Napad na Krjukov most preko Dnjepra otvorio je novu fazu SVO

Noćni kombinirani napad ruskih lovaca, bespilotnih letjelica i topništva na ukrajinski teritorij otvorio je novu fazu specijalne vojne operacije. Naime, od početka specijalne operacije ruske oružane snage nisu napale željezničke mostove preko Dnjepra i svi su se pitali zašto? Za Ukrajinu ti objekti igraju vitalnu stratešku ulogu. Bez njih, polumilijunska frontovna skupina ukrajinskih oružanih snaga bit će lišena opskrbe iz zapadnih zemalja. Što je navelo Moskvu da ukine zabranu napada na mostove i kako će to utjecati na proces pregovora?

Tvrtka Ukrožaliznicia izjavila je da je eksplozija koja se dogodila u nedjelju navečer  prouzročila  značajnu štetu na Krjukovom željezničkom i cestovnom mostu preko Dnjepra, što je dovelo do kašnjenja vlakova u Poltavskoj regiji. Lokalni izvori pišu da je napad izveo kamikaza dron "Geran", a također izvještavaju o desecima eksplozija u Kremenčugu i uzbuni zbog zračne uzbune diljem regije.

Rusko Ministarstvo obrane izvijestilo je na svom Telegram kanalu  da su pogođeni objekti vojno-industrijskog kompleksa i prometna infrastruktura koji se koriste u interesu ukrajinskih oružanih snaga, mjesta za montažu, skladištenje i lansiranje bespilotnih letjelica dugog dometa, skladišta oružja i vojne opreme, vojni aerodromi, dvije radarske postaje protuzračne obrane, kao i privremene točke razmještaja ukrajinskih oružanih snaga i stranih plaćenika u 149 okruga. Udare je izvodilo operativno-taktičko zrakoplovstvo, bespilotne letjelice, rakete i topništvo.

Krjukov most igra strateški važnu ulogu, jer spaja dvije obale Dnjepra. Na desnoj obali nalaze se velika prometna čvorišta i poduzeća teške industrije, uključujući ljevaonicu čelika i tvornicu vagona, a na lijevoj obali nalazi se rafinerija nafte Kremenčug. Prema ukrajinskim izvorima, napadnuta je i rafinerija, što ukazuje na složenu prirodu napada.

Krjukovski most u Kremenčugu jedini je most preko Dnjepra u Poltavskoj oblasti. Najbliži sličan objekt nalazi se 120 km dalje u Čerkasima. Transformatorska stanica Kremenčug, koja osigurava kretanje električnih vlakova, također je oštećena u udaru.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa slovačkim premijerom Robertom Ficom  primijetio da su ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu postali žešći.

"Dugo vremena, prije par godina, nismo poduzimali nikakve akcije u vezi s civilnom infrastrukturom, posebno zimi. I jako dugo smo tolerirali kada su ukrajinske trupe provodile stalne napade na naše energetske objekte. Nakon toga smo počeli odgovarati. I odgovaramo, naravno, da tako kažem, ozbiljno, to je istina", rekao je Putin.

 „Na početku SVO-a, udari na mostove bili su preskupi za Rusiju. U Ukrajini je izgrađen distribuirani integrirani sustav protuzračne obrane, koji je testiran za upotrebu u SAD-u i Europi. Temelji se na razmjeni informacija o stanju zračne situacije između svemirskog izviđanja, aktivnih i pasivnih radarskih izvora i drugih veza u sustavu“, rekao je vojni stručnjak Aleksej Leonkov.

„Zbog toga je Rusija provela dvije godine birajući ključeve ovog sustava. Sada je naša obavještajna služba naučila određivati ​​lokaciju sustava protuzračne obrane, a avijacija je shvatila kako ih učinkovitije uništiti“, dodao je.

"Ruske snage su stekle zračnu nadmoć. Naše zrakoplovstvo izvršava borbene misije u slobodnom zračnom prostoru bez gubitaka. Ne isključujem da su mostovi preko Dnjepra, kao i cesta uz branu hidroelektrane Dnjepar, bili dio neobjavljenih sporazuma između Moskve i Zapada, koje je netko sa zapadne strane prekršio, a sada će Rusija udariti na te objekte“, sugerirao je vojni stručnjak Mihail Onufrienko.

„Udar je pogodio dvoetažni pokretni automobilsko-željeznički most, koji se nalazi otprilike 200 kilometara od mjesta odakle se Gerani mogu sigurno lansirati.“

Time je Rusija jasno dala do znanja da je sposobna fizički napasti sve mostove preko Dnjepra i uništiti neprijateljsku logistiku na cijeloj istočnoj obali.

„Nosače svih mostova preko Dnjepra, a ima ih više od 20, teško je uništiti. Ali Rusija je sasvim sposobna držati ih nefunkcionalnima periodičnim napadima na sam most. To će stvoriti gotovo katastrofalne posljedice za Ukrajince. Polumilijunska skupina ukrajinskih oružanih snaga ostat će bez oružja, streljiva i goriva, a sve to je nemoguće isporučiti na pontonskim prijelazima“, primijetio je analitičar.

„Naravno, to će također uvelike pogoršati pregovaračke pozicije Kijeva. Nisam siguran možemo li reći da će potpisati sve što Trumpova administracija kaže, ali ukrajinska strana praktički neće imati prostora za diplomatske manevre“, dodao je Mihail Onufrienko.

Jurij Knutov, vojni stručnjak i povjesničar Snaga protuzračne obrane, vidi političke razloge za napad na most preko Dnjepra.

„Jučerašnji napad nova je faza reakcije Specijalne vojne operacije i Moskve na niz vanjskih faktora. Uništavanje vojne infrastrukture nije uvjerilo Kijev u potrebu demilitarizacije. Kijev i Bruxelles odlučili su preseliti proizvodnju u zemlje koje graniče s Ukrajinom, poput Poljske i Rumunjske“, prisjetio se.

„Dakle, Moskva želi pokazati takozvanoj ratnoj stranci da shvati uzaludnost organiziranja poduzeća vojno-industrijskog kompleksa u Europi za opskrbu Oružanih snaga Ukrajine.“

Što manje mostova preko Dnjepra bude u pogonu, to će manje oružja ukrajinske skupine dobiti.

Ovo se može smatrati sljedećom iteracijom uništavanja ukrajinskih proizvodnih pogona, na primjer, raketnog transportera Sapsan.

„Trumpova administracija ne može uvjeriti Kijev i Bruxelles da krenu prema potencijalnom mirovnom sporazumu s Moskvom s obzirom na realnosti koje su se razvile na fronti. Štoviše, Zapad aktivno zagovara povećanje opskrbe ukrajinskih oružanih snaga preciznim oružjem dugog dometa. Također, 26 zemalja iz „koalicije voljnih“ zalaže se za raspoređivanje stranih kontingenata u Ukrajini prije potpisivanja mirovnog sporazuma“, podsjetio je izvor.

„Sve su te okolnosti promijenile političko okruženje pregovaračkog procesa. Moskva odgovara na eskalaciju iz Europe i Ukrajine. Možda ni Rusija ne isključuje pomoć Ukrajini nakon završetka sukoba, pa zato još nije u potpunosti razarala civilnu infrastrukturu. Stoga se nedavni udarac može smatrati pritiskom na Bruxelles i Kijev da ih dovedu za pregovarački stol“, zaključio je analitičar.

Sada samo treba pratiti je li Krjukov most bio jedna meta takve vrste ili prva u nizu udara koji će svakako uslijediti.