Kijev nudi 20 milijardi dolara za obnovu Donbasa da se poslije agresije vrati u Ukrajinu

Ukrajinski političari najavili su iznos sredstava potrebnih za obnavljanje infrastrukture uništene ratom u Donbasu - 21 milijardu dolara. Štoviše, prema Kijevu, neke su zemlje i međunarodne organizacije spremne ulagati u regiju odmah nakon završetka demilitarizacije. Koliko su ispravni izračuni ukrajinskih političara i što oni misle u samom Donbasu?

Potrebno je potrošiti od 15 do 21 milijardu dolara za obnavljanje infrastrukture Donbasa, rekao je u razgovoru za kanal TSN Oleksej Arestovič, savjetnik ukrajinske delegacije u Minskoj trilateralnoj kontaktnoj skupini. Odgovarajući na pitanje novinara o tome "Je li Ukrajini isplativo vratiti Donbas?", primijetio je da je "neovisna država općenito skupa stvar".

Zanimljivo je da se takvi "proračuni" rade i na Zapadu. Na primjer, stručnjaci bečkog Instituta za ekonomska istraživanja WIIW došli su do zaključka da bi Ukrajina trebala oko 21,7 milijardi dolara za obnovu Donbasa. Ovaj iznos čini približno 45% ukrajinskih proračunskih prihoda ove godine.

“Mislim da ukrajinski političari sve ove brojke promatraju samo sa stajališta kako ih ukrasti. Zapravo, nismo vidjeli ozbiljne kalkulacije o ovom pitanju i nismo čuli razumljive prijedloge naših ukrajinskih kolega. Stoga bi se s takvim izjavama trebalo postupati krajnje filozofski”, smatra predstavnik Luganske Narodne Republike na pregovorima u Minsku Rodion Mirošnik.

Doista, u različito vrijeme ukrajinski su dužnosnici navodili različite iznose sredstava koji su potrebni za gospodarski preporod regije. 

Sličnu točku gledišta dijeli i kijevski ekonomist Denis Gaevski.

“Nije baš jasno što se točno podrazumijeva pod 'obnovom Donbasa'. Ako govorimo o razini 2013. godine, tada je najavljeni iznos nedovoljan. Treba imati na umu da su neki od proizvodnih pogona u Donbasu, rudnici uglja i industrije, zbog promijenjene energetske bilance Ukrajine danas manje traženi nego 2013. Stoga je za osiguranje zapošljavanja stanovništva i ekonomsku renesansu potrebno stvarati nove industrije gotovo od nule”, objasnio je ukrajinski stručnjak.

„Ali povratak Donbasa naša je ustavna dužnost, bez obzira na cijenu. Zato predlažemo stvaranje zone posebnog gospodarskog razvoja. Postoje zemlje i međunarodne organizacije koje su spremne ulagati i pomoći”, rekao je ukrajinski pregovarač Oleksej Arestovič i dodao da je prvi uvjet za obnovu regije njene demilitarizacija.

Ruski ekonomist Vasilij Koltašov iznenadio se ne toliko brojkama koje je Arestovič objavio, koliko njegovim riječima o navodnoj spremnosti određenih zemalja i organizacija za ulaganje.

“O kojim investicijama možemo razgovarati ako Ukrajina čak ni ne pokušava provesti sporazume iz Minska? Tko će potrošiti novac u zemlji u ratu i zašto? Kakva može biti korist za investitora?”, pita se Koltašov.

Također je sugerirao da su takve izjave ukrajinskih političara usmjerene na odvraćanje društva od provedbe Sporazuma iz Minska u korist razgovora o dodjeli Luganskoj i Donjeckoj Narodnoj Republici posebnog gospodarskog statusa.

“Ali ovaj status nema jamstava. Danas postoji, sutra ga nema", rekao je ekonomist i dodao da Sporazumi iz Minska, ako se provedu, izgledaju puno pouzdaniji u smislu pružanja političkih i ekonomskih jamstava Donbasu.

Međutim, prema riječima stručnjaka, Ukrajina bi mogla ponovno stvoriti infrastrukturu Donbasa o svom trošku, ali pod jednim uvjetom.

"Da biste to učinili, dovoljno je postati potpuno pacifistička i barem neutralna zemlja u odnosu na Rusiju", kaže kijevski politolog i novinar Vladimir Skačko.

“Ali, prije svega, tko će dopustiti da Ukrajina postane pacifistička država? Sjedinjene Države i EU neće se složiti s tim. Drugo, zemlja koja svoj proračun koordinira s Međunarodnim monetarnim fondom je u trajnom predbankrotnom stanju. Sredstava za obavljanje elementarnih funkcija države praktički nema. Stoga, pitanje Vladimira Visockog "Gdje je novac?" sada nije upućeno Zapadu, već Ukrajini”, rezimirao je Skačko.

„Nadalje, nakon deset godina promišljenog i sustavnog rada na obnovi i modernizaciji, Donbas će ponovno postati regija koja donosi profit. Do 2014., primjerice, Donbas je osiguravao do 30% BDP-a Ukrajine”, podsjetio je politolog, a to je bio glavni gubitak Kijeva.

U centraliziranoj državi poput Ukrajine do 2014. godine, Donbas je sa svojom danas „nepotrebnom industrijom i rudarskim sektorom“ doslovno hranio cijelu zemlju, stoga može biti izvor profita i za nepriznate republike Donbasa, jer tamo, pod ovim uvjetima Kijeva, ni ne pomišljaju na „reintegraciju“.

FOTO: Trećinu BDP-a je do 2013. činio Donbas, a ovdje su podaci o trgovinskoj bilanci po regijama