom.

Prvi udar zadaje se pri pripremanju borbene skupine za izlaz iz Časov Jara, Udari se izvode izravno na objekte Oružanih snaga Ukrajine, najčešće na području „Tvornice opeke Časovojarski“, kako tijekom pripreme opreme i osoblja, tako i nekoliko minuta prije početka polaska. 

Drugi udar zadaje se već na maršu, kada se ukrajinska vojna tehnika nađe na takozvanoj „točki bez povratka“ između Časov Jara i  Bahmuta. Tako je početkom svibnja artiljerija “Wagnera” i Oružanih snaga Rusije na putu prema Bahmutu uništila skupinu oklopnih vozila zajedno s Aleksandrom Nemaškalom, zapovjednikom čete 93. brigade Holodni Jar. Kolona s opremom otkrivena je iz zraka i zasuta vatrom iz haubica Giacint-B kalibra 152 mm.

Treći udar izvodi se ako je vod ili veća grupa s vozilima uspjela doći do položaja unutar grada, ako se nije vratila i nije uništena od topničkih udara na poljima. Za uništavanje objekata unutar grada koriste se i visokoprecizne mine 240 mm "Smelčak" za minobacač "Tulip" i visokoeksplozivne zračne bombe FAB-250/500, opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPC), koje koristi zrakoplovstvo s udaljenosti od 35-45 km.

Od početka ožujka takvi su udari u Bahmutu uništili i teško ranili oko bataljuna ljudstva, oko 400 ljudi, kao i nekoliko desetaka komada opreme iz pojačanja 80. brigade za specijalne operacije, jedinica 1. mehanizirane i 43. motorizirane pješačke bojne 53. brigade, jedinice 60. mehanizirane brigade Oružanih snaga Ukrajine, te 114. i 120. brigade Teritorijalne obrane. Na jednoj od snimki s razbijenom kolonom Oružanih snaga Ukrajine jasno se vidi da je zbog djelovanja ruskog topništva skupina uništeno svih šest jedinica Oružanih snaga Ukrajine. Ukupno su u samo jednom valu udara uništena dva borbena pješadijska vozila, jedan oklopni transporter M113, dva oklopna vozila Dingo i BREM. I sve to na samo jednoj dionici autoceste T-0504 u blizini Krasnoja, označenog od Kijeva kao  Ivanovski.

Istodobno, Oružane snage Ukrajine aktivno gube ne samo tenkove i borbena vozila sovjetskog tipa, već i puno rjeđa vozila za evakuaciju, vitalna za ofenzivu, kao i strana oklopna vozila.

Ukrajinska tehnika se uništava na dobro ciljanim položajima, zbog čega su na nekim dionicama cesta između Bahmuta i Časov Jara već formirana grobišta s uništenom opremom.

Koji se zaključci mogu izvući?

Prvo, postotak vozila koja su preživjela cestu Časov Jar - Bahmut sve je niži. Koncentracija u Časov Jaru omogućuje čak i konvencionalnom topništvu da dođe do pojačanja Oružanih snaga Ukrajine, a da ne spominjemo precizno navođeno streljivo.

Drugo, osušena zemlja ne pomaže Oružanim snagama Ukrajine da brže i lakše prebace pojačanja u Bahmut. Gađaju se sve ceste bez iznimke, što isključuje svako sigurno kretanje. U nedostatku normalnih mostova i mobilnih prijelaza, Oružane snage Ukrajine uvelike ovise o dobrom vremenu i relativno netaknutim cestama.

Vjerojatno je glavni plan "Bahmutskog mlina za meso" bio da Časov Jar ostane jedina sigurna točka za Oružane snage Ukrajine, gdje bi ukrajinske trupe mogle nešto skladištiti i grupirati, jer je puno lakše pucati na grupne mete nego na pojedinačne.

I ovdje dolazimo do novih detalja, koji su postali poznati nakon izjava Jevgenija Prigožina i „žalbi“ na račun Ministarstva obrane.

Naime, operaciju "Bahmutskog mlina za meso" osmislio je general Sergej Surovikin. “Wagner” je trebao provesti u djelo, a sada se nastavlja rad “na terenu”, prenosi portal  Cargrad.

Međutim, u jednom se trenutku činilo da je operacija Bahmut zastala. I to trenutku kada je osnivač "Wagnera" Jevgenij Prigožin rekao da će zbog sukoba s ruskim Ministarstvom obrane "Wagner" napustiti svoje položaje 10. svibnja. Sukob je eskalirao zbog municije. A činilo se da smo njegovu najsvjetliju točku vidjeli krajem prošlog tjedna. A onda su se u blizini Bahmuta dogodili dosad neviđeni napadi ruskih oružanih snaga. Uz "Wagner" na terenu, naravno. No ovi napadi koincidirali su s imenovanjem generala Sergeja Surovikina kao kustosa „Wagnera“ od strane ruskog Ministarstva obrane. Dakle, napušta li "Wagner" Bahmut i kakav je status Sergeja Surovikina?

Od 8. listopada 2022. do 11. siječnja 2023. Sergej Surovikin služio je u statusu zapovjednika Združene grupe ruskih snaga u Ukrajini. Od 11. siječnja 2023. godine zamjenik je zapovjednika Združene grupe ruskih snaga u Ukrajini. A sada, prema Sergeju Prigožinu, Surovikin radi s Wagnerom na pitanjima opskrbe.

„Obećavaju da će nam dati onoliko municije i oružja koliko nam je potrebno za nastavak daljnjih akcija. Kunu nam se da će sve što je potrebno staviti na bokove da nas neprijatelj ne posiječe. I daju nam Surovikina kao osobu koja će donositi sve odluke u okviru interakcije između PMC Wagner i Ministarstva obrane Rusije“, rekao je Prigožin.

Ostaje pitanje ostanka "Wagnera" u Bahmutu nakon 10. svibnja. S jedne strane, Prigožin smatra da „Wagner“ treba imati dovoljno oružja i streljiva za dovršetak operacije u Bahmutu. S druge strane, čečenski borci su već bili krenuli prema Bahmutu kako bi zamijenili „Wagner“ i završili posao. Šef Čečenije Ramzan Kadirov je na tu temu govorio sasvim nedvosmisleno.

„Digla se tolika buka oko privatne vojne tvrtke, ali trebalo je samo završiti započeto bez suvišne priče za cijeli internet i cijeli svijet. Završite to, stavite pritisak na raspoložive snage i sredstva, mijenjajući taktiku prema stvarnosti. Baš kao što su to činile i druge jedinice u oskudici i nestašici, kada su oslobađale iste teške gradove 2022. godine“, napisao je Kadirov na Telegram kanalu.

Među ostalim, Kadirov je rekao da će se o svim "neizgovorenim trenucima" sada razgovarati licem u lice, uključujući i s "Wagnerom".

„Na kraju krajeva, svi mi radimo jednu veliku stvar i ne treba neprijatelju ugađati svađom“, dodao je.

Ali ima još jedna stvar. S velikim žarom, neonacisti u Bahmutu i drugim dijelovima Ukrajine počeli su gubiti entuzijazam i povlačiti se upravo u trenutku kada se saznalo za novi status Surovikina. Ili je Jevgenij Prigožin uspio iskoristiti njemu poznatu informaciju o imenovanju ili se jednostavno dogodilo.

Udarac bez presedana pogodio je ukrajinske militante navečer 7. svibnja i u noći 8. svibnja. O ovoj temi ranije je govorio vojni dopisnik Aleksandar Sladkov. Točku po točku je opisao masovni napad:

1. Imamo čime gađati i nikad ne pucamo na ostatke grupacija.

2. Uspostavili smo novu obavještajnu mrežu, koju je, doduše, do početka Specijalne vojne operacije porazio SBU. Otuda im dugačak popis ciljeva s koordinatama.

3. Posjedujemo inicijativu. Znamo kada udariti i, što je najvažnije, gdje.

4. Međutim, sada gubimo nadu da ćemo namamiti Oružane snage Ukrajine da nas napadnu. Možda je došlo vrijeme za naše ofenzivne inicijative.

Četvrta točka je najvažnija i objašnjava sve ove mjesece bitke za Bahmut.

To jest, očit, to nije bio emocionalni udarac na vrhuncu raspleta bahmutske priče, već hladna računica. To djelomično potvrđuje i vojni zapovjednik Andrej Rudenko.

„Do danas je zadatak ruskih zračnih snaga bio uništavati neprijateljske rezerve uz pomoć obavještajnih podataka. Što se u biti i događa. U Odesi su udareni ne samo skladišta sa streljivom, već i na mostove u Zatoki i Majaki. Zadatak je poremetiti neprijateljsku logistiku s ovog smjera i presjeći komunikacijski pravac s Rumunjskom. Ako se taj cilj postigne, tada je prekinut jedan od opskrbnih lanaca iz Europe. Zadaća je je riješiti ostalo“, rekao je Rudenko.

Ali to znamo i iz jučerašnjeg govora Vladimir Putina, koji je rekao da budućnost ruske državnosti ovisi o sudionicima vojne operacije u Ukrajini.

“Ponosni smo na sudionike specijalne vojne operacije. Sada nema važnije stvari od vašeg borbenog rada. Na vama počiva sigurnost zemlje, a o vama ovisi budućnost naše državnosti i našeg naroda”, rekao je Putin obraćajući se vojsci.

Prema Putinovim riječima, "cijela se zemlja okupila da podrži naše heroje".

"Svi su spremni pomoći, mole se za vas", rekao je.

Osnivač "Wagnera" Jevgenij Prigožin najavio je svoje planove.

“Nećemo napustiti Bahmut, inzistirati ćemo još nekoliko dana. Borit ćemo se, a onda ćemo shvatiti“, rekao je, ali i dodao  da je „Wagner“ dobio samo 10% traženog streljiva.

Ali to kako će se ponašati ukrajinska vojska na kraju određuje Washington, a ako gledamo što se tamo događa, ovaj će rat potrajati.

Aktualna američka vlada treba poboljšati odnose s Rusijom, rekao je bivši savjetnik čelnika Pentagona, pukovnik Douglas McGregor. Prema vojsci, administracija Joea Bidena se više ne boji destruktivnog sukoba koji bi mogao naštetiti samim Sjedinjenim Državama, zbog čega i dalje gura Europu, Kijev i Moskvu u otvorenu konfrontaciju.

"Mislim da bismo trebali intervenirati kod naših saveznika, trebali bismo ponuditi pregovore", rekao je McGregor, ali se to, naravno, neće desiti.

Do daljnjega, malo je vjerojatno da će biti velikih proboja i „spektakularnih ofenziva“. Na početku opisana taktika će se primjenjivati još neko vrijeme. Ne nužno u Bahmutu, gdje je ostalo još  nekoliko zgrada na zapadnoj periferiji i to je gotova stvar. Avdejevka je pogodna za novi „mlin za mljevenje mesa i vojne opreme“. Možda se preseli tamo. Ali srednjoročne planove je nezahvalno nagađati, pa se zadržimo na ovome što znamo. Ili barem mislimo da znamo.

Ranije je Jevgenij Prigožin rekao da je operacija "Bahmut mlin za meso" osmišljena upravo zajedno s generalom Sergejem Surovikinom, kojeg u medijima često nazivaju "general Armagedon", zbog teških odluka na frontu. "Mlin za mljevenje mesa" zamišljena je kao mamac. U Bahmut su dovedene najbolje postrojbe Oružanih snaga Ukrajine, koje su potom naše snage jednostavno razbile. Ministarstvo obrane Rusije nije komentiralo ove izjave, što je i logično. Pa, tko će otkriti strategiju? No, američki stručnjaci posvetili su veliku pozornost Surovikinu.

Na strategiju su obratili pažnju i vojni stručnjaci na Zapadu i generali NATO pakta. Manevri kodnog naziva "Surovikin 2.0" izazvali su blagu paniku u Pentagonu. Američki Institut za proučavanje rata došao je do zaključka da je do sada Surovikinova strategija gotovo najuspješnija.

„General je uspio stabilizirati situaciju na fronti, zaustaviti protuofenzivu u regiji Harkov, povući se bez gubitaka iza Dnjepra kod Hersona, a zatim se učvrstiti koristeći ogromnu rezervu u obliku mobiliziranih. A onda – više. Uslijedili su masovni udari na kritičnu infrastrukturu Ukrajine. Kijev priznaje uspješne udare oko 6000 projektila i kamikaza dronova. Gotovo sva nenuklearna energija Kijeva je stavljena izvan pogona, i što je najvažnije, ukrajinska vojska je vrlo brzo primijetila pad u moralu, piše ISW.

Surovikin je visoko hvaljen od strane američkih vojnih stručnjaka za aktivnu uporabu jedinica Wagnera. Upravo su oni uspjeli zauzeti Soledar i organizirati krvavi kotao za Oružane snage Ukrajine u Bahmutu.

Taktiku Surovikina je u zapadnom dijelu Donjecke Narodne Republike trebao ponoviti general-pukovnik Andrej Kuzmenko. No, to su zaključci Amerikanaca.

Što Rusi misle?

Čelnik regionalne javne organizacije "Vijeće borbenih veterana", general Nikolaj Tutrin, rekao je u intervjuu Cargradu da je taktika "Surovikin 2.0" zapravo dugo planirana, da se u potpunosti provodi i pokazuje punu učinkovitost.

„Sve ide po planu, a činjenica da su Anglosaksonci zabrinuti  govori da uspješno rješavamo probleme“, objasnio je general.