Iran je jedna od rijetkih zemalja u svijetu sa sposobnošću
izgradnje i lansiranja projektila iz podzemnih silosa, što je veliki izazov za njegove
neprijatelje.
Iranski podzemni raketni bunkeri Revolucionarne garde (IRGC)
već su bili izazov za Zapad, ali su sada sekundarna prijetnja zbog postojanja
"farmi projektila", što je dvostruki udarac za Sjedinjene Države i
njihove saveznike .
Ako je do sada praćenjem satelitskih snimaka i praćenjem
kretanja lansera bilo moguće detektirati lokacije baza ili točke lansiranja balističkih
projektila, podzemnih raketnih gradova ili raketnih centara, od sada, jer ne
postoji ni najmanji trag ili otisak raketnih bacača zakopanih u zemlju, mjesto
odlaganja i ispaljivanja balističkih projektila ne može se otkriti.
“Cijela južna obala Irana
ima raketne gradove”
U raketnim farmama balističke rakete se postavljaju unutar
kapsule za vertikalno lansiranje projektila, a zatim se ta kapsula stavlja u
jamu u zemlji i puni zemljom, odnosno zakopava.
Projektili Iranske revolucionarne garde koriste sustav
vrućeg lansiranja u svojim farmama, gdje se projektil pali u ćeliji i čisti
izlaznu putanju iz kapsule.
Raketna sposobnost Irana godinama je bila predmet
kontroverzi i neprijatelji su je uvijek pokušavali oslabiti pribjegavajući
raznim alatima koji su im bili na raspolaganju, poput primjene pritiska
sankcijama, akcija industrijske sabotaže, ubojstava iranskih znanstvenika i
identifikacijom iranskih raketnih lokacija i baza kako bi ih, u slučaju mogućeg
rata, mogli napasti.
Međutim, te mjere ne samo da nisu uspjele potisnuti Iran,
već su postale razlog za njegovo napredovanje nevjerojatnom brzinom.
Zapravo, nekoliko stručnjaka vjeruje da su selektivna
ubojstva protiv iranskih znanstvenika, kao nedavni slučaj ubojstva nuklearnog znanstvenika, Mohsena
Fajrizadea, koje se dogodilo 27. studenoga, odgovor zabrinutosti SAD-a i
Izraela zbog tehnološkog razvoja Irana.
Iran vidi
"ozbiljne znakove izraelske uloge" u ubojstvu fizičara
U svibnju 2018. američka administracija Donalda Trumpa
povukla je Washington iz nuklearnog pakta iz 2015. Od tada je Bijela kuća
usvojila takozvanu politiku "maksimalnog pritiska protiv Teherana",
koja osim nametanja uključuje vojne, političke i financijske prijetnje i sankcije,
kako bi se perzijska zemlja natjerala da popusti pred njezinim nezakonitim
zahtjevima, posebice otvaranjem novih pregovora o nuklearnom sporazumu.
Međutim, prijetnje i mjere prisile američke administracije nisu uspjele, kako
ističu iranske vlasti i različiti politički stručnjaci, a postignuća iranskih
raketnih snaga su takva da im se u većem sukobu taško mogu suprotstaviti Izrael
i njegovi saveznici, koji ni sada, kada su u obaranju iranskih projektila i
dronova sudjelovali Izrael, SAD, Francuska i Jordan, nisu uspjeli obraniti ciljeve
koje je Teheran odlučio gađati. Da, dio je oboren, ali su projektili i dronovi
koji su prošli proturaketnu obranu napravili velike štete na bar dvije zračne
baze, a udari su zabilježeni i u zapadnom dijelu Jeruzalema i drugim dijelovima
Izraela.
To znači da svaki sljedeći napad može biti samo veći i
ubojitiji, a Teheran je poručio Sjedinjenim Državama da „motri što rade
američke snage u regiji“, dok je Jordanu zaprijetio odmazdom ako se još jednom
usudi stati na stranu Izraela.
Arapi , prije svega Iran, Irak i Sirija moraju riješiti pitanje Jordana. To je sličan problem kao Rusija i Ukrajina. Kada bi se Jordan natjerao na arapsku solidarnost Izrael bi pregovarao.
OdgovoriIzbrišiEto evropljana uskoro u pohodu na BI , kako sam i pisao i pišem... Ali dočekaće ih arapi , ovaj put ujedinjeni..Bez lažnih država i nacija..
OdgovoriIzbrišiDobar dan Babiću. Možeš li mi odgovoriti, kao stalnom pratiocu, da li ti ovo ipak liči, na šire koordinisanu akciji !? Moje mišljenje je, da je ovaj napad izveden uz odobrenje istoka i zapada, sa ciljem rušenja Bibija.
OdgovoriIzbrišiZaista ne vjerujem da je ovo neki dogovor da se riješe Netanyahua.....
IzbrišiHvala, pozdrav.
IzbrišiPitanje Jordana je i pitanje dvije drzave dva naroda. Izrael smatra da je sa Gazom i Zapadnom obalom njihova drzava a Jordfan Palestinska (II drzava) tako da su pomogli Palestincima 1970/71 u septembru (crni septembar) da pokusaju srusiti Hasemitsku drzavu, Palestinci su izgubili. Inace stanovnistvo Jordana je 75% Palestinsko, ali vlast drze Hasemiti (kraljica je Palestinka).
OdgovoriIzbrišiOcigledno je da ako Hasemiti budu na strani Palestinaca da ce izgubiti vlast i sve se vrti oko toga, inace gdje napraviti II Palestinsku drzavi????????
Osim toga II naroda dvije drzave nije nastalo 1967 nego 1947 i Izrael nije imao pristup Crvenom moru, koje je osvojio u narednom ratu mislim 1954, nisam siguran.
Kako rijesiti enigmu dvije drzave.
Mislim da Iran vise laje nego sto radi, ne zeli sukob, ali ga Izrael non stop izaziva, bombardovanje diplomatskog predstavnistva UN ne bi trebao dozvoliti ali Holokaustovcima je sve dozvoljeno......do kada. Ne treba zaboraviti da su Ameri poceli prvi sa bombardovanjem kineske ambasade u Beogradu, doduse izvinili su se, ali je pilot koji je ispalio raketu ubijen cekicom u New Yourku. Iranski upad u Americku ambasadu ne racunam, jer tada nije postojala organizovana drzava.
I sta cemo sad ?????????
Iran, Irak i Sirija se moraju ozbiljno dogovoriti da riješe pitanje Jordana. Saudijska Arabija i Egipad bi trebali biti tu barem neutralni ako već ne budu i oni u dealu. Kada bi se postigao dogovor o takvoj alijansi mislim da bi Izrael odmah promijenio ploču. Bez Jordana kao tampon zone bilo bi mu vraški gusto. I to bi sve uz dobre pripreme i organitaciju ( i vojnu i političku ) te uz puuuno para moglo proći sa Jordanom i bez rata.
IzbrišiEhh, da. Zaprepastilo me ponašanje Turske koja je žestoko osudila Iran. A bila je najglasnija kod osude Izraela kod napada na Gazu. Erdogan gubi kredibilitet i pravi svima više štete od koristi. Uključivo i Turskoj.
OdgovoriIzbrišiZato što zna ono što ti ne znaš a to je kud to vodi..
IzbrišiA to je ?
Izbriši